test

Beroš o listama čekanja: Liječnicima koji nemaju rezultate u bolnicama ne bi trebalo dopustiti raditi privatno

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Ivona Butjer
Ministar zddravstva Vili Beroš poslao je pismo oko teme liste čekanja, u kojemu naglašava kako liječinici prvenstveno u bolnicama, javnom zdravstvu, trebaju isporučiti rezultate, a tek onda raditi privatno. 

Njegovo pismo prenosimo u cijelosti:

"Volio bih biti na čelu zdravstvenog sustava u kojem nema listi čekanja na preglede i medicinske zahvate, ali kako u svijetu nema takvog ministra zdravstva niti zdravstvenog sustava, onda je bitka za što kraće liste čekanja naša stalna zadaća. I to svih nas!

U rukama ministra zdravstva je zakonska regulativa u zdravstvu, a u rukama ravnatelja bolnica zakonska odgovornost za organizaciju rada ustanova na čijem su čelu te imaju upravljačke poluge i alate za provođenje zakonskih odredbi na svim razinama. U konačnici, u rukama pacijenata je osobna odgovornost odazivanja na zakazane termine ili pravodobno otkazivanje kako bi pružili priliku drugim pacijentima raniji pregled ili zahvat.

Pojedinačno nećemo moći učiniti puno, ali zajedno možemo itekako napraviti značajne iskorake!

To potvrđuju i izvještaji iz pojedinih zdravstvenih ustanova koje su posljednjih mjeseci unijele promjene u organizaciji rada, prilagodile se potrebama pacijenata i optimizirale korištenje materijalnih i, ponajprije, ljudskih potencijala. Navest ću samo nekoliko pozitivnih primjera - KBC Osijek je u roku samo par mjeseci smanjio listu čekanja na CT mozga s 286 na 67 dana, a MR dojke s 285 dana na 68 dana. KBC Split UZV abdomena smanjio je s 510 dana na 211 dana, a MR nadbubrežne žlijezde s 411 dana na 224 dana. Imamo pozitivne primjere i na razini Općih bolnica. OB Virovitica je u svega par mjeseci smanjila UZV srca s 450 dana na 220, a UZV color doppler vena s 250 dana na 150 dana. OB Požega UZV srca smanjio je listu čekanja s 580 dana na 204, a UZV dojke s 526 dana na 160 dana dok je OB Zabok RTG kralježnice s 365 dana smanjio listu čekanja na čak 45 dana, a RTG srca i pluća s 365 dana na - 0 dana!

Brojke sve govore. Pokazuju da kada ima volje ima i načina i da možemo, a dodao bih - i moramo nastaviti istim tempom jer zdravstveni sustav ne postoji radi NPOO indikatora. On je samo odrednica našeg djelovanja. Zdravstveni sustav postoji radi naših građana i pacijenata koji nam moraju biti u fokusu što je i reformsko usmjerenje ove Vlade i zdravstvene administracije.

Stoga, pismo koje sam uputio ravnateljima zdravstvenih ustanova vezano uz cilj i obvezu skraćivanja listi čekanja na dijagnostičke preglede na 270 dana potaknuto je time što ravnatelji ustanova, ali i čelnici organizacijskih cjelina u tim ustanovama na nižim razinama jedini imaju zakonsko utemeljenje za poduzimanje svih mjera i aktivnosti u realizaciji navedenog cilja.

Posebno naglašavam - dopis nije usmjeren protiv ikoga u javnom zdravstvenom sustavu koji odgovorno radi svoj posao, pa niti liječnika koji adekvatno odrađuju svoje obaveze i rade na odjelima gdje postoje liste čekanja za dijagnostičke pretrage više od 270 dana. Nikako!

Međutim ima i onih liječnika koji ne odrađuju svoje obaveze. Iako su ravnatelji i od ranije imali tu mogućnost, ovaj dopis naglašava obavezu ravnatelja da o navedenom vode računa i da onim liječnicima koji ne ispunjavaju svoje obaveze u javnom zdravstvenom sustavu, a takvih ima, uskrate dopusnicu u interesu zdravlja naših građana. Uskraćivanje dopusnica će raditi ravnatelji, ne zato što to ministar traži, već zato što su ravnatelji dužni s raspoloživim kadrovima isporučivati rezultate.

Kao ministar zdravstva nemam direktne zakonske mogućnosti neposrednog upravljanja zdravstvenim ustanovama. Ono što imam i što koristim i što ću činiti i dalje jest inzistiranje da se provode zakoni i da se isporučuju odgovarajući rezultati. Jedan od njih je i smanjivanje i još važnije - održavanje listi čekanja za dijagnostičke preglede, zahvate i liječenje u razumnim i prihvatljivim okvirima, u skladu s objektivnim mogućnostima našeg zdravstvenog sustava, ali i stvarnim potrebama pacijenata.

Od strane Vlade postoji politička volja i odlučnost da poboljšamo i unaprijedimo naš zdravstveni sustav te smo stvorili zakonske preduvjete i pokrenuli mnoge reformske mjere u cilju povećanja učinkovitosti zdravstvenog sustava. Ova Vlada i zdravstvena administracija pruža sve alate za pružanje pravovremene i adekvatne zdravstvene skrbi našim pacijentima, a na ravnateljima zdravstvenih ustanova je da koriste te alate u svakodnevnom radu te prilagode sve sastavnice ustanova objektivnim tehničkim, prostornim, financijskim i kadrovskim mogućnostima kako bi najbolje odgovorili potrebama pacijenata. To je i njihova zakonska obveza koju su preuzeli prihvaćajući ravnateljske i rukovoditeljske dužnosti.

Svi imamo odgovornost činiti javni zdravstveni sustav boljim nego što danas jest. Svi imamo mogućnosti i moramo ih koristiti - prije svega, zbog naših pacijenata. To je naša ljudska, moralna, ali i zakonska obveza. Vjerujem da u tome imamo podršku većine zdravstvenih djelatnika kao i naših građana. Jer zdravlje je prvo, život je jedan, a na svima nama je koliko ćemo ga učiniti zdravijim, kvalitetnijim i dugovječnijim.

Popularni Članci