Sjednicu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica.

„Prošle godine sam izrazio uvjerenje kako ćemo ponizno i skromno nastaviti služiti Gradu. Zahvalan sam jer mi je ukazano povjerenje da i u novom mandatu obnašam funkciju predsjednika Gradskog vijeća. Bez obzira na ideološke i političke razlike, puno nas više toga spaja nego razdvaja. Od točke do točke se dogovaramo, održavamo sjednice svakih mjesec dana kako bismo donijeli kvalitetne odluke. Postulati Dubrovačke Republike naše su tajno nadahnuće,“ izjavio je Potrebica te se osvrnuo na svojatanje dubrovačke kulture od strane službene Srbije.

„Ma koliko se službena Srbija pokušavala usvojiti naše velikane Držića, Gundulića, Boškovića, mi im možemo poručiti - niste uspjeli ni 1991. godine, a niste ni 2022. Nema suradnje s državnim i kulturnim srpskim institucijama dok traje politika 'srpskog sveta',“ dodao je.

Osvrnuo se i na negativne demografske pokazatelje u Hrvatskoj, pa tako i DNŽ, ali je kazao kako se tom problemu pokušava doskočiti brojnim ulaganjima i projektima za mlade obitelji, a to je svakako i projekt Dubrovačke stanogradnje.

 „Gubimo vitalni dio inteligencije, buduće mlade obitelji… Ograničili smo izgrađenost od Belvedera do Kantafiga, ali smo dobili rast cijena nekretnina. Rješenje je novi GUP i potpuna urbana transformacija. Treba ograničiti planove o turističkim zonama, naravno, ne onih projekata koji su već započeli. Već sada nam nedostaje radne snage. Ako želimo da za 50 ili 100 godina naš čovjek ovdje bude većina, moramo početi raditi već sada,“ istaknuo je Potrebica.

'Turizam nam se ne događa, pandemija nije zaustavila projekte, uvijek ćemo tražiti pomoć našeg Parca'

Gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je svaka Festa posebna i veličanstvena, poseban dan ki dohodi jednom nami na godište.

„Svako 50 ili 100 godina imamo priliku obilježiti novi jubilej. Lijepo se danas zvati Dubrovčaninom i slaviti po 1050. put Festu. Neumorno naš Sveti Vlaho čini to čudo od čudesa. Festa rastapa dubrovčako srce, a Sveti Vlaho je naša snažna odrednica. To je srce u kamenu ovog drevnog grada,“ izjavio je te se osvrnuo na projekte gradske uprave.

 „Iza nas je druga pandemijska godina koju smo uspješno prebrodili noseći se sa svim izazovima i preprekama. Održali smo stabilnost, javnih financija, pomogli potrebitima, umirovljenicima, studentima, učenicima, roditeljima, ali i gospodarstvenicima. Mjere pomoći još se u mnogome provode. Gradska društva su stabilna. Osigurali smo izvođenje kapitalnih projekata iz fondova EU – Lapadska obala, Dom za starije, nova škola u Karmenu… Preko 40 projekata smo pripremili za financiranje iz EU i nacionalnih fondova. Prošla godina nam je vratila optimizam, sezona 2021. nije nam se dogodila, kako netko nedobronamjeran može ocijeniti, nego je rezultat vrijednog rada turističkih dionika. Upravo je ova gradska uprava postigla da nam se turizam nikad više ne događa.  U fokus smo vratili odgovoran rad za opće dobro, tvrđavu Imperijal smo vratili na upravljanje Gradu, TUP smo otvorili kreativnim industrijama i građanima, preuzeli većinsko vlasništvo nad Lukom Dubrovnik…,“ izjavio je Franković, posebno se podsjetivši branitelja te Domovinskog rata.

„Neki nisu računali da će hrabro srce ljudi koji brane svoja ognjišta prevagnuti nad bilo kakvom agresijom. Kao i tada kad je Dubrovnik herojski obranjen, kao i prije toga i poslije, tražit ćemo pomoć s nebesa našeg Parca,“ kazao je Franković.

Župan Nikola Dobroslavić čestitao je Festu te pohvalio rad aktualne gradske uprave.

„Čestitam gradonačelniku i suradnicima na uspješnom vođenju grada, agilnom provođenju programa. To nije jednostavno, posebno u vrijeme pandemije, ali su pokazali da se može i brže i bolje od onoga što su naslijedili. Posebno čestitam na uspješnom korištenju EU fondova koji su najbolji i jedini izvor financiranja naših razvojnih projekata. U tome je Grad uvijek imao svaku potporu DNŽ. Ova je gradska uprava pokazala kako je moguće koristiti sredstva državnog proračuna,“ izjavio je.

Osvrnuo se na samu Festu, ali i svojatanje dubrovačkih velikana.

