Ovaj opsežni zbornik na čak 750 stranica sadrži 35 radova od četrdesetak autora, a obuhvaća raznovrsne teme vezane za dubrovačku baštinu u kontekstu kroatologije, tj. znanosti koja se bavi proučavanjem razvoja i afirmacije hrvatskog povijesnog identiteta. Znanstveni radovi se dotiču tema iz književnosti, jezikoslovlja, političke i crkvene povijesti, filozofije, prirodnih znanosti, likovne kulture, glazbene povijesti, demografije, etnologije, gospodarstva i drugih područja, a koje su obilježile i oblikovale dubrovačku povijest i identitet kao sastavni dio hrvatskoga kulturnoga prostora.

Zbornik je nastao temeljem rada znanstvenika okupljenih na 4. Kroatološkoj konferenciji održanoj u Dubrovniku u studenome 2015. Kroatološke konferencije se organiziraju svake dvije godine na inicijativu Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a 2015. godine kad je tema bila Dubrovnik u hrvatskoj povijesti, organizaciji se pridružio i Grad Dubrovnik, te Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, čiji dugogodišnji ravnatelj je tada bio i sam akademik Vekarić.

Urednik i autor predgovora, dr. sc. Marin Grčević, predstojnik Odsjeka za kroatologiju Hrvatskih studija, istakao je ulogu akademika Vekarića u idejnoj koncepciji i realizaciji ovako opsežnog projekta za kojeg je potrebno bilo imati ljude „na terenu“.

„Našli smo se oko projekta i tu mi je bio bliži suradnik, na njega sam se mogao više pouzdati, neka mi kolege ne zamjere, nego na neke kolege iz mojega užeg okružja, same kroatologije. Da nije bilo njega, konferencije ne bi bilo u Dubrovniku, ne bi bila na toj razini, a vrlo vjerojatno ne bi bilo ni ovoga Zbornika. Još jednom hvala akademiku Nenadu Vekariću. Mislim da će knjiga imati dobar odjek, ja sam od studenata, koji su imali priliku vidjeti knjigu, čuo da govore da je riječ o kapitalnom djelu“, poručio je Grčević.

Dubrovačka kulturno-povijesna baština jedinstveni je svjetski fenomen, a „Dubrovnik je tema o kojoj se piše i u hrvatskoj, i u europskoj, i u svjetskoj historiografiji – jedna od rijetkih hrvatskih tema koja ima takvu percepciju,“ rekao je dr. sc. Stjepan Ćosić. Iako na krajnjem jugu hrvatskog kulturnog prostora, Dubrovnik i njegova bogato dokumentirana baština odigrali su ključnu ulogu u izgradnji i u obrani hrvatskog kulturnog identiteta u najkompliciranijim povijesnim trenucima.

Ravnateljica Zavoda i predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske dr. sc. Slavica Stojan istakla je kako se na ovaj način ulogom Dubrovnika u izgradnji hrvatskog kulturnog identiteta nije toliko bavilo jer je naglasak opće historiografije bio na spoznajama o samom Dubrovniku i Dubrovačkoj republici, ali ne toliko o Dubrovniku u kontekstu hrvatske kulturne povijesti.

„Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku odavno je prepoznat kao najvažnija i najplodnija znanstvena ustanova koja se bavi dubrovačkom baštinom. S druge strane, ta je baština najsjajnija afirmacija hrvatske povijesti. Dakako, u hrvatskoj je znanosti, ne samo u Zagrebu, uvijek postojao širi krug istraživača koji su se bavili i do danas se bave dubrovačkim temama. Zbog toga je veoma važno i dobro da su Hrvatski studiji nastavili tu tradiciju okupljanja stručnjaka izvan Dubrovnika oko Dubrovnika i dubrovačkih tema. Uopće ne sumnjam da su generacije koje su stasale zadnjih desetljeća upravo praćene i na neki način odgajane u krilu ovoga Zavoda dostatne da se na pravi način prezentira dubrovačka povijest i baština, a važan je taj hrvatski i napose europski kontekst,“ naglasio je dr. sc. Stjepan Ćosić.

Akademik Vekarić preminuo je tijekom priprema Zbornika za tisak, a s obzirom na njegov golem doprinos cijelom projektu izdavači su se u znak poštovanja odlučili Zbornik posvetiti njemu u čast, ad honorem. Izgledno je da će brojna buduća historiografska djela o Dubrovniku i o njegovoj baštini sadržajno biti posvećena akademiku Vekariću, budući da je uz njegov lik i djelo stasao niz istraživača dubrovačke baštine.

Rad akademika Vekarića ostaje u trajno nasljeđe kao primjer „akademske čestitosti“, naglasila je Nella Lonza te dodala kako je njegovo djelo „vjekovječni izvor, gradivo, inspiracija u proučavanju dubrovačke povijesti u svim njezinim bogatim i kompleksnim slojevima.“

„Nenad Vekarić je posvetio život bavljenju našim precima, stvarnim ljudima koji su stvarali našu povijest, i to svima, gotovo bi se moglo reći – svakom ponaosob: od najsiromašnijeg pelješkog i konavoskog kmeta i gradskog fakina do najmoćnijeg senatora i najbogatijeg kneza. Tako i tako precizno, poviješću Dubrovnika nije se bavio nitko prije njega, a vjerojatno neće dugo nakon njega,“ zaključio je dr. sc. Stjepan Ćosić.

Katarina Komaić