Do 2010. godine turisti nisu plaćali ništa u dubrovački proračun, koji se punio samo davanjima građana Dubrovnika i poduzetnika kroz visoke poreze, prireze, komunalne naknade i doprinose. Znajući pravu vrijednost Dubrovnika kao turističke destinacije i spremnosti turista da plate kvalitetne turističke proizvode , pokrenuli smo nekoliko projekata kojima smo povećali turističku ponuda grada, a dio prihoda od turističke potrošnje usmjerili direktno u gradski proračun.

Četiri najvažnija projekta bili su: Povratak dubrovačkih zidina gradu, razvoj Dubrovačke kartice, promjena zakona o žičarama, te revitalizacija Revelina kao kulturno zabavnoga središta s najljepšim vidikovcem na grad, s dvije gornje terase. Ranije je sve prihode od zidina imao DPDS, koncesije za žičare pripadale su državi. Revelin, te ostali muzeji pravili su velike godišnje minuse koje su plaćali građani Dubrovnika.

Nije uopće postojala ideja, a kamoli projekti kojim bi grad punio proračun od turista, smanjujući prihode od građana. Prihodi su bili namijenjeni privatnicima ili državi, a gradskome proračunu: Ništa.

Povijesnu jezgru održavaju grad i građani, a prihode i to isključivo s Vidikovaca na uređen i održavan grad, uzimaju drugi. Jer što su zidine nego najljepši svjetski vidikovac dužine 1.9 kilometara. Žičara naplaćuje pogled na Čarobnu urbanu skulpturu, u koju ništa ne ulaže. Turisti s Lovrijenca gledaju zapadni manje atraktivni dio gradu i prave zaradu DPDS-u, a terase Revelina s nevjerojatnim pogledom na istočni dio grada, gradski porat, Stradun ostaju zatvorene i prave minuse.
Želeći dati turistima puni doživljaj Dubrovnika osim preuzimanja i otvaranja novih Vidikovaca razvili smo Dubrovačku karticu koja omogućuje posjetu svim bitnim kulturnim i baštinskim lokacijama u gradu i dubrovačkoj destinaciji. Dubrovačke zidine, gradski muzeji, javni prijevoz, kulturne znamenitosti u dubrovačkoj okolini, popusti u brojnim trgovinama i restoranima postali su osnovni sadržaj Dubrovačke kartice već u samome početku. Postepeno je mali uspješni Tim koji je vodio razvoj kartice dopunjavao ponudu, prilagođavao cijene, pravio uspješne marketinške kampanje.

Najveća promjena dogodila se prošle godine kada je uvedena digitalna Dubrovačka kartica, Dubrovnikpass od 1. srpnja 2022. godine, te izjednačena cijena ulaznica za zidine s cijenom dnevne Dubrovačke kartice.

U životu ljudi i gradova Vrijeme i službene brojke najbolji su sudac. U priloženoj tablici dat je prikaz broja prodanih ulaznica za zidine, koje vrši DPDS, a dio cijene ulaznica uplaćuje u proračun grada Dubrovnika, s točnim iznosima broja prodanih karata po godinama od 2010. godine do kraja 2022. godine, te godišnjim isplatama uplaćenim u proračun grada. Na istoj tablici dat je broj prodanih Dubrovnik carda, te njen bruto prihod po godinama. Od ukupne cijene prodane Dubrovačke kartice , proračunu grada Dubrovnika i tvrtki Libertas pripada 70 % ukupnih prihoda, dok je 30 % namijenjeno DPDS-u i partnerima.

Broj prodanih ulaznica za zidine i Dubrovnikcarda s prihodima 2010.- 2022. godine

U trinaest godina ukupno je prodano 10.14 milijuna ulaznica za zidine , temeljem čega je DPDS uplatio u gradski proračun 496.2 milijuna kuna.

Istovremeno je prodano 991 tisuća Dubrovačke kartice, od kojih je uprihodovano 213.7 milijuna kuna. Proračunu grada Dubrovnika i Libertasu ostalo je 150 milijuna kuna, a DPDS-u i partnerima 64 milijuna kuna.

