Osnovni cilj EARTO konferencije je upozoriti na promjene i pogodnosti koje se Hrvatskoj otvaraju članstvom u EU na području znanosti i istraživanja te na snažnijem integriranju zemalja jugoistočne Europe u Europski istraživački prostor i novom programu za razvoj i inovacije - Horizon 2020. Poseban će naglasak u tom smislu biti na odgovornosti i učinkovitom korištenju europskih strukturnih fondova u svrhu poticanja istraživanja i razvoja te jačanju veza između znanosti i gospodarstva s ciljem jačanja konkurentnosti gospodarstva.

Radne skupine Udruženja europskih istraživačkih i razvojnih organizacija (EARTO) nastoje omogućiti manjim nacionalno-istraživačko-razvojnim zajednicama, poput Hrvatske, da se izbore za utjecaj u kreiranju europskih politika, direktiva, zakona i propisa te dogovaraju zajedničke akcije.

Ukupna sredstva dodijeljena Hrvatskoj kroz predpristupne fondove za razdoblje 2007-2011. iznose 750 milijuna eura. Za razdoblje do ulaska u EU dodijeljeno je dodatnih 202 milijuna eura. U sklopu EU strukturnih fondova nakon pristupanja Europskoj uniji, na temelju dosadašnjeg iskustva ostalih zemalja, Hrvatska bi trebala dobiti 1,6 milijardi eura godišnje, što je oko 10 do 15 puta više nego do sada.

Imperativ je stoga, potaknuti lokalne zajednice, istraživačke i razvojne organizacije te gospodarstvenike na pripremanje kvalitetnih projekata koji se mogu financirati iz fondova Europske unije.

John Hull, glavni tajnik EARTO-a kazao je kako se najveći naglasak treba staviti na obrazovanje koje će u svome fokusu imati istraživanje kojemu će glavni zadatak biti otkrivanje i rješavanje problema u društvu.

Octavi Quintana Trias, direktora za Europski istraživački prostor (ERA) i generalni direktor za istraživanja i razvoj pri Europskoj komisiji, istaknuo je kako je glavni prolem trenutačno u Europi ekonomska kriza koja je povećala razliku između naprednih zemalja i naprednih institucija i onih koji zaostaju u istraživanju i razvoju.

„Potrebno je snažnije ulaganje u istraživanje i razvoj. Potrebno je središnje financiranje u istraživanje i razvoj. Treba koristiti europske politike da bi se došlo do ostvarenja tog cilja odnosno središnjeg financiranja kako bi se bolje koristili strukturni fondovi koji su po mom mišljenju posebno važni“, kazao je Trias.

Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković,  rekao je kako će Hrvatska ulaskom u Europsku uniju na raspolaganju imati više od 1,5 milijardi eura godišnje.

„To je strahovito veliki novac i na Hrvatskoj je da to maksimalno iskoristi, posebno imajući u vidu katastrofalno stanje u hrvatskoj ekonomiji. Ovu šansu moramo iskoristiti“, rekao je Antičić.

Vladimir Koroman, direktor Brodarskog Instituta kazao kako su oni prijavili više struktrunih projekata koji su značajni za razvoj hrvatskog gospodarstva, ali da je krajnje vrijeme da se u Hrvatskoj shvati kako se bez ulaganja teško može ići naprijed.