U crkvama se danas ne slave mise, ne zvone crkvena zvona. Vjernici sudjeluju u obredima Velikoga petka liturgijom riječi, klanjanjem križu te svetom pričesti - piše HRT. 

Za vjernike je dan promišljanja i pokajanja. Na Veliki petak za katolike je obvezan strogi post i nemrs zbog uvjerenja da je duša u tjelesnom postu otvorenija Bogu.

Svi katolički vjernici u dobi od 18 do 60 godina poste na Veliki petak, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se taj dan ne jede meso, dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.

Na Veliki petak obično se jede riba, posebno u primorskim krajevima, a u sjevernoj Hrvatskoj grah, suho voće, kompoti, štrudl od sira te tijesto s orasima i makom.

Obredi Velikog petka 29. ožujka u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku počinju u 18 sati, a predvodit će ih biskup Roko Glasnović. Sastoje se od službe riječi s pjevanjem Muke, klanjanja križu i pričesti. Nakon obreda slijedi procesija ulicama Grada s relikvijom Isusovog križa koja se čuva u Moćniku katedrale.