Tom prilikom je pojasnila što je kompostiranje, cilj kompostiranja i kako izgleda taj proces u svrhu odgovornog gospodarenja otpadom odnosno kako ga smanjiti, a kao dobar primjer naveden je vrtić Pčelica u Mokošici.

Što je kompostiranje i što kompostirati?

Tako je pojašnjeno kako kompostiranje označava biološku razgradnju biootpada (otpad iz vrtova i parkova koji je biorazgradiv, hrana, kuhinjski otpad) uz prisustvo zraka pri čemu, u konačnici, nastaje humus. To je proces biološke razgradnje organskog dijela otpada.

"Zahvaljujući radu mikroorganizama, stvara se jedno kvalitetno gnojivo te će oni koji kompostiraju kompost moći koristiti za svoje svrhe, tijekom sadnje, sijanja povrtnih kultura i voćaka i slično," izjavila je Paladin Soče.

Kompostirati je moguće u vlastitom vrtu, zajednički ili u velikom kompostištu u koje se odlaže odvojeno prikupljeni biootpad. Kompostirati se može ostatke voća i povrća, ljuske jaja, listove salate, ljuske patate, lišće, suho granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, talog kave, vrećice čaja, piljevinu, koru drveta, slamu i drugi otpad s kojim se ljudi često susreću u kućanstvu. Ne preporučuje se kompostiranje kuhane i tekuće ostatke hrane, ostatke mesa i ribe, pepeo, novinski papir, ulje, mast, obojeno i lakirano drvo, mliječne proizvode, prerađevine.

Zašto kompostirati?

Kompost je produkt razgradnje biootpada koji služi kao dodatak tlu. Tako se smanjuje otpad, a povećava plodnost tla.

"Cilj kompostiranja je oživjeti tlo jer u živom tlu raste i živa biljka. Jedan od najvažnijih učinaka upotrebe komposta je promicanje same biologije tla. U tlu žive organizmi, među kojima i oni mali, koje možemo vidjeti jedino mikroskopom. Ti organizmi imaju širok raspon funkcija i imaju bitnu ulogu u određivanju funkcioniranja sustava tla, a to funkcioniranje ovisi o količini organske tvari koju unosimo u tlo pomoću komposta. Jedna od najvažnijih uloga je to što je ona izvor energije za mikroorganizme i bez te organske tvari u tlu ni mikroorganizmi ne mogu živjeti. Unošenjem komposta, mi unosimo u tlo te tako poboljšavamo plodnost tla, a time i bolju kvalitetu plodova koji se ubiru," izjavila je predavačica.

Čak 35 posto ukupnog kućnog otpada čini organski otpad. Za okoliš je kompostiranje najpovoljniji način postupanja s biootpadom. Kompost, kao dodatak tlu, hrani biljke i pogoduje njihovom rastu, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i stvara uvjete za život organizama u tlu.

Kako do komposta?

Za uspješno kompostiranje najvažnije je osigurati dovoljno različitog biootpada, stalnu i dostatnu vlažnost, dostatnu količinu zraka i odgovarajuću temperaturu. Sve sastojke potrebno je usitniti na dužinu od pet centimetara kako bi se olakšao posao mikroorganizama. Zeleni biljni materijal treba uvenuti prije stavljanja u kompost. On ne smije biti premokar pa se stoga povremeno moraju dodavati suhi sastojci poput slame ili piljevine. Dno kompostera treba biti izravno na tlu, osim kućnih kompostera u kantama na kojima se prave rupe.

Komposter se, primjerice, može izraditi od drvenih letvica ili se može kupiti spremnik za kompostiranje namijenjen manjim količinama biootpada.

Na dno kompostera potrebno je posložiti neusitnjene grančice zbog osiguravanja protočnosti zraka, a potom lišće, sijeno i drvenasti usitnjeni materijal poput piljevine. Potom je potrebno prekriti slojem zemlje ili komposta. Na to se potom stavlja kuhinjski otpad za kompostiranje kojeg je potrebno povremeno promiješati. Kompostnu hrpu potrebno je zaštititi od sunca, vjetra ili kiše poklopcem ili drugim pokrovom.

Procesi u kompostu traju od šest do 12 mjeseci. Tako dobivenim kompostom može se obogatiti tlo u vrtu, voćnjaku, vinogradu, travnjacima ili cvijeće u cvjetnim posudama.