Kad se govori o 'zabranama' prva asocijacija je autoritarni režim. No, i demokratska uređenja, sticajem okolnosti, sa sobom nose svoje isključivosti, one koji pripadaju masi i one malo manje poželjne. Jasno, takva manjkava demokracija je i u Hrvatskoj, ali i u Dubrovniku. Tako su i u Gradu uvijek postojali oni koji nisu bili po volji aktualnim garniturama na vlasti, odnosno Crkvi te nekakvom generalnom stavu javnosti.

Dubrovački dnevnik stoga je odlučio pobrojati nekoliko takvih primjera koji su se dogodili prethodnih godina, a bili su "enfant terrible" te kao takvi bili zabranjivani, što je podiglo i dosta bure u gradskom javnom životu.

PREMIJERA FILM PARADA

Kada je 2012. godine izašao srpski film Parada Dubrovčanima je bilo onemogućeno da ga pogledaju u gradskom kinu jer je Dubrovačka biskupija tako odlučila kao vlasnik prostora gdje se nalazi kino. Film inače na tragi-komičan način tematizira organizaciju gay povorke u Beogradu. Dubrovački biskup Mate Uzinić tada je kazao kako uvrštavanje tog filma bi značilo poslati poruku da Dubrovačka biskupija podržava pogled na homoseksualnost, a dodao je kako je drugi razlog nedopuštanja emitiranja filma zbog političkih konotacija. Naime, prema njegovom mišljenju u filmu su sve strane u Domovinskom ratu stavljenje pod zajednički nazivnik. Tako Dubrovčani nisu imali priliku vidjeti film koji oslobađa od predrasuda prema drugim i drugačijim. Inače, tada je u Dubrovniku radilo samo kino Visija, dok se Sloboda renovirala, a Cinestar još nije bio otvoren.

GAME OF THRONES I GOLOTINJA

Jedna od ključnih scena u petoj sezoni "Igre prijestolja" ipak nije snimljena 2014. godine na planiranoj lokaciji. Kraljica Cersei, koju glumi Lena Heady, trebala je prošetati gola dijelom Straduna. Točnije, trebala je šetati od dubrovačke katedrale do Sponze. Tako su pisali strani mediji koji su otkrili kako je ovaj potez zabranila Dubrovačka biskupija, točnije Grad Dubrovnik nije izdao suglasnost za snimanje po njihovom nalogu. Dubrovačka biskupija je odgovorila na optužbe kako samo nisu dopustili snimanje scene kada gola ženska osoba izlazi iz dubrovačke katedrale. Takvi prizori, prema njihovom mišljenju, nisu u skladu s normama kršćanskog morala i osnovne pristojnosti.

ZDRAVKO TOMAC, CRVENI PREDSJEDNIK I CRKVA

Još jedna svojevrsna zabrana od strane Dubrovačke biskupije. Naime, Zdravko Tomac je imao namjeru knjigu o tadašnjem predjedniku Ivu Josipoviću 'Crveni predsjednik' promovirati u Dvorani Ivana Pavla II., a Dubrovačka biskupija mu je uskratila tu želju. "Zbog nekih prethodnih neugodnih iskustava gdje se Katoličku crkvu nedobronamjerno svrstavalo uz određene političke opcije, zauzet je stav da dvoranu Ivana Pavla II. nećemo ustupati nikome za događanja koja su povezana s aktualnom dnevnopolitičkom situacijom i osobama koje se bave politikom", obrazložili su tada iz Dubrovačke biskupije. Tada je trajala predizborna kampanja za predjednika Hrvatske tako da se ovim činom biskupija ogradila od politizacije kao što su to učinili s knjigom Tihomira Dujmovića koji je isto tako planirao predstaviti politički obojanu knjigu 'Hrvatska u raljama djece komunizma'. Ovi slučajevu nisu toliko primjeri zabrane već svojevrsno odbijanje sudjelovanja Crkve u političkoj kampanji.

DOLAZAK NEBOJŠE GLOGOVCA NA DUBROVAČKE LJETNE IGRE

Redatelja predstave 'Dubrovačka trilogija' Staša Zurovac 2015. godine je zamislio kako bi bilo dobro poznatom glumcu Nebojši Glogovcu dodijeliti ulogu Điva. Pomoćnici za dramu Igara Mani Gotovac to se tada učinilo izvrsnom idejom koja se na kraju ipak nikad nije realizirala. Na sam spomen imena glumca koji dolazi iz Srbije pokrenula se ekstremno politički motivirana hajka jer je Glogovac u seriji 'Ravna gora' glumio Dražu Mihajlovića. Glumac se nije uključivao u prepirke oko dolaska u Dubrovnik, a iz Igara su poručili kako je bilo "nemoguće usuglasiti glumčeve i njihove termine zbog brojnih obveza". Tako je Dubrovnik ostao 'zakinut' za dolazak još jednog velikog glumca koji je preminuo 2018. godine.

