ZBRAJANJE ŠTETE U DUBROVNIKU 'Nije vrijeme za upiranje prstom tko je kriv, nego za hitne reakcije'
Kao posljedica potpunog lockdowna, koji je zahvatio praktički cijeli svijet pa tako i Hrvatsku, gospodarstvo je palo na koljena.
Porezna uprava objavila je kako je od početka koronakrize u Hrvatskoj, u razdoblju od 24. veljače do 30. kolovoza ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine, broj fiskaliziranih računa smanjen je za 27 posto, a njihov iznos za 19 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ove godine u tom je razdoblju izdano 959,2 milijuna računa čija vrijednost doseže 89,29 milijardi kuna, a u istom lanjskom razdoblju bilo je izdano 1,32 milijarde računa ukupne vrijednosti 109,57 milijardi kuna.
U ugostiteljstvu i turizmu broj fiskaliziranih računa pao je 42 posto, na 140,6 milijuna, dok je vrijednost računa manja za 46 posto. Naime, vrijednost fiskaliziranih računa u ugostiteljstvu i turizmu u razdoblju 24. veljače do 30. kolovoza ove godine iznosi 10,02 milijarde kuna, dok je u istom lanjskom razdoblju dosezala iznos od 18,72 milijarde kuna.
TURIZAM PRETRPIO NAJVEĆI UDARAC
Upravo turizam koji je prethodnih godina osiguravao milijune kuna u dubrovački proračun ove godine je doživio najveći udarac. Županijska komora Dubrovnik trenutno ne raspolaže s podacima o računima iz Dubrovnika, no evidentno je kako je situacija loša zbog sezone koja prema grubim procjenama nije zabilježila niti 30 posto od prošlogodišnje.
Loša predsezona, prometna izoliranost i znatno manji broj međunarodnih letova tako su doprinijeli mršavim turističkim prihodima koje nije spasila ni špica sezone, koja je bila nešto bolja od onoga što se očekivalo. Naime, prema podacima Turističke zajednice grada Dubrovnika kolovoz 2020. bilježi 320 278 noćenja, što je 39 posto u odnosu na lani. Najviše je gostiju bilo UK, Hrvatske, Francuske,Njemačke, Poljske, SAD-a, Ukrajine, Italije, BiH i Rumunjske. Kraj kolovoza obilježile su i sve veće brojke novooboljelih koronavirusom tako da su mnoge države Hrvatsku stavile na svoje crvene liste. Najveći je udarac za dubrovački turizam bila odluka Velike Britanije koja je uvela 14-dnevnu karantenu za sve one koji dolaze iz Hrvatske pa su brojni Britanci pohrlili natrag.
Negodovanja po pitanju loše turističke sezone mogu biti samo gora budući da je posezona krenula katastrofalno. Zadnjega dana u kolovozu u Dubrovniku je ostvareno niti pet tisuća noćenja, što je 22 posto u odnosu na prošlu godinu u isto doba. Krajnji jug Hrvatske prethodnih godina bio je omiljena destinacija za dolazak u rujnu i listopadu, kada izostaju ljetne gužve i velike vrućine što zapravo predstavlja ugodniji boravak i ljepši doživljaj. Ove godine taj trend će u velikom broju izostati jer su mnoge međunarodne kompanije otkazale letove, a i hotelski lanci najavili zatvaranje. Za sad svi još uvijek čekaju kakav će biti booking da bi donijeli konačnu odluku.
Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić smatra kako je ova sezona nagovještaj nekog novog vremena u kojemu nema više mjesta dugotrajnom promišljanju i planiranju.
NEMA VIŠE DUGOTRAJNOG PLANIRANJA
- Promjene se događaju na dnevnoj razini, stoga i reakcije trebaju biti brze. Korištenje modernih kanala komunikacije s klijentima je jedini način kako opstati - navodi Trojić. Ona smatra kako je vrijeme velikih marketinških kampanja, koje su primjerice prije radile turističke zajednice, iza nas. Budućnost je, navodi Trojić, u manjih specijaliziranim aktivnostima preko društvenih mreža koje će imati doseg do konačnih korisnika.
- Ulazimo u sferu gdje ćemo se morati prilagođavati specifičnim potrebama klijenata i grabiti što nam se pruža. Kako se bude zaoštravala situacija države će se zatvarati, ali ako bude povoljnije onda će biti znatno fleksibilnije. U konačnici svi poslovni subjekti žele raditi, a trenutno jedino odakle novac mogu dobiti je od vlastitih prihoda - kazala je Trojić.
Prema podacima s kojima ona raspolaže različiti dijelovi Dubrovačko-neretvanske županije imali su različite uspjehe tijekom sezone. Tako su, navodi Trojić, otoci i ostali dijelovi, koji slove kao auto destinacije, zabilježili sasvim solidan rezultat, dok se dubrovačko područje ne može time pohvaliti.
Predsjednica Županijske komore Dubrovnik ističe kako su najviše pogođeni ovom krizom sektor turizma i prometa.
- Putničke agencije su najveće žrtve ove ekonomske pandemije, potom smještaj i ugostiteljstvo te svi vidovi prometa: zračni, cestovni, morski. Temeljem razgovora sa članicama zaključujemo da putničke agencije nisu odradile niti deset posto prometa iz 2019. godine, da grcaju u troškovima i da se muče oko isplate plaća - navodi Trojić. Prema njezinim saznanjima ni ugostiteljima nije ništa bolje. Oni su od sredine srpnja pa do unazad desetak dana odradili približno 40 posto, a pitanje je hoće li to na godišnjoj razini biti 15 posto.
Smještaj, trgovina, proizvodnja i ostale uslužne djelatnosti bore se s gubicima, nabraja Trojić, te dodaje da i građevina bilježi nešto slabije rezultate, ali kod njih se problemi zadnji osjete, no ostaju duže. Prema njezinim informacijama kupci su u butigama pribjegavali brendovima niže cjenovne kategorije, a plasman poljoprivrednih i morskih proizvoda, koji su proizvođači imali kroz turizam, ove je godine izostao.
- Sezona 2020. je nešto o čemu će se dugo godina pisati i što će biti predmet brojnih ekonomsko-socioloških analiza - zaključila je za Dubrovački dnevnik Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.
DRŽAVA MORA POMOĆI PODUZETNICIMA
"Poduzetnici s nestrpljenjem čekaju hoće li se mjere potpora za zapošljavanje nastaviti i u rujnu. Ukoliko ne dođe do rasterećenja troškova rada i što hitnijeg osiguranja sredstava za održanje likvidnosti poslovnog sektora, doći će do otpuštanja zaposlenika i gašenja poslovnih subjekata. Banke se u ovoj krizi nisu pokazale kao poslovni partner. Članice Županijske komore nam se žale da čim je zapuhao prvi vjetar, banke su svojim klijentima okrenule leđa. Poduzetnici nemaju čarobni štapić za stvoriti svježi kapital za održanje zaposlenosti. Tu je nužna potpora države. Ono što nam sad treba jest zajedništvo, razumijevanje i potpora, bez upiranja prstom tko je kriv. Sve glave na jednu hrpu i borba svim silama protiv zajedničkog neprijatelja, covid ugroze", kazala je Nikolina Trojić.
*Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik Petkom