Cilj današnje znanstvene tribine jest senzibilizirati i osvijestiti javnost i institucije o fenomenu dezinformacija i njihovih varijanti u obliku lažnih vijesti, a posebice korištenje neistinitih tvrdnji inozemnih aktera ususret nadolazećim izborima. Naime, u sljedećoj godini u Hrvatskoj će se održati predsjednički, parlamentarni i europski izbori zbog čega se očekuje povećanje broja dezinformacija kao rezultat kampanja koje provede populistički političari, ali i inozemni akteri s ciljem izbora njima odgovarajućih kandidata.

Pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, Mato Brautović je pojasnio kako postoji više definicija što su dezinformacije, nakon čega je iznio kako su to informacije koje nisu točne ili koje su točne, ali su  plasirane u pogrešnom kontekstu ili su prikazane u odnosu prema kojem se stječe pogrešan dojam kod onih koji ih konzumiraju. 

Više vrsta dezinformacija

"Lažne vijesti su samo oblik deziformacija, danas čak postoji i fenomen kada ne govorimo samo o dezinformacijama, već govorimo o pseudo i alternativnim medijima. Oni su dakle, stvorili dojam kao da su 'pravi' mainstream mediji, ali ne poštuju etičke standarde koji proizlaze iz novinarske profesije, ili se ne ponašaju onako kako bi se ponašali profesionalci u medijima", kazao je. 

Naveo je kako postoje dezinformacije koje predstavljaju namjerno podijeljene lažne informacije, zatim 'misinformacije' koje su netočne, ali netko ih je slučajno podijelio kao što građani često lajkaju ili dijele na društvenim mrežama, malinformacija koja je točna, ali namjerno plasirana kako bi se nekome napravila šteta, te lažna vijest što je dezinformacija koja je upakirana kao da je to riječ o novinarskom uratku i fimi (foreign information manipulation interference) koje imaju mogućnosti destabilizacije društva i zaustavljanja demokratskih procesa. 

Profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Nebojša Blanuša pojasnio je kako ljudi šire sve ove tipove lažnih vijesti, iz različitih razloga.

Dezinformacije mogu generirati negativne posljedice

"Neki to čine iz zabave, a neki kao svojevrsni poduzetnici na mrežama i interentu zarađuju i žive od toga. Neki to čine iz političkih razloga, a neki utječući se na glavne izvore šire to u nedogled. Kada govorimo o konzumentima, ono što je tu vrlo jasno uočljivo jest da ljudi koji nemaju povjerenja u znanost i institucije demokracije, koji se nalaze u potprivilegiranom položaju u sustavu za kojeg smatraju kako je učinjen njima na nepravdu, mogu također sudjelovati u konzumiranju takvih interpretacija i doprinositi urušavanju sustava", rekao je i poručio kako demokracija počiva na povjerenju i da izostatak istoga može generirati mnoge negativne posljedice navodeći primjer napada na kongres 6. siječnja 2021. u SAD-u. 

"To trebamo ozbiljno shvatiti i pitanje je što možemo učiniti i razvijamo li dovoljno kvalitetne vještine i sposobnosti, kao i možemo li s ovakvim obrazovnim sustavom odgovoriti na to. Možda kroz digitalizirani svijet shvaćamo da mnoge stvari različito razumijemo", zaključio je. 

Algoritme i ne primjećujemo

Profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu, Jan Šnajder s tehnološke je strane pojasnio je kako je internet u početku bio zamišljen u potpunosti drugačije od onoga u što se danas podmetnuo. 

"Danas je ideja upravljanje pažnjom pomoću algoritama Javnost o njima puno ne zna i to znači da su oni toliko dobri u manipulaciji našom pažnjom da ih ne primjećujemo i mislimo da svime zapravo sami upravljamo. Nažalost, u kontekstu ovoga danas, odnosno dezinformacija, to je dignuto na potenciju s digitalnim tehnologijama jer je moguće i generirati deziformacije pomoću umjetne inteligencije, kao što je chat gpt", kazao je i dodao da se radi na tome kako bi se napravili algoritmi, modeli, sustavi i platforme koje bi štitile od dezinformacija i borili se protiv 'zlih algoritama'.

Profesor Brautović apostrofirao je kako problem dezifromacija postoji od kada je čovječanstva, a znanosti je počeo biti zanimljiv nakon Prvog svjetskog rata. 

"Povećanje broja deziformacija je povezano s kriznim situacijama, posljednje rat u Ukrajini, prije toga covid-19, još ranije izbori u Velikoj Britaniji i prije njih američki izbori. Zbog toga smo i ovu tribinu organizirali jer nama predstoji 'superizborna' godina", rekao je.

Koliko se mogu pratiti posljedice dezinformacija?