ELEMENTARNE ČESTICE NA IGRAMA

Pokušali su zabraniti i izvođenje predstave Elementarne čestice na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama, a uspjeli su samo prebaciti lokaciju koja je bila prvotno zamišljena na plaži u Kuparima na Lovrijenac. Kada je tadašnja pomoćnica za dramu Mani Gotovac najavila modernu i drugačiju izvedbu, prema romanu kontroverznog francuskog autora Michela Houellebecqa, tadašnje političke strukture u Dubrovniku iskazale su zabrinutost. Razlog za strah pronašli su u mogućnosti od navodnog terorističkog napada budući da se autor inače u svojim djelima bavi kritikom militantnog islama pa je zbog toga često bio meta gnjevnih radikala. Nakon trinaest godina od izdavanja knjige tako su Elementarne čestice su odigrane u Dubrovniku uz jaki policijski nadzor. Nije bilo nikakvog incidenta nego dosta ljubavi, teških emocija, tematike otuđenja, golotinje, scena seksa, propitivanja o surovosti i brutalnosti modernog svijeta... Tako je Dubrovnik dobio predstavu o kojoj se godinama pričalo, a neki čak i danas za jeftine poltičke bodove znaju dobaciti kako takvih komadima nije primjereno da se održavaju na Igrama.

KONCERTI JELENE KARLEUŠE, ANE NIKOLIĆ I DRUGIH

Nedavno su pripadnici braniteljskih udruga organizirali prosvjed protiv koncerta Jelene Karleuše koji je bio najavljen u jednom noćnom klubu u Gružu. Pojedinci su u zamislili akciju provesti tako što su pozvali Dubrovnčane da dođu ispred kluba s lampionima u čast stradalim braniteljima koji su poginuli na taj dan. Iz kluba su ubrzo najavili otkazivanje koncerta te se ispričali kako nisu znali da je taj dan obljetnica stradalim braniteljima. Ovaj nedavni događaj nije prvi put da se u Dubrovniku prosvjeduje protiv dolaska nekog glazbenika iz susjedne Srbije. Naime, 2011. godine na plaži Copacabana trebala je nastupiti Ana Nikolić zbog čega su također najavili prosvjede, a gradske vlasti su tražile maksimalno osiguranja. Koncert je naravno otkazan. Iz ovih primjera moglo bi se zaključiti kako Dubrovčani ne vole koncerte lakih nota. No, ipak stvarna slika je nešto drugačija. Sve dok glazba Karleuše, Nikolićke i sličnih folk pjevača i pjevačica iz Srbije 'trešti' u dubrovački kafićima moglo bi se reći kako su ovi prosvjedi klasičan primjer licemjerja. Također, ti isti koncerti ne bi bili najavljivani da nije bilo zainteresiranih koji bi zasigurno došli da se zabave. To je svakako dokaz kako glasna i agresivna manjina zastrašuje većinu.

VLAHUŠIĆ I VIĆAN ELIMINIRANI IZ UTRKE NA LOKALNIM IZBORIMA

Dogodilo se to 2017. godine kada je Ustavni sud donio odluku kako se na lokalnim izborima Andro Vlahušić i Pero Vićan ne mogu kandidirati te su tako eliminirani iz utrke za gradonačelničke pozicije. Svemu je prethodio Zakon o lokalnim izborima kojim se pravomoćno osuđenim osobama zabranjuje kandidiranje na lokalnim izborima. Vlahušić i Vićan pravomoćno su osuđeni u 'aferi Šipan' tako da se činilo kako je  ovaj zakon bio tempiran u pravo vrijeme i pisan za njih. Najviše je to pogodilo Vlahušića koji tako nije dobio priliku obračunati se s političkim protivnicima pa je ovaj zakon shvatio kao svojevrsnu zabranu političkog natjecanja. Ipak najveći apsurd zakona je da se pojedinci mogu kandidirati za saborskog zastupnika, premijera ili predsjednika države, ali ne i gradonačelnika.

KUĆICE NA STRADUNU I 'RAT' S KONZERVATORIMA

Ministarstvo kulture i Konzervatorski odjel 2016. godine pokušali su zabraniti adventske kućice na Stradunu. Tada su objavili kako one nisu primjerene jer se ''time narušava ne samo povijesni integritet glavne ulice grada već dolazi do cijeloga niza tehničkih i higijenskih problema''. Zbog takvog negativnog mišljenja trebao je biti otkazan Zimski festival, no ubrzo se pronašlo rješenje tako da je smanjen broj kućica konkretno na Stradunu, dok su ostale raspodijeljene po drugim dijelovima grada, a sve uz maksimalno poštivanje svih zaštita, odvoza smeća i dostupnosti hitnih službi.