Drugi krug izbora stavio je konačnu točku na kampanju s velikim brojem kandidata koji su pretendirali na mjesto gradonačelnika i župana, s tim da je gradonačelnička pozicija bila daleko poželjnija – devet kandidata natjecalo se za čelnu poziciju Grada, a četiri za Županiju. U drugom krugu je 'pala knjiga na dva slova', pa su tako u utrci za gradonačelnika, odnosno gradonačelnicu, ostali HDZ-ov Mato Franković i Anita Bonačić Obradović ispred koalicije Slobodno koju čine SDP i Srđ je Grad. Baš kao i prije četiri godine, u drugom krugu izbora za župana našao se MOST-ov Božo Petrov, dok je veliki izazov 'popunjavanja cipela' dugogodišnjeg župana Nikole Dobroslavića dobio Blaž Pezo.

Izlaznost bi mogla biti bolja. Na području Dubrovačko-neretvanske županije na birališta je izašlo nešto više od 38 posto birača, a ako pogledamo samo područje Dubrovnika, njih neznatno više od 35 posto. Ali kako se kaže, tko ne izađe na izbore, nema pravo prigovarati, a volja onih koji su izašli, odnosno većine, je – treći mandat Matu Frankoviću i prvi Blažu Pezu. Franković je pobijedio na svim biračkim mjestima u Gradu Dubrovniku, a u Riđici i Dubravici je odnio apsolutnu pobjedu, jer Anita Bonačić Obradović tamo nije dobila niti jedan glas. Županija je malo šira i kompleksnija, ali dovoljno je reći da je Pezo odnio pobjedu s 8400 glasova više od Petrova. Oči su u izbornoj noći bile uprte u Metković, domaći teren Petrova, gdje je Pezo izašao kao pobjednik s 83 glasa prednosti.

PUNO EMOCIJA U IZBORNOJ NOĆI

Kad smo kod izborne noći, očekivano se veselilo i pjevalo uz harmoniku u stožeru HDZ-a, poznatim Petilovrijencima, No prije toga, 'prštale' su i emocije. Nikola Dobroslavić nakon 16 godina više nije župan Dubrovačko-neretvanske županije, a lijepim su se riječima od njega oprostili i Franković i Pezo.

Dobroslavić je pustio i suzu, uz poruku: „Treba nastaviti dalje, kao što se radilo do sada. To je formula za uspjeh.” No neće Dobroslavić u potpunosti u 'političku penziju' nego će preuzeti dužnost predsjednika Županijske skupštine. Iako su zapjevali, ni Pezo ni Franković nisu se prepuštali osjećaju trijumfa.

„Ne osjećam se slavodobitno večeras, osjećam se ponizno s velikim teretom odgovornosti”, kazao je tada Franković, svjestan tereta trećeg mandata, koji je dosad u Dubrovniku uspio osvojiti jedino Pero Čingrija.

"Pred nama je rad, kao što smo u cijeloj kampanji isticali, mi smo kontinuitet, ljudi koji su pokrenuli puno projekata u županiji. Treba raditi dalje, naš je zadatak nastaviti služiti našim sugrađanima”, rekao je Pezo.

U stožeru koalicije Slobodno (SDP i Srđ je Grad), unatoč izbornim rezultatima, nije bilo očajavanja. „Ja ću se i dalje boriti sa svojim kolegama, s konstruktivnim kritikama, kao što sam to radila u zadnje četiri godine - predlagati ono što mislimo da je bolje. Politika je maraton, a ne šprint. Vidjet ćete nas još”, poručila je Bonačić Obradović.

Božo Petrov je čestitao novoizabranom županu, uz par savjeta, istaknuvši probleme demografije i loše zdravstvene skrbi. „To su dvije stvari na koje bih se osobno kao župan fokusirao. Ja se nisam natjecao zbog pozicije niti mi pozicija treba. Natjecao sam se da ljudima ponudim mogućnost da napravim nešto dobro. Ta uloga omogućuje rad za dobro ljudi i nadam se da će Pezo krenuti u tom smjeru”, kazao je Petrov, koji još nije siguran hoće li zauzeti mjesto u Županijskoj skupštini.

PROMJENE U ŽUPANIJI

Drugi krug donio je i poneku promjenu. Tako je u Župi na mjesto načelnika izabran Marko Miloslavić iz Župske stranke (ŽUPKA). Ovo je prvi put od samostalnosti Hrvatske da je Župa dubrovačka za načelnika izabrala nekoga tko nije iz redova HDZ-a, a pripala im je i većina u Općinskom vijeću.

