Posljednjih godina broj razvoda u Dubrovniku raste, a zanimljivo, u okolici pada. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku za 2020. godinu u Gradu Dubrovniku je bilo 185 sklopljenih brakova i 75 razvoda, a godinu poslije u bračnu luku uplovilo je njih 192, a isplovilo 75. Drugim riječima više od trećine brakova u Dubrovniku završi razvodom. Ukupno u Hrvatskoj je u 2020. sklopljeno 20467 brakova, a rastavljeno je njih 7036, dok su za godinu iza brojke 18203 naprema 5100.

Vidimo da na razini Hrvatske više-manje trećina brakova završi razvodom što hoće reći da se parovi u Dubrovniku rastavljaju više od prosjeka. S druge strane službeni podaci za Dubrovačko primorje, Župu i Konavle su daleko ispod prosjeka. Tako je u Općini Konavle u 2020. godini bilo sklopljeno 39 brakova, a istovremeno su podnesena samo 2 zahtjeva za razvod. Godinu kasnije 41 par se odlučio za ženidbu, a samo jedan za rastavu. U Općini Župa dubrovačka u 2020. godini 39 naprema 1, a u 2021. 45 sklopljenih i 5 razvedenih. U Općini Dubrovačko primorje u 2020. godini 8 parova posjetilo je matičara, a samo 1 Općinski sud, a godinu poslije 5 ih je reklo da, a 1 je rekao ne.

Suvremeni način života

Podaci su više nego zanimljivi. U Dubrovniku se rastavlja nadprosječan broj oženjenih, a u Župi, Konavlima i Primorju ispodprosječan. Obzirom o kojim se godinama radi (za 2022. još nisu izašli službeni podaci) na prvu će čovjek lako ispaliti da je velikom broju razvoda kumovala korona i sve njene posljedice, ali zašto se isto nije dogodilo i u dubrovačkoj okolici. Upravo s tim pitanjima obratili smo se autoricama knjige Vodič za sretan brak Ivani Mijić Vulinović i Karmen Kmetović Prkačin.

Psihologica Kmetović Prkačin ističe da je suvremeni način života itekako utjecao na obitelj.

- Opća liberalizacija stavova, odluka i ponašanja utjecali su na obitelji i brak. Gradski način života oslabio je temeljno obilježje tradicionalne obitelji. Mladi, posebno oni više obrazovani, smatraju obitelj manje važnom, a brak zastarjelom institucijom. U manjim sredinama veći je utjecaj tradicionalnih vrijednosti, koje znatno utječu na odluke pojedinca o stupanju u brak, razvodu i zasnivanju obitelji – naglašava.

Suautorica Mijić Vulinović osvrće se i na ulogu korone.

- Za vrijeme korona krize značajno je porasla stopa obiteljskog nasilja, što je nesumnjivo doprinijelo povećanju broja razvoda. Međutim tu se uglavnom samo radi o eskalacijama toksičnih odnosa, a uslijed više vremena provedenog skupa i/ili financijske krize. Dakle korona nije uzrokovala razvode, samo ih je ubrzala tamo gdje su se i tako trebali dogoditi – govori Mijić Vulinović, te objašnjava dalje kako krizna razdoblja djeluju na veze:

- Krize inače na ljude djeluju na način da preispitaju ono što u normalnim uvjetima odlažu preispitati. Ta svijest o prolaznosti života, koju inače nekako uspijevamo izignorirati, za vrijeme kriza nas preplavi. Koliko god kriza bila loša s jedne strane, s druge je zapravo dobra. Kad čovjek zaista osvijesti da danas jesi, sutra nisi, postaje odvažniji, više svjestan sebe, svega što želi i što ne želi. I spreman je djelovati. Tako su mnogi upravo za vrijeme pandemije, dakle u nevrijeme, pokrenuli posao, usudili se baviti onim čime su oduvijek željeli i odlučili se razvesti. A znamo onu da kad nešto dovoljno jako želite naći ćete načina, u suprotnom naći ćete izgovor. Dakle, do korone su mnogi nalazili izgovore, a upravo u tom po mnogočemu najgorem momentu našli su način – objašnjava Mijić Vulinović.

Ivana Mijić Vulinović i Karmen Kmetović Prkačin, autorice knjige Vodič za sretan brak

Ne čudi je što je stopa razvoda u Dubrovniku veća od nacionalnog prosjeka.

- Dobro se živi, u svakom slučaju bolje nego u ostatku zemlje, pa su ljudima za slučaj da se razvedu bolje mogućnosti. Nije isto razvoditi se kad imate stan i 2 apartmana i kad živite u zajedničkom stanu za koji otplaćujete kredit – kaže suautorica Vodiča za sretan brak.

Što će selo reći?

Postoje velike razlike po pitanju braka u gradovima poput Dubrovnika i ruralnim sredinama.