Profesor Blanuša zaključio je kako se ne može govoriti izolirano o jednoj dezinformaciji, već o spletu širih negativa koje mogu imati mobilizacijski potencijal, a teorije zavjera su tu jedan od njih. 

Profesor Šnajder kazao je kako se tehnologija nekada razvija toliko brzo da je ne možemo kontrolirati. "Ona ima svoj put, valja se i sve lomi pred sobom. Tada se gubi suština i ostaje forma, i ta umjetna inteligencija je jako plodno tlo za dezinformacije, a tehnologija koja nije promišljeno korištena je dobro tlo da se stvari razviju loše. Bojim se da ako ne stanemo na loptu s razvojem umjetne inteligencije da bi to moglo skrenuti u krivom smjeru što se tiče dezinformacija", iznio je i kazao kako misli da je prvi korak korištenje tehnologije s namjerom, što su nam pametni telefoni već oduzeli. 

"Tehnologiju treba koristiti promišljeno, odrediti što želimo ostvariti kao društvo ili pojedinac i odrediti za što će nam u tome tehnologija koristiti. Kombinacija društvenih mreža, malicioznih korisnika i nedostaka korištenja s namjerom je jedan letalan koktel", poručio je. 

O mainstream medijima i širenju dezinformacija 

Brautović je iznio kako su određena istraživanja pokazala kako su mediji sastavni dio 'ekosistema dezinformacija'. 

"Ono što je najgore u cijelom tom ekosistemu, jest što je glavni cilj dezinformatora dezinformaciju plasirati na na mainstream medij. Nije isto ako je informacija u nekoj grupi, ili kada je vodeći online mainstream medij objavi, onda to vidi milijun Hrvata. Mainstream mediji su zapravo vrhunac dezinformacijske trube, na početku je tajna grupa koja se plasira u zajednici na virtualnom svijetu, dosegne opću populaciju i vrhunac jest da mainstream mediji objave dezinformaciju", rekao je Brautović i zaključio kako je to ostvarenje cilja dezinformatora. 

Kazao je i kako 'duboko vjeruje kako mainstream mediji u Hrvatskoj nisu namjerno stvarali dezinformacije'.

Profesor Blanuša je rekao kako je došlo do promjene modela novinarstva, s modela oglasa na model pretplate što je posljedično dovelo do veće ovisnosti i potrebe za komercijalizacijom i privlačenjem pozornosti, klikovima...

"Tu leži dio problema, pod pritiskom su mediji izgubili dio vlastite odgovornosti. Mainstream mediji kreiraju sve više senzacionalistične naslove koji privlače pozornost čitatelja, onda konzumenti dalje šire takvu dezinformaciju koja dalje funkcionira kao glasina i može se 'gluhim telefonima' jako transformirati, od miša dobijemo slona", zaključio je. 

Teorije zavjera

Blanuša je kazao kako postoji problem teorija što ljudi apriori misle kako su one netočne, dok zapravo postoji određenih konspiratornih interpretacija koje su točne. "To je tip mišljenja koji ljudi koriste, trebamo pokušati ugraditi kritički odnos prema tome, odrediti koji su mehanizmi takvog tipa mišljenja i ugraditi ga u obrazovni sustav i našu svakodnevnicu. Iako nosi opasne potencijale, on je prvenstveno blagotvoran, posebno u visokokoruptivnim sustavima, kao što je i naš", rekao je i dodao kako društvo treba imati puno odgovorniji odnos prema samom fenomenu i vidjeti što treba napraviti kako bi situaciju poboljšali. 

Kako riješiti problem dezinformacija?

Šnajder je kazao kako je iz tehničke perspektive zadatak razvijati algoritme i suustave koji će pomoći u borbi protiv društveno štetnog djelovanja i dezinformacija.

"Tehnološki napori postoje. Ti sustavi neće moći to u potpunosti napraviti, a i moralno je neispravno da nas umjetna inteligencija dovodi u red. Optimističan sam da ćemo napraviti sustave koji će nam pomoći, ali odgovornost je na nama da te alate upotrijebimo što bolje, s ciljem", zaključio je. 

Brautović je zaključio da se društvo mora promijeniti, počevši od pojedinca.  

"Građani moraju početi razmišljati kako se informacija ne može uzeti zdravo za gotovo, treba pirovjeriti samu informaciju", apostrofirao je. 

O 'fact-checkerima'

Na panelu se moglo čuti i kako se provjera činjenica u posljednjim godinama delegirala desetorici ljudi koji su to radili za milijune, a oni su radili i greške. Hrvatska bi uskoro trebala imati novih 20 fact-checkera koji će se baviti tom problematikom.

"Ne želimo biti 'ministarstvo istine', pravi odgovor je medijska pismenost" - zaključio je na samom kraju Brautović.