Postavljena dizala za osobe s invaliditetom na Šipanu, Lopudu i Kalamoti

Sukladno mjerama i aktivnostima Strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom Grada Dubrovnika, Grad Dubrovnik je 16. lipnja postavio dizala za osobe s invaliditetom u Suđurđu na otoku Šipanu, mjestu Lopud na otoku Lopudu te u Donjem Čelu na Kalmoti.

Prethodno su dizala postavljena na dvije lokacije u Zatonu (u Zatonu Velikom i na plaži kod postaje Vatrogasnog doma), na plaži Mandrač u Solitudu te na plaži Copacabana.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika prošle je godine svojim zaključkom imenovao Koordinacijski tim za praćenje i međusobno obavještavanje o stanju dizala za osobe s invaliditetom na području Grada Dubrovnika te za ažurno otklanjanje kvarova. Svoju opravdanost i učinkovitost Koordinacijski tim pokazao je na primjeru prošlogodišnje hitne intervencije na otklanjaju oštećenja na dizalu u Suđurđu, kad se u najkraćem mogućem vremenu od dojave o nestabilnosti dizala izgradila nova podloga i ponovo postavilo dizalo.

Sve radnje oko postavljanja i održavanja dizala za osobe s invaliditetom na dubrovačkim plažama koordiniraju dva gradska odjela: Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more te Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo u suradnji s tajnicima gradskih kotareva i mjesnih odbora, Gradskim društvom Crvenog križa Dubrovnik i koncesionarima plaža.

Franković i Nardelli o modelima financiranja groblja Dubac

U Župi dubrovačkoj je održan radni sastanak gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića s načelnikom općine Silviom Nardellijem i direktorom Groblja Dubac Đurom Lonzom. Tema sastanka bila je tijek i nastavak radova na izgradnji groblja, kao i osvrt na dosadašnju dinamiku realizacije ovog kapitalnog projekta, posebice s obzirom na financijsku krizu uzrokovanu virusom COVID-19 i drastično smanjene prihode proračuna.

U tom kontekstu, na sastanku se razgovaralo o modelima financiranja druge etape projekta za koji je prethodno ishođena pravomoćna dozvola, a obuhvatit će izgradnju samih ukopnih mjesta i objekata u obuhvata groblja. Društvo Groblje Dubac, rečeno je, uskoro će započeti s pozivima građanima koji su podnijeli zahtjeve za grobnim mjestima, a dodjela istih će se obavljati prema redoslijedu zaprimanja zahtjeva. Broj zaprimljenih zahtjeva nešto je manji od 1900, a ovisno o tipu grobnice cijene će se kretati od 46 do 81 tisuću kuna.

Na gradilištu su u tijeku završni radovi na izgradnji 1. etape, a koja uz jednokilometarsku dvotračnu cestu sa svom potrebnom infrastrukturom uključuje dva velika parkirališta s 200 mjesta, nogostup, stepeništa, ograde, javnu rasvjetu i elemente hortikulturnog uređenja. Predviđa se kako će ova faza biti u potpunosti završena do kraja 2021., s obzirom na to da su se radovi zbog situacije s koronavirusom u proteklom razdoblju odvijali smanjenim intenzitetom.

Groblje Dubac složen je i važan projekt za Grad Dubrovnik i Župu dubrovačku jer će građanima nakon niza godina omogućiti kupovinu grobnica po prihvatljivim cijenama. Ukupno je na ovom prostoru moguće smjestiti 3.550 grobnih mjesta, što će se sukladno potrebama i zahtjevima, dograđivati u narednim razdobljima.

Gradonačelnik s predsjednikom Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je novoizabranog predsjednika Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH) Balda Kovačevića.

Višegodišnji županijski povjerenik SSKH-a i sindikalni povjerenik u gradskom javom prijevozniku Libertas, Baldo Kovačević, za predsjednika SSKH-a izabran je u travnju ove godine, a uz njega sastanku s gradonačelnikom Frankovićem prisustvovali su sindikalni predstavnici u  gradskim komunalnim društvima; Libertasu, Boninovu, Vrtlaru, Sanitatu, Vodovodu i Čistoći.

Gradonačelnik je uvodno čestitao novoizabranom predsjedniku SSKH-a Kovačeviću na novoj, odgovornoj funkciji i poželio mu sreću u daljnjem radu izrazivši uvjerenje za nastavkom dobre suradnje sa sindikatima u ovim izazovnim vremenima. Predsjednik Kovačević kazao je da će Grad Dubrovnik u Samostalnom sindikatu radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske imati socijalnog partnera spremnog na suradnju.

Na sastanku se najviše razgovaralo o novoj, nacionalnoj, inicijativi SSKH-a za izradom općeg kolektivnog ugovora za sva komunalna društva u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, a kojim bi se definirali i uskladili određeni temelji uvjeti poput iznosa najniže plaće, najnižeg iznosa regresa ili drugih prigodnih nagrada poput božićnice ili dara za djecu, čime bi se, smatra Kovačević, postigao socijalni mir u ovim djelatnostima.

Gradonačelnik je takvu inicijativu pozdravio, a o detaljima će se nastaviti razgovarati nakon što Samostalni sindikat izradi i dostavi nacrt takvog ugovora koji će uputiti svim gradovima i općinama u Hrvatskoj.

Gradonačelnik s novinarom nizozemskog dnevnog lista

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković dao je intervju novinaru nizozemskog dnevnog lista Algemeen Dagblad (AD).

Novinar Thijs Kettenis dopisnik je za područje jugoistočne Europe tog visokotiražnog lista utemeljenog u Rotterdamu još 1946. godine, a s gradonačelnikom Frankovićem razgovarao je na temu povratka turizma kao najzastupljenije gospodarske grane, ali i o putu koji je Dubrovnik prošao u posljednjem četverogodišnjem razdoblju, a koji su okarakterizirale borba s prekomjernim turizmom na početku mandata te potpuno zaustavljanje gospodarskih aktivnosti u pandemiji.

Govoreći o bliskoj prošlosti gradonačelnik se osvrnuo na 2017. godinu kada je zbog pritisaka masovnog turizma Dubrovnik u stranim medijima spominjan kao destinacija koju velikih gužvi treba izbjegavati. Velikim angažmanom gradske uprave, uspostavljanjem alata i mjera (ne više od dva kruzera dnevno, smanjenje zauzetosti javnih površina...)  te suradnjom s partnerima poput udruženja Cruise Lines International Association (CLIA) i Globalnim vijećem za održivi turizam (GSTC) zaživio je projekt „Poštujmo Grad“, a dubrovački turizam usmjeren je prema održivosti te su vrlo brzo zabilježeni prvi uspjesi. Gradonačelnik je zaključio kako je trajna održivost destinacije nešto što je cilj od kojega se neće odstupiti, a ogleda se u ravnoteži između kvalitete života građana Dubrovnika, koji su u samom središtu takvog pristupa, i najboljeg doživljaja destinacije za posjetitelje bez obzira na njihov način dolaska u destinaciju.