- Što se ruralnih sredina tiče vrijede pak druga pravila. Tamo je, neovisno o materijalnim prilikama, znatno bitnije "sto selo priča" negoli u gradu, pa bih možda u tome nalazila razloge niže stope razvoda – smatra Mijić Vulinović, te odmah dodaje da ništa nije crno-bijelo, pa tako ni bračne vode:

- Postoje zasigurno brojni drugi čimbenici koji utječu na stopu razvoda. Bez ozbiljnijih znanstvenih studija možemo samo nagađati. Ono što bih se ja ipak sa sigurnošću usudila ustvrditi je da stopa razvoda ne upućuje na to da se ljudi danas manje vole nego prije. Razvod nekad naprosto nije bio opcija ili, ako je bio, povlačio je za sobom toliko loših posljedica da su ljudi, uglavnom žene, procjenjivali da je bolje ostati u lošem braku nego se razvoditi. Razvedeni ljudi, naročito žene, su se stigmatizirali. Djeca razvedenih roditelja također su bila na određeni način obilježena. Čak su im se pogrdna imena nadijevala. Izostajala je obiteljska podrška. Danas će vam mama i tata reći – Dušo, ako ne ide imaš se gdje vratiti. Prije se to ženama nije govorilo. Pa nije bezveze ona izreka „Bolje najgori muž nego najbolji brat“ – zaključuje Ivana Mijić Vulinović.

Psihologinja Anita Milanović Lambeta, koja se među ostalim bavi i razvodima, kaže da je epidemija korone bila stresna za mnoge obitelji.

- Ljudi su se suočili sa strahom za sebe i bližnje, neizvjesnošću oko posla, financijskom neizvjesnošću, promjenama radnih rutina, osjećajem gubitka kontrole i slično. U ovako visoko stresnim okolnostima neki su partneri zasigurno više no inače bili orijentirani jedni na drugo i dodatno se povezali dok je kod drugih visoka razina stresa utjecala na pojavu učestalijih sukoba. Na svjetskoj razini govorilo se o povećanoj učestalosti obiteljskog nasilja. U kojoj mjeri je sama epidemija utjecala na broj i je li povećanje broja razvoda u Hrvatskoj za vrijeme korone statistički značajno pokazat će neka buduća istraživanja. Za sada temeljem jednog zanimljivog istraživanja (Jurić, 2020.) znamo da se povezano s izbijanjem pandemije u Hrvatskoj uočio značajan skok pretraživanja pojma „razvod braka“ – kaže nam Milanović Lambeta.

Kratkotrajna zadovoljstva

Naglašava koji su čimbenici glavni uzročnici razvoda.

-Njih je poveći broj, a to su: komunikacijski problemi, emocionalno udaljavanje nedostatak emocionalne podrške i poštovanja nedostatak instrumentalne podrške i partnersko nasilje, financijski problemi, partnerovi roditelji kao izvor sukoba, roditeljstvo kao izvor sukoba, obiteljsko nasilje… Prisutan trend je da su rastave braka su sve učestalije i njihov značaj je sve veći ako se uzme u obzir broj sklopljenih brakova, a svakako bi o njihovom odnosu i o predviđanjima kretanja u budućnosti točnije podatke dali stručnjaci koji se bave demografijom – zaključuje psihologinja.

Martina Jerinić Njirić iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije kaže da je uzorak od dvije godine premali da bismo govorili o nekakvom trendu povećanja razvoda u Dubrovniku, odnosno treba pričekati sljedeće godine.

- Obzirom na navedena geografska područja i razvode braka možemo istaknuti da je u sredinama u kojima se poštuju tradicionalne vrijednosti svakako manji broj razvoda za razliku od sredina sa suvremenim vrijednostima. Župa Dubrovačka je područje u kojem još uvijek prevladava domicilno stanovništvo koje njeguje i živi u tradicionalnim vrijednostima.

Jerinić Njirić dodaje da korona nije uzrok, nego okidač za rastanak partnera. Što se tiče budućnosti predviđa da će institucija braka biti na još većim iskušenjima.

- Smatram da će u budućnosti biti još više razvoda brakova i na lokalnoj i nacionalnoj razini zbog sve izraženije promjene stilova života i životnih vrijednosti. Ljudi se sve više usmjeravaju na kratkotrajna zadovoljstva, fokusirani su na sebe i zadovoljavanje isključivo svojih potreba, nisu spremni usklađivati se s drugima i ulagati više u kvalitetniji odnos – zaključuje Jerinić Njirić.

Vjerojatno je danas broj razvoda još i veći ako znamo da postoji popriličan broj parova koji žive u izvanbračnoj zajednici s djecom ili bez. Za njihove razvode ne vode se službene statistike.

Maro Marušić