„Samoodržanje ove tradicije dulje od tisuću godina bilo bi dovoljno za poštivanje ovoga Grada, a da ne spominjemo njegova dostignuća u pomorstvu, diplomaciji, građevini, inženjerstvu… Naši stari zadužili su nas iznimnom baštinom koju su nam ostavili i time se obvezali na čuvanje. Jesmo li odgovorili toj zadaći? Unatoč svim izazovima, ponekad i manjim nesnalaženjima, uvjeren sam da jesmo. Naši su branitelji također očuvali ovo blago od najgoreg nasrtaja od svih dotadašnjih, od Miloševićeve velikosprske agresije. Moramo ga i mi braniti od onih koji vrijeđaju žrtvu naših logoraša, od onih koji svojataju Dubrovnik i naše velikane, koji nam ponad izvorišta Omble žele graditi zračnu luku. Naravno da ćemo braniti hrvatski Dubrovnik. Neugodno je, uvredljivo, ali ćemo to prevladati. Imamo Vladu koja razumije stanje i potrebe hrvatskoj juga, koja je podržala projekt Pelješkog mosta, koja podržava nastavak gradnje autoceste do Osojnika, gradnju brzih cesta, luka…,“ istaknuo je Dobroslavić.

Ministrica Obuljen Koržinek je kazala kako je za nju kao Dubrovkinju svaki dolazak u Grad radost.

„Pri tom se pitam činimo li dovoljno da bi Grad ostao svoj i bio kulturno ishodište i poticaj drugima. Unatoč činjenici što se Festa održava u pandemiji, i ove godine nam svima treba biti izvor pozitivne energije o promišljanju u budućnosti. Za nas Dubrovčane je Festa trenutak kad polažemo račune za dosad učinjeno, ali početak novog ciklusa. Iza nas je teška godina, a u ovom trenutku se Hrvatska još bori s pandemijom. Ne smijemo zaboraviti koliko je pri tom važna borba svakog pojedinca. U ovom gradu je svijest o tome kroz prošlost bila možda i veća nego igdje,“ izjavila je dodavši kako je većina projekata koja je provedena u ovom gradu, provedena uz pomoć Vlade.

„Pratili smo Grad u nekim važnim trenucima, poput Izrade Plana upravljanja i buffer zone,“ izjavila je.

Osvrnula se i na svojatanja dubrovačke kulture i velikana od strane Srbije.

„Vlada će znati zaštititi naše interese, ali i naši građani,“ izjavila je.

Zastupnik u Hrvatskom saboru Branko Bačić kazao je kako je posljedica pandemije i pad gospodarskih aktivnosti, pogotovo na hrvatskom jugu koji je najviše vezan uz turizam.

„Izostali su prihodi koji bi punili gradsku blagajnu i račune poduzetnika, no zbog toga Grad nije stao. Velikim dijelom je svoju potporu dala i Vlada. Ta potpora se ogleda u iznosu od 420 milijuna kuna u vidu pomoći poslodavcima čime su očuvana radna mjesta i brojen dubrovačke tvrtke. Tu su i beskamatni krediti. Vjerujem da ćemo se uskoro vratiti starom normalnom,“ izjavio je.

Izjavio je kako će se Pelješkim mostom već ovog ljeta spojiti Hrvatska, a spomenuo je i potrebu za autocestom na kojem rade Hrvatske ceste.

„Ne radi se tu samo o prisvajanju tuđe umjetnosti, nego prije svega o pokušaju prisvajanja tuđeg teritorija, ni manje ni više nego Dubrovnika,“ dodao je.

Milanović o BiH i svojatanju dubrovačkih velikana 

Predsjednik Zoran Milanović u svom se govoru osvrnuo na korištenje EU sredstava.

„Želim da budete uspješni u korištenju EU fondova jer to je za mene, kako vrijeme promiče, vrlo važno. Želim da iz Europe uzmete najvrjednije, a to je novac. Sve drugo je tema za stalnu raspravu i oprez. Ne aspiriram da drugima namećem svoje kulturne svjetonazore, što je za njih dobro, kako da se mole. Oni su slični od zemalja do zemalja, ali i različite. A u toj različitosti možemo osigurati dobar život. Ideološke razlike nikad nećemo staviti po strani, no one su u Hrvatskoj možda manje nego ikada i to je dobro. Svojim se treba upravljati odgovorno, treba biti strog prema sebi i prostoru kojim se upravlja,“ kazao je Milanović osvrnuvši se na svojatanje dubrovačke kulture. Kazao je kako na to treba gledati hladne glave, pomalo i oholo, jer to je, kako kaže, tuđa zavist na nešto što nikada neće biti njihovo.

„Kad govorim o kulturi za koji vidim da vas dosta tišti i iritira, a o kojoj smo govorili i u Gradskoj kavani, mogu reći da se u većini stvari se slažemo. Postoji nešto što je uvrijeđena fraza u zapadnoj debati, a to je uzimanje nečega što je tuđe. Može to imati razne motive, no ovo što se događa u Beogradu je kulturna aproprijacija jednog šleperskog tipa. Ne da se nešto uzme, jer to je nemoguće, nego naprosto… Budite ponosni što netko to želi, ali do toga ne može. Razina poistovjećenja etničkih Srba nije nikakva s dubrovačkom književnