'Povratak drevne bolesti', 'Ubija troje ljudi svake minute', 'Najzaraznija bolest mogla bi postati neizlječiva' – posljednjih  dana medijski prostor u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj pun je ovakvih i sličnih napisa. Nakon što je pandemija koronavirusa paralizirala svijet i gospodarstvo, urušila ekonomiju i društveni život, pa na velika vrata dovela inflaciju, bilo kakva pojava 'nove' bolesti koja bi mogla to isto učiniti, izaziva nemir, pa je potrebno i situaciju 'osvijetliti'. 

Riječ je o tuberkulozi, bolesti kojoj je uzrok bakterija Mycobacterium tuberculosis i nikada nije nestala, stoga se ne može govoriti niti o 'povratku'. Jesu li pred nama apokaliptične scene umiranja od teških upala prvenstveno pluća, ali i drugih organa, i je li tuberkuloza postaje neizlječiva, razgovarali smo s voditeljem Službe za epidemiologiju pri Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, doktorom Miljenkom Ljubićem. 

„Tuberkuloza je bila prije, a još uvijek i jest, jedna od zaraznih bolesti od kojih se u svijetu najviše umire. U posljednje dvije godine tu je ulogu preuzeo Covid, a sada s prestankom pandemije, bilježi se porast broja oboljelih od tuberkuloze“, govori doktor Ljubić i dodaje kako ukupne brojke govore kako  u svijetu godišnje oboli 10,6 milijuna osoba, od čega umire njih 1,6 milijuna. 

TRI SLUČAJA U ŽUPANIJI
„Što se tiče Hrvatske, mi imamo dobru epidemiološku situaciju. Podaci ukazuju na to kako se na razini države radi o incidenciji od 4,1 na 100 tisuća stanovnika, dakle to je broj novooboljelih. Naša županija spada u jedno od područja s najmanje oboljelih, a incidencija iznosi 2,6 na 100 tisuća stanovnika“, iznosi brojke doktor epidemiolog. 

Ako govorimo o apsolutnim brojevima, od 2021. godine do danas u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dakle na području djelovanja našeg Zavoda za javno zdravstvo, zabilježeno je tek troje oboljelih što nas svrstava u jednu od županija s najboljim prosjekom, odnosno najmanjom stopom zaraze. 

Od tuberkuloze se štite prvenstveno novorođenčad, odnosno djeca mlađe životne dobi cjepivom BCG koje se prima još u rodilištu. 

„Ono nas neće potpuno zaštiti, ali štiti djecu i mlađe, ali i od težih oblika tuberkuloze. Dalje u životu se svatko može zaraziti“, pojašnjava Ljubić i dodaje kako je, što se tiče procijepljenosti protiv tuberkuloze, situacija u našoj županiji dobra. 

NEMA POTREBE ZA PANIKOM, ALI POTREBAN JE OPREZ
Tuberkuloza je još uvijek veliki zdravstveni problem u nerazvijenim zemljama. Doktor Ljubić navodi kako se  prvenstveno radi o zemljama jugoistočne Azije, poput Bangladeša, Filipina, Indije, ili pak afričkih zemalja kao što su Nigerija i Kongo. U Nepalu ili Tajlandu prevalencija tuberkuloze je oko 250 slučajeva na 100 tisuća stanovnika, što je značajno više nego u Hrvatskoj, a prema nekim izvještajima penje se i preko 400. 

„Ono što za našu županiju u smislu pojavnosti tuberkuloze predstavlja problem jest broj stranih radnika. Naime, mi imamo veliki broj inozemnih radnika koji dolaze baš iz tih područja gdje tuberkuloza predstavlja veliki javnozdravstveni problem“, iznosi doktor, no dalje umiruje. 

„Ono što je važno jest da ti radnici prolaze zdravstvene preglede. Oni za ishođenje radne dozvole također moraju proći liječničke testove“, objašnjava. 

Voditelj Službe za epidemiologiju pri ZZJZ DNŽ, Miljenko Ljubić

U razgovoru s vlasnicima Agencija za zapošljavanje, i posrednika u zapošljavanju stranih radnika, objašnjavaju nam kako oni već u svojoj matičnoj državi obavljaju dio zdravstvenih pregleda. Najčešće je to pri početku procesa, pa još jednom prije kupnje avionske karte. Događali su se i slučajevi u kojima su radnicima otkrivene neke bolesti poput hepatitisa C, zbog kojega su onda procesi zapošljavanja zaustavljeni ili prolongirani do ozdravljenja. 

Osim u matičnim državama, strani radnici prolaze i medicinske preglede pri medicini rada u hrvatskim domovima zdravlja. Ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan potvrđuje kako radnici pristupaju procjeni općih uvjeta za radnu sposobnost, a upućuju se i na RTG pluća koji je,  među ostalim, jedan dio dijagnostike i za tuberkulozu, s obzirom na to kako je snimka prsnog koša u oboljelih u pravilu abnormalna. U slučaju bilo kakvih odstupanja moguće je napraviti daljnje testiranje. 

TERAPIJA TRAJE ŠEST MJESECI
Tuberkuloza se uspješno liječi ako se terapija provodi pravilno, zbog čega nema potrebe za stvaranjem okruženja panike, barem ne u državama koje su razvijene i nisu ispod granice siromaštva. Naime, u gore navedenim zemljama nerijetko su higijenski uvjeti loši, a ekonomska stabilnost stanovnika narušena, što pogoduje pojavnosti i širenju zaraznih bolesti. 

„Lijekovi, tj. antibiotici se moraju koristiti redovno, šest mjeseci. Ako se terapija provodi neadekvatno i nedovoljno dugo, postoji opasnost razvijanja rezistentne tuberkuloze što u svijetu predstavlja veliku opasnost. Mi pak, u ova tri slučaja oboljelih u županiji, nismo imali rezistentni oblik bolesti“, govori Ljubić. 

EPIDEMIOLOŠKE MJERE NISU SPRIJEČILE ŠIRENJE TUBERKULOZE
Ono što je zanimljivo jest kako mjere koje su se provodile tijekom pandemije kao što je nošenje maski, držanje distance i slično, nisu utjecale na smanjenje broja oboljelih od tuberkuloze u svijetu. 

„Od 2005. godine pa do 2019. godine u svijetu smo imali zabilježen pad broja oboljelih i umrlih od tuberkuloze. S druge strane, od 2020. godine je zabilježen ponovni rast broja oboljelih u svijetu. U Hrvatskoj nije došlo do većeg broja oboljelih, no ono što se dogodilo jest manji broj ljudi na pretragama za tuberkulozu. Primijetili smo značajno smanjen broj testiranja, kao što je situacija i kod drugih bolesti i preventivnih pregleda“, navodi Ljubić i dodaje kako to može biti problem jer postoji opasnost za širenjem bolesti u populaciji ako reakcija, odnosno izoliranje uzročnika i liječenje nije provedeno pravovremeno. 

„Situacija nije apokaliptična, ali je treba držati pod kontrolom, posebno zbog velikog broja stranih radnika koji dolaze iz zemalja gdje je incidenija tuberkuloze veća nego kod nas“, zaključuje u razgovoru za Dubrovački dnevnik voditelj službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo naše županije, doktor Miljenko Ljubić.