To je još jedna negativna statistika koju je sa sobom donio Covid-19. Masovni turizam otvorio je vrata brojnih ugostiteljskih objekata, a njegovim izostankom gotovo 30 objekata ih je i zatvorilo. U prvom redu se tu radi o objektima čija je ponuda uglavnom usmjerena prema posjetiteljima odnosno o objektima koji su otvoreni uz ulaganja i kredite, a čiji su se vlasnici nadali daljnjem turističkom rastu nakon rekordne 2019. godine, a koji je izostao. 

„Raspolažemo sa sličnim brojkama, dakle između 25 i 30 dubrovačkih ugostiteljskih objekata je zatvorilo svoja vrata,“ kazala je Nikolina Farčić, predsjednica Ceha ugostitelja Dubrovnik Nikolina Farčić, ali dodaje kako su se na tim mjestima uglavnom otvorili novi ugostiteljski objekti. No, odluke o zatvaranju ipak su se donosile.

SAD JE PITANJE TKO ĆE DULJE IZDRŽATI 

„To su uglavnom poduzetnici kojima ni mjere Grada, ni Vlade nisu bile dostatne, a posebno oni koji su uzimali kredite ili su neposredno prije pojave epidemije otvorili objekte,“ dodala je Farčić. 

Situacija je višestruko štetna, ne samo zbog zdravstvene, nego i egzistencijalne ugroženosti koja se više ne čini kao tako nemoguć scenarij za mnoge dubrovačke obitelji. Turističke brojke još uvijek ne izgledaju zadovoljavajuće, premda polako uplovljavamo u srpanj, samo srce sezone. 

„Vrijeme radi protiv nas i sad je pitanje tko će dulje izdržati – oni koji su zdravstveno pogođeni jer je četvrti val najesen sve izvjesniji zbog loše procijepljenosti koja iznosi svega 40 posto, ili oni koji su egzistencijalno ugroženi zbog krize. Apelirala bih na cijepljenje jer je navedena procijepljenost poražavajuća za područje koje je imalo prvu karantenu, prvi vodovod... Nadam se da će se ljudi osvijestiti prije no što dođu u poziciju egzistencijalne ugroženosti ili im netko od bližnjih dobije teške Covid simptome,“ kaže Farčić. 

Ono što Dubrovniku treba, podsjeća predsjednica Ceha ugostitelja Dubrovnik, jesu velike brojke koje se još uvijek ne naziru. 

„Temeljni problem jest taj što je Dubrovnik grad velikih brojeva. Veliki broj posjetitelja kroz godine je doveo do velikog broja caffe barova, restorana, i ostalih objekata, a slika grada izgleda kao da smo u veljači. Aviodestinacija smo, konekcije nisu loše, ali avioni su prazni. Dok se situacija oko epidemije ne stabilizira, mi velike brojeve nećemo imati, a trebaju nam,“ tvrdi Farčić. 

NIJE SVE TAKO SIVO 

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić napominje kako se više objekata na području Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije otvorilo nego što se zatvorilo, pa i u vremenu otkako se pojavila pandemija Covida. Ipak, glavni uzrok zatvaranja objekata jest korona-kriza pa je za pretpostaviti kako 30-ak zatvorenih objekata na području Dubrovnika danas to ne bi bili da se nije dogodila pandemija.

„U djelatnosti pružanja usluga hrane i pića došlo je do pretakanja. Poslovni subjekti koji su zatvorili trgovačko društvo dominantno spadaju u kategoriju onih koji su imali intenzivna ulaganja u godinama koje prethode krizi i nisu podnijeli dugotrajno razdoblje bez prihoda.  Jedan dio njih zamijenila su novoosnovana trgovačka društva,“ kaže Trojić.

Zanimljivo je i to kako se u djelatnosti trgovine događa velika promjena, a kupci se prilikom odabira proizvoda sve više okreću internetu. Stoga su 'web shopovi' mnogim poduzetnicima postali idealna prilika za preživjeti krizu.

„U djelatnosti trgovine, posebno maloprodaje robe široke potrošnje zamjećujemo nove trendove; povećala se online kupovina. Jedan dio domaćih trgovina je fizički prostor zamijenio 'web shoppovima' i tako održao poslovanje, dok oni koji to nisu uspjeli bili su primorani zatvoriti svoj prostor, pritisnuti visokim fiksnim troškovima,“ napominje Trojić dodavši kako se radi o trendu koji će se i normalizacijom života nastaviti. Korona kriza ga je samo ubrzala. 

IPAK JE VIŠE NOVOOSNOVANIH DRUŠTAVA, PA I U KRIZI 

Temeljem podataka iz baze Digitalna komora, broj novoosnovanih (349) trgovačkih društava u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od početka kovid krize do danas je bio veći od broja ugašenih (208) trgovačkih društava. Polovica novoosnovanih (169) i zatvorenih (108) bilo je u gradu Dubrovniku.

Promatrajući po sektorima gospodarstva najnepovoljniji omjer ugašenih i novootvorenih trgovačkih društava ima djelatnost trgovine i to pretežito robe široke potrošnje. Nepovoljan omjer i na županijskoj i gradskoj razini također ima djelatnost prijevoza i administrativne i uslužne djelatnosti (gdje dominiraju turističke agencije).

Što se tiče djelatnosti pružanja usluga smještaja na razini Dubrovnika više je zatvorenih nego otvorenih trgovačkih društava, zato je na razini županije veći broj novootvorenih smještajnih objekata. U djelatnosti pružanju usluga hrane i pića, i na razini Grada i Županije, otkad je počela korona kriza više je otvoreno trgovačkih društava nego ih je zatvoreno, podaci su koje je iznijela Nikolina Trojić.