U 3:00 sata u noći sa subote na nedjelju kazaljku ćemo pomaknuti za jedan sat unatrag, pa ćemo tu noć spavati sat duže, ali će nam i dani od nedjelje trajati 'kraće', mrak će padati prije, a jutarnje sunce će svanuti ranije. Zimsko računanje vremena trajat će do posljednjeg vikenda u ožujku iduće godine.

Prošle godine je u Europskoj uniji bila glasna debata o ukidanju pomicanja sata, kada je EU predložila svojim državama članicama da odluče žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.

KOJE JE 'PRAVO' VRIJEME?

Prije prvoga pomicanja sata „pravo“ vrijeme je bilo ono zimsko, no Benjamin Franklin je 1784. zbog frustracija oko gubitka dnevnog vremena ljeti predložio pomicanje kazaljke jedan sat unaprijed. Ta ideja je doduše zaživjela tek početkom 20. stoljeća u Njemačkoj, kada je istaknuta važnost uštede energije koja se tako događa – financijski i ekološki. 

ZAŠTO SE ONDA RAZGOVARA O UKIDANJU?

U prošlosti su izvori energije bili manje dostupni i skuplji, u današnje vrijeme ta ušteda je neznačajna stoga je nestao glavni razlog zbog kojega se kazaljke sata pomiču dva puta godišnje. Osim toga nije rijetkost čuti kako se ljudi žale na pomicanje sata koje im uzrokuje stres, razdražljivost, umor, i treba im neko vrijeme da se priviknu na „nove ure“. Neka istraživanja su čak potvrdila blaže negativne učinke na funkcioniranje ljudi u prvom tjednu nakon promjene sata, posebno kada se 'prebacujemo' na zimsko vrijeme. No ta istraživanja ipak nisu pokazala nikakve značajne fizičke smetnje, već je pretežno riječ o subjektivnom dojmu ispitanika istraživanja. 

„U dugogodišnjoj praksi djelatnika Odjela za mentalno zdravlje nismo susreli pacijente kojima je promjena računanja vremena značajno utjecala na nastanak ili pogoršanje psihičkih poteškoća“, rekli su za Dubrovački dnevnik iz Odjela za mentalno zdravlje Opće bolnice Dubrovnik. 

No, ni subjektivan dojam svakako nije nešto što bismo trebali zanemariti. Stoga smo naše sugrađane upitali – „Trebamo li pomicati sat dva puta godišnje ili usvojiti preporuku EU o odabiru jednog računanja vremena, i koje vrijeme preferiraju – zimsko ili ljetno?“.

Iako je opće prihvaćeno da je zimsko računanje vremena točno, odnosno pravilo, neka istraživanja su pokazala da je upravo pri 'prebacivanju' na zimsko računanje vremena najviše negodovanja, odnosno ljudima tada imaju zdravstvene probleme, kao što su nesanica i glavobolje. S obzirom na to da je Hrvatska turistička zemlja, a turizam uvelike ovisi o ljetnoj sezoni i 'družem danu' ne bi bilo iznenađujuće da se Hrvatska odluči na ljetno računanje vremena. No, nije ni ljetno računanje vremena savršeno, jer bi u tom slučaju problem za ljude mogao biti navikavanje na ustajanje po mraku.

DUBROVČANI NE KUKAJU

Kažu da su trudnice zbog promjena u hormonalnoj ravnoteži često pod udarom bilo kakvih promjena i 'ispadanja' iz rutine pa smo upitali našu sugrađanku koja je u iščekivanju svoje prinove smeta li joj mijenjanje kazaljki, na što nam je odgovorila kako problema nema, već baš suprotno - voli sve čari jednoga i drugoga računanja vremena. „Ugođaj kad ranije padne noć zimi  mi je ljepši, kad nam se upale lampice. A s druge strane, ljeti - taj duži dan, isto volim. Sve ima svoje prednosti, nije loše mijenjati sat“, diplomatski će naša sugovornica.

A što o pomicanju sata kažu naši sugrađani koji se bave poljoprivredom upitali smo Petra Žuvelu koji se u danima mirovine posvetio vrtu i maslinama.

„Zimsko vrijeme je, što bi rekli, pravo vrijeme. Prije nego smo počeli pomicati sat, ure su nam bile ove zimske. I to vrijeme je adekvatnije za naše podneblje. Sva organizacija posla u poljoprivredi više odgovara zimskom vremenu. Biljnom svijetu, naravno odgovara i jedno ili drugo, u tom smislu je svejedno, ali ljudima koji su naviknuli cijeli život u poljoprivredi raditi na određeni način, koristiti jutra, više odgovara zimsko računanje vremena. A na kraju nije ni čudo, ni slučajnost, da je to bilo staro-pravo vrijeme. Kako to geografski usuglasiti? Pa ni vremenske zone nisu svugdje iste, pa nam to nije problem. Ja bih uvijek potpisao da se sat ne mijenja, da nama ostane zimsko vrijeme, a onda neka sat mijenjaju oni kojima to treba i kako im odgovara“, kaže nam Petar Žuvela dok obrezuje masline u svome masliniku.

Nathalie Milina

„Mislim da bi trebalo odabrati jedno vrijeme, jer dokazano je da nam treba vremena da se aklimatiziramo tim promjenama. Ne znam zašto uopće biti tvrdoglav i nastavljati s tim. Ne znam doduše je li mi draže ljetno ili zimsko, možda malo više preferiram to zimsko jer volim jutra. Kada sunce svane malo ranije, pa imam energije. Neka su mi jutra svjetlija, ne volim kada je ujutro mrak.“

Joško Đurić

„Trebamo zadržati ljetno računanje vremena, ali treba biti konsenzus svih zemalja, što se neće dogoditi jer Slovenci žele zimsko, mi želimo ljetno računanje vremena. Tako da rješenja za sada nema.“ 

Dubo Bulić

„Nisam ja za ove promjene svake godine. Treba se odlučiti, a meni je ljeto draže, da nam je duži dan, nikako zimsko računanje vremena“.

Marija Matana Bazdan

„Prije sam bila za to da se ne mijenja sat dva puta godišnje, nego da se ostane na jednom vremenu. Ali kada sam shvatila da bi to vjerojatno bilo zimsko računanje vremena onda zapravo ipak mi je draže mijenjanje sata. Ljeti mi je lijepo na kupanju do 20-21 sat. A ako bi se biralo, onda da, svakako sam za ljetnu opciju.“ 

Iris Dupčić Radić

„Možda mi je ipak draže da prestanemo s tim okretanjem, bilo bi jednostavnije. A sada, ljetno ili zimsko? Pa možda ipak ljetno. Nije mi se teško prilagoditi kada se okrene sat, to su možda jedan-dva dana da se malo navikne čovjek. Ljetno mi je možda draže jer je ipak malo duži dan popodne“. 

Hrvoje Radić

„Bolje je da nam ostane ljetno računanje vremena jer to prebacivanje uopće nema smisla po mojoj logici. A je li mi smeta to prebacivanje, ne smeta. Ja sam pomorac, pa kada prebacim osam-devet sati u deset dana, onda taj jedan sat ne smeta nikome.“

Petra Srebrović

Iz tiskanog izdanja Dubrovački dnevnik petkom