Dubrovački akvarij za posjetitelje će biti otvoren od 1. travnja u radnom vremenu od 10 do 16 sati svaki dan osim ponedjeljkom.

Dio dubrovačkog Akvarija u Tvrđavi svetog Ivana renoviran je u sklopu projekta EXChAngE (Explore Cross-border Aquatic Biodiversity). Riječ je o projektu koji razvija novi prekogranični turistički proizvod – Plavu kartu, koji omogućuje posjete novim tematskim rutama: Dubrovnik i Akvarij (HR), Kotor i Akvarijum Boka (CG), Vodena staza Hutovo Blato, kao i Stari most u Mostaru i rijeka Neretva (BiH) i privlači više turista u tu oblast.

Projekt EXChAngE doprinosi razvoju turizma i očuvanju kulturnog i prirodnog nasljeđa, a u sklopu projektnih aktivnosti renovirana su tri podna bazena - najveći bazeni u dubrovačkom
Akvariju. Vrijednost te investicije je oko 3, 5 milijuna kuna. Ukupan budžet projekta EXChAngE je 1.686.047,15 eura, a iznos koji je sufinanciran sredstvima Europske unije je 1.433.140,05 eura.

Monografija Sedamdeseta godišnjica Instituta u Dubrovniku pripremljena je u povodu sedamdesete obljetnice utemeljenja Instituta koja je svečano obilježena u travnju 2019. godine. Vrijedno znanstveno djelo predstavlja Institut u Dubrovniku od početaka do danas te njegovu ulogu u znanstvenoj zajednici i društvu općenito.

„Imajući u vidu da je Jadransko more, a poglavito otvoreno more južnoga Jadrana ekosustav koji značajno utječe na njegov preostali dio, još uvijek nedovoljno istraženi dio Hrvatske, pred nama i nasljednicima još je puno posla. Potreba za takvim istraživanjima posebno je naglašena u uvjetima klimatskih i drugih promjena koje su, velikim dijelom, posljedica ljudskog djelovanja.“ - ističu u predgovoru monografije urednici prof. dr. sc. Nenad Jasprica i dr. sc. Mirna Batistić.

"Nakon skoro 18 mjeeci, otvorili smo Akvarij. Renovirali smo jedan dio, tri najveća bazena. Rekonstrukcija je išla preko Europskih fondova, INTEREG IPA CBC program, radimo novu turističku ponudu, 'Plavu propusnicu', koja će biti ulaznica kojom se može posjetiti više lokaliteta u regiji. Ti su bazeni bili ukopani, a sada su dignuti iznad razine zemlje i organizirali ih da pokušavamo naglasiti ekološke teme i jako važan okvir jest edukacija, ponajviše za djecu. Prvi bazen su kirnje i komarče, to je primjer hermafroditizma u životinja, odnosno kako ribe mogu mijenjati spol. Drugi bazen su hrskavičnjače, ribe koje nemaju okoštani kostur, nego im je i dalje to hrskavica, to su prvenstveno morski psi, morske mačke i raže. Oni su jako bitni što se tiče ekologije mora, možemo ih nazvati čistačima mora. Cijena ulaznice je 60 kuna, a za građane grada Dubrovnika je besplatna. Cjelokupni projekt je 1,6 milijuna eura, a naš dio je četiri milijuna kuna", kazao je ravnatelj Instituta za more i priobalje Nenad Antolović.

Prof. Jasprica upoznao je okupljene s povijesti i djelatnosti Instituta od osnutka do danas te ukazao na važnost znanstvenog istraživanja i aktivne zaštite ekosustava Jadranskoga mora kojem je Institut od svog osnutka usmjeren i posvećen.

"Osim svečanog otvorenja, tu je i svečana promocija monografije. Mi smo 2019. godine proslavili 70. godišnjicu Instituta, nismo je uspjeli tada završiti, zadnje dvije godine zbog pandemije nismo htjeli prezentirati online, pa smo je danas uz ovu svečanost predstavili. Autori monografije su svi znanstvenici u Institutu, oni su na jedan znanstveno-popularan način zapisali što rade. Cijela monografija temelji se na četiri točke koje bih ja zaokružio kao - što je bila svrha osnivanja Instituta u Dubrovniku daleke 1949. godine, kakvi su bili počeci, koji su naši doprinosi zajednici i svjetskoj znanosti i kakva je naša budućnost", pojasnio je Nenad Jasprica, urednik monografije. 

"Još uvijek Jadransko more spada u čista mora i mora koja su dobar okoliš za ribe. U zadnjih 30 godina smo zabilježli 17 novih vrsta koje su ušle u Jadran, međuutim nisu napravile neku štetu, neke su se prilagodile, a neke uginule. Osim toga u sklopu projekata otkrivene su tri nove za znanost vrste, što je prilično rijetko, jedna je ime dobila po otoku Lokrumu, a druga po Dubrovniku. Rade se istraživanja na svim novim vrstama koje uđu u Jadran", rekla je Mirna Batistić, urednica monografije. 

Okupljene je pozdravio i rektor Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Nikša Burum koji je govorio o suradnji Grada i Sveučilišta jer je temelj projekta preuređenja bilo rješavanje imovinsko - pravnih odnosa, a dogovor je postignut vrlo brzo. Zahvalio je i kolegama iz Instituta na čelu s ravnateljem Antolovićem i istaknuo koliko je važan bio njihov predan rad da Akvarij, koji je dio Instituta za more i priobalje, danas izgledao ovako. Rektor je ujedno naglasio kako je ovo uz Studentski dom jedan od najvećih projekata za koje su osigurana sredstva Europske unije.

"Čast mi je što je Grad Dubrovnik mogao biti jedan mali kotačić u ovoj velikoj priči. Rektor me zvao jednom prilikom i rekao - ukoliko nam date prostor idemo u ovaj projekt, ukoliko prostora nema nema ni projekta. Vrlo brzo smo se dogovorili. Sinegija Sveučilišta i Grada Dubrovnika je bitna, sve ono što radi Sveučilište automatski radi i hvali se time i Grad Dubrovnik. I ova priča financirana EU fondovima, mijenja naš grad i stvara dodatnu vrijednost, kako s jedne strane kao turističku atrakciju, tako i edukativnu i znanstvenu i doprinosi ugledu našeg grada. Nije lako voditi Europske projekte, iznimno je teško, i najteže je doći do onoga da vas ne penaliziraju, zbog toga posebno čestitam ravnatelju i projektoru Stojčiću. Vjerojatno je on to gledao mikroskopom financijski i doveo to do kraja", rekao je gradonačelnik Mato Franković i dodao da se nada kako će projekt doživjeti i nadogradnju i kako će samo dalje uspješno i kvalitetno napredovati.  

FOTOREPORTAŽA Posjetili smo renovirani Akvarij koji uskoro otvara vrata i za posjetitelje