„Ovo je veliki korak za Župu, a od sutra krećemo raditi. Slavit ćemo kad napravimo vrtić, proširimo školu i unaprijedimo našu zajednicu”, kazao je u izbornoj noći Miloslavić.

Protukandidat iz redova HDZ-a Đuro Lonza mu je čestitao i priznao da će župskom HDZ-u trebati restart.

No korčulanskom HDZ-u ne treba, barem su tako mislili u izbornoj noći. Naime, nakon jednog mandata SDP-ove Nike Silić Maroević, vlast je preuzeo njihov kandidat Frano Jeričević. Odlučila su četiri glasa, zbog čega je Silić Maroević tražila provjeru izbornih listića. Padale su teške riječi, ali i žalba Županijskom izbornom povjerenstvu, koje je zaključilo da je pobjeda ipak Jeričevićeva. Silić Maroević najavila je i daljnje korake. 

ŠTO NAS DALJE ČEKA?

Dok građani idu na pauzu četiri godine, izabrane političare, kako one na 'vrhu', tako i one u Županijskoj skupštini, Gradskom vijeću i općinskim vijećima, tek čeka posao. Prvo su na redu konstituirajuće sjednice.

Iako se očekivalo da će „poplava” kandidata i kandidacijskih lista dovesti do velikih promjena u Gradskom vijeću, došlo je do tek njih nekoliko. Tako u Gradsko vijeće po prvi put ulaze Viktorija Knežević i Nataša Đurović Đanović iz stranke Centar.

HDZ je ''skočio'' sa sedam na devet mandata, pa će tako, barem po listi, u Gradsko vijeće, osim onih ''starih'' vijećnika, ući i Ana Hrnić, Antun Bošković, Đani Banovac i Iva Herceg. Predsjednik Gradskog vijeća ponovno će biti Marko Potrebica. Koalicija Slobodno osigurala je sebi pet mandata, a kako je čine SDP i Srđ je Grad, koji su u prošlom sazivu imali ukupno isti broj, neće doći do velikih promjena, osim jedne. U Vijeće neće dugogodišnji vijećnik Đuro Capor, a u njegovu stolicu će sjesti Marin Krstulović.

Prema listi DDS-a, u Vijeće bi uz Pera Vićana, trebali Lukša Matušić i Terezina Orlić. No za očekivati je da će Matušića, zbog funkcije u Vodovodu, zamijeniti sljedeći na listi, Damir Čokljat. U DUSTRA-i također jedna promjena, pa bi umjesto Gjurašića, uz Raguža sljedeće četiri godine trebao sjedati Mato Butjerić.

Većina je već složena, sporazum su sklopili, očekivano, HDZ, DUSTRA i DDS.

„Unatoč činjenici da imamo većinu, moj poziv i drugim strankama ostaje otvoren jer postoje brojni projekti koje možemo skupa raditi. Poziv ide stranci Srđ je Grad i Centar i siguran sam da oni itekako mogu doprinijeti boljoj i kvalitetnijom suradnji. Iako nas ideološki dijeli dosta toga, skupa možemo raditi. Vidio sam njihove projekte i oni su konkretni i ostvarivi tako da ne vidim zašto ih ne bismo prihvatili“, rekao je Franković na konferenciji za medije.

Što se tiče novog saziva Županijske skupštine, HDZ i partneri osvojili su 18 mandata. Koalicija koju čine SDP, Srđ je Grad i Možemo imaju ih osam, baš kao i Most. DDS je osvojio tri mandata. Još ostaje vidjeti kakav će točno biti saziv i tko će sve sjesti u klupe. Kao što je već spomenuto, Mostov kandidat za župana Božo Petrov još uvijek nije siguran hoće li biti dio Skupštine.

„To ću odlučiti sa svojim kolegama u Županijskoj skupštini. Nije to stvar moje želje, ja imam želju sudjelovati, ali imam želju i ljudima dati priliku, želim da drugi stječu iskustvo jer zašto bih duplirao svoje funkcije?“, izjavio je u izbornoj noći za Dubrovački dnevnik Petrov.

PEZOV PRVI MANDAT

Ipak, povećalo će najviše biti na izabranom županu i gradonačelniku. Građani će možda imati nešto više tolerancije, a možda i neće, prema Pezu koji je zauzeo poziciju nakon četiri mandata Nikole Dobroslavića. Puno je tu toga za 'pohvatati', ali i nastaviti. Samo neki od primjera su obnova Kalosa, luka Perna, Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje… Sam Pezo je na konferenciji za medije netom nakon izborne pobjede kazao kako je vrijednost projekata koji su u tijeku 300 milijuna eura. A ne smijemo zaboraviti ni brzu cestu, oko koje je, nakon niza žustrih rasprava, sve utihnulo.

„Zapeli smo na trasi, dok ne riješimo taj problem, Hrvatske ceste nemaju što raditi. Nadamo se da ćemo sad, nakon lokalnih izbora i demokratski izabrane vlasti u Županiji, Župi, Konavlima i u Gradu, svi sjesti i što prije to definirati. Znamo da je to nešto što je trebalo napraviti i prije 15 godina, a čekat ćemo je sigurno tri četiri godine dok se sve izgradi“, kazao je Pezo o planovima za brzu cestu na zajedničkoj konferenciji za medije nakon izbora.

A upravo je promet u fokusu gradonačelnika Frankovića, kojeg treći mandat obvezuje na: momentalni početak rada, čega je on itekako svjestan. Dok se Pezo može uhodavati, nakon osam godina, Frankoviću je sve dobro poznato.

FRANKOVIĆ BEZ TESTNOG PERIODA

„Ljudi očekuju izvršenje projekata puno više nego što je to bilo do sada. Pobjeda od 65 posto je jako dobar rezultat što je povjerenje koje ne smijemo iznevjeriti. Umjesto sreće ja osjećam breme odgovornosti jer nije lako voditi Dubrovnik ni četiri, ni osam, a još 12 godina. Uistinu nas čeka izazovno vrijeme i vjerujem da ćemo uz reorganizaciju gradske uprave, s naglaskom na promet, poboljšati kvalitetu života u gradu", istaknuo je Franković i sam dodao da nema vremena za veliki odmor, iako je iza svih intenzivna kampanja.

S početkom njegovog mandata počela je i Zona posebnog prometnog režima, koja je imala nekoliko odgoda, a početi mandat s restrikcijama je posebno izazovno.

„Lagano je počela funkcionirati, još tu ima stvari za odraditi. U kontaktu smo s aplikacijama i Bolt i Uber, Grad Dubrovnik će svima koji imaju dozvolu za Zonu izdati posebna prometna rješenja koja će morati učitati u aplikaciju, samim time će se vozačima s dozvolama dodjeljivati vožnje unutar Zone. Time se oni zapravo pridružuju priči o smanjenju broja vozila. Ono što nam ostaje kao izazov su nelegalni taksisti, svi oni koji vrše prijevoz putnika bez licence, dozvola, imaju samo taksi znak koji su negdje kupili. To se pokazalo dosad više puta, nakon što je u Dubrovniku bila Inspekcija cestovnog prometa“, kazao je Franković i najavio dolazak inspekcije svako 10-tak dana, bez najave.

Čeka Frankovića i Gradsko vijeće promjena GUP-a i PPU-a Grada Dubrovnika, što je istaknuo kao strateški plan, kao i brojni kapitalni projekti. Puno je tu toga za dovršiti, ali i za započeti. Tako se radi nadogradnja OŠ Mokošica, Centar za starije ispod OB Dubrovnik, velika knjižnica u TUP-u, obnova Parka Gradac… A to su samo neki od većih projekata, dok je onih manjih još više. Pritisak je na izgradnji sportske dvorane u Gospinom polju, rješavanju problema s parkingom, stambenim pitanjem, povratku života u Grad… Puno je toga na što stari-novi gradonačelnik mora misliti.

A građani su i dosad, a i ubuduće, visokih očekivanja. Nije tu samo teret na Frankoviću, već na svima onima kojima su dali povjerenje i kružić na izborima koji ih je smjestio u različita vijeća i na različite pozicije. Puno toga se u posljednjih mjeseci najavilo, obećalo, a nadasve kritiziralo, a sad je vrijeme za rad, rad i samo rad, bilo da je riječ o vlasti ili oporbi. Jer većina će njih i na sljedećim lokalnim izborima tražiti povjerenje građana, a dobit će ga – ili neće – na temelju onoga što pokažu u naredne četiri godine.