Među ostalima, to je početkom tjedna za više medija ustvrdio Matteo Bassetti, voditelj Odjela za infektivne bolesti Sveučilišne bolnice Santa Maria Misericordia u Udinama u Italiji.

"Mislim da je virus mutirao jer naš imunološki sustav reagira na njega i sada imamo niže virusno opterećenje zbog lockdowna, nošenja maski i društvenog distanciranja", rekao je, a piše Index. 

"No, tek trebamo pokazati zašto je sada drugačiji", dodao je talijanski virolog koji čak smatra da bi virus s daljnjim promjenama mogao toliko oslabjeti da bi cjepiva mogla postati nepotrebna i prije nego što ih uspijemo razviti.

U srijedu mu se u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju pridružila hrvatska kirurginja Nela Sršen koja radi u talijanskoj bolnici Azienda Ospedaliera Universita Padova.

Tezu sličnu onoj talijanskih stručnjaka u Hrvatskoj je u srijedu u Splitu iznio ministar zdravstva Vili Beroš.

Budući da za sada ne postoje ozbiljna znanstvena istraživanja koja bi potvrdila da je virus stvarno mutirao u blaži soj te da upravo takav dominira u ovom dijelu Europe ili u bilo kojem dijelu svijeta, zamolili smo Beroša da nam objasni na čemu temelji svoje tvrdnje.

U svojem odgovoru, ministar nam je prvo poslao podatke koji uspoređuju situacije u dva peaka virusa u Hrvatskoj koje je uvjetno nazvao valovima.

Prema podacima od 1. lipnja u epidemiji u Hrvatskoj u prvom je valu ukupno bilo hospitalizirano 836 bolesnika, što je broj koji uključuje one koji su otpušteni iz bolnica, kao i one koji su tada još uvijek bili u njima. Udio hospitaliziranih među oboljelima u tom valu bio je 37,22%, a onih koji su završili na respiratoru 6,22%.

U drugom valu trenutno imamo 18 hospitaliziranih, dok je broj aktivno oboljelih 139. Dakle, sada je udio hospitaliziranih značajno manji – oko 12,9%, a među njima nitko nije na respiratoru.

Uz navedeno, prosječna dob oboljelih u prvom valu bila je 53 godine, dok je u drugom 43.

Dostavljeni podaci na prvi pogled doista govore u prilog ministrovim optimističnim vijestima. No, pritom treba imati na umu da brojne okolnosti dvaju valova nisu iste te da stoga treba voditi računa o ispravnim interpretacijama.

Beroš je u razgovoru to i priznao.

„To su preliminarni podaci i to je u ovom trenutku samo impresija“, rekao je za Index.

„Potpuno je jasno da je drugi peak prvog vala počeo tek prije nekoliko dana te da stoga još uvijek nije moguće donositi neke ozbiljne zaključke, osobito ne znanstveno potvrđene. No ipak, impresija svih kliničara, a ja sam se čuo s ravnateljem Osječke bolnice i s epidemiolozima u Zadru i Jankomiru, i svugdje gdje ima bolesnika, opća impresija je da njihove kliničke slike nisu tako teške, odnosno da najveći dio bolesnika uopće nema simptome. Naravno, pitanje je kako će izgledati njihovo stanje već sutra, kada budu već peti ili šesti dan bolesni. Bez znanstvene evaluacije nije moguće ništa pouzdano tvrditi“, pojasnio je.

Beroš se slaže s tumačenjem prema kojem je moguće da bi viralno opterećenje organizma virusima moglo biti manje u ljetnim uvjetima.

Naime, ljudi se više druže na otvorenom, prostorije se više provjetravaju, a kapljice u kojima virusi putuju brže nakupljaju vlagu u vlažnijem zraku te brže padaju na tlo. Osim toga, izloženi sunčevom UV zračenju virusi brže odumiru. Sve to možda može učiniti da je količina virusa koji se unose u organizam u ljetnim mjesecima ponešto smanjena pa su i simptomi blaži.