Ukupna uplata u gradski proračun od zidina i Dubrovačke kartice iznosila je 646 milijuna kuna. Daleko najveća uplata u proračun nakon poreza i prireza koji plaćaju građani Dubrovnika.
Za vrijeme prvih sedam godina u razdoblju moga gradonačelničkoga mandata uplaćeno je u gradski proračun 218 milijuna od zidina i Dubrovačke kartice ili 34 % od ukupno uplaćenih sredstava.

U razdoblju gradonačelnika Mata Frankovića, kroz šest godina uplaćeno je 428 milijuna kuna od ulaznica za zidine i Dubrovačke kartice kuna što čini 64 % od ukupno prikupljenih prihoda. Samo protekle godine prihod od Dubrovnikpassa i ulaznica za zidine iznosio je 88 milijuna kuna ili jednu četvrtinu slobodnih, nenamjenskih proračunskih sredstava.

Prosječna uplata po svakoj prodanoj cijeni ulaznica za zidine iznosila je 49 kune, a Dubrovačke kartice 150 kuna.

Proračun grada ostvario je tri puta veći prihod od prodaje pojedinačne Dubrovačke kartice nego od prodaje ulaznice za zidine. Zamislimo da smo od početka imali samo prodaju Dubrovačke kartice. Građani bi na raspolaganju imali dodatnu jednu milijardu kuna za socijalne i razvojne projekte. Turisti bi po cijeni ulaznice za zidine dobili cijelu dubrovačku destinaciju za izlete i razgledanje.

DPDS i Zavod za obnovu imali bi neograničena sredstva za obnovu spomeničke baštine na području Dubrovačke Republike. U proteklih trinaest godina Nikada, ama baš nikada nije se dogodilo da su DPDS i Zavod za obnovu potrošili sredstva namijenjena za obnovu kulturne baštine, nego su ih vraćali u proračun ili prenosili za narednu godinu, na koja se od nedavno plaća porez na dobit.

Za koju godinu ako nastavimo ostvarenim smjerom Dubrovnikpass postat će dominantni ključ koji otvara sva vrata u povijesnoj jezgri grada, na zidinama, javnome prijevozu. Osigurava besplatni Internet i stotine popusta u trgovinama, restoranima, plažama. Postaje Digitalni destinacijski ključ koji smanjuje gužvu u povijesnoj jezgri i na prometnicama , razvijajući kulturne i turističke potencijale destinacije Dubrovnik.

Izvorni kod Dubrovačke kartice, nastale pred trinaest godina nikome ništa ne oduzima. Niti turistima, niti DPDS-u i Zavodu za obnovu, niti građanima Dubrovnika. Napravljen je po modelu Davanja, a ne Oduzimanja. Turistima po povoljnoj cijeni daje stoljetne sadržaje Grada i Republike, a građanima najveću kvalitetu života, koji trebaju plaćati najmanje gradske poreze u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Kada smo kreirali Dubrovačku karticu, znao sam da i najboljoj Ideji i projektu treba vrijeme za uspjeti u potpunosti. Znao sam, bit će otpora, nerazumijevanja i neće biti lako. Ipak razinu ostvarene mržnje i progona, jedinstvene u Hrvatskoj, nisam očekivao. Narod kaže: Što te ne ubije, samo te ojača. Zato s ponosom pokazujem službene prodajne brojke po godinama s detaljnim podacima, koje tek počinju ostvarivati puni potencijal.

Zaključno, dva osnovna cilja sadržana u Izvornome kodu Dubrovačke kartice su:

1. Dvije trećine svih posjetitelja i smještajnih turista kupit će dubrovačku karticu. U godinama prije pandemije korone, Dubrovnik je imao tri milijuna posjetitelja i turističkih dolazaka.
2. Prihod ostvaren od prodaje Dubrovačke kartice bit će veći od svih prihoda koje grad Dubrovnik ostvari temeljem zakonskih odredbi i odluka gradskoga vijeća. Stvorit će se financijski preduvjeti , temeljem kojih će se u potpunosti ukinuti prirez, plaćanje vrtića, javnoga prijevoza. Novcima prikupljenih od turista povećat će se davanja svim socijalnim skupinama, a posebno umirovljenicima, mladima, ranjivima.