Tribina je, kako su naveli iz Udruge, održana zbog velikog interesa građana, koji su imali, ili još uvijek imaju, potrošačke, stambene ili auto kredite vezane uz valutu švicarski franak, s ciljem savjetovanja građama na temu Presude Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske u kolektivnoj presudi protiv osam banaka. 

Delegat iz skupštine udruge Franak i aktivist iz Dubrovačko-neretvanske županije, Niko Kesovija, i članica upravnog odbora udruge, Anita Perkov Kalebota, Dubrovčanima su pojasnili što znači kolektivna presuda u slučaju Franak, tko prema njoj ima pravo na tužbu, ništetnost ugovora, ništetnost ugovornih odredaba, pravna pitanja: konverzija, ništetnost ugovora, zastara za eurske i kunske kredite, zastara potraživanja za CHF kredite, koja je potrebna dokumentacija za tužbe, te revizije banaka.

- Dvoran je puna i dobro je da druga strana zna da nas ima. Nije to tako kako oni zamišljaju da ljude nije briga i pomisle 'lako ćemo s njima' pa će onda Andrović (op.a. Zdenko Andrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka) na tv-u reći 'ništa od toga' misleći nas time pokolebati. E, to nije tako jer nema nikakvog smisla to što on priča. Imamo dvije presude; za pretplaćene kredite i valutnu klauzulu u smislu ništetnosti - kazala je Anita Perkov Kalebota koja je navela svoj primjer koji je prema njezinom mišljenju bio 'jedan kroz jedan'.

Naime, ona je imala otplaćeni kredit i prebačene kamate po autokreditu, a 2014. godine podigla je tužbu prije konverzije te je dobila na prvom stupnju presudu da joj banka mora vratiti sredstva nazad. Banka se žalila i to još uvijek traje, a Perko je dodala kako ona s tim nema problema jer postoje zatezne kamate.

- Sve što ste više pretplatili po kamatnim stopama, odnosno više po valutnoj klauzuli zbraja se, oduzima i onda iznos koji dobijete može se vratiti nazad. Možete tražiti ništetnost cijelog ugovora ili ništetnost odredbi ugovora – kamatne stope i ništetnost klauzule. To ljude inače buni jer im se čini da nema smisla pa se pitaju 'ako su kamatne stope i valutne klauzule ništetne što je to dobro što je ostalo u ugovoru?'.Taj dio se mora svladati sudskom praksom i tužbeni zahtjev se može postaviti u dogovoru s odvjetnikom hoće li zahtjev postaviti na način tako da ćete staviti ništetnost ugovora ili ići na ziher varijantu o ništetnosti kamatne stope i ništetnosti valutne klauzule - kazala je Perkov Kalebota dodavši kako se ona na svom primjeru uvjerila kako može ići na ništetnost cijelog ugovora, no dodala je kako je to njezin osobni stav, a ne stav Udruge, ali je istaknula kako ipak sa stopostotnom sigurnošću može tvrditi za navedene dvije odredbe.

- Nadam se da će se sudska praksa ujednačiti i da ćete kroz dvije do tri godine dobiti nazad ono što vam pripada. Postavljajte tužbeni zahtjev onako kako se dogovorite s odvjetnikom i kako vam paše zbog financija ili unutarnjeg mir. Ja samo skrećem pozornost da se ništetnost cijelog ugovora bitno razlikuje od ništetnosti kamatne stope i ništetnosti valutne klauzule, a to će se osjetiti kada budete u kalkulator stavljali kamatne stope i dobili iznos - poručila je Perkov Kalebota osvrnuvši se na konverziju kredita što je prema njezinom mišljenju 'najveća mina'.

- Ona je bila nužno zlo i bankama će dobro doći da nametnu nešto kao vid svoje borbe. Vaši odvjetnici morat će se postaviti na način da ona nema nikakvog utjecaja na ništetnost odredbi ili ugovora i istinski vjerovati u to. Bankama je jedini argument upravo konverzija i to lupaju na sva zvona, ali naš stav je da to nema nikakve veze - zaključila je Anita Perkov Kalebota iz udruge Franak na tribini u Dubrovniku koja je održana na temu temu Presude Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske u kolektivnoj presudi protiv osam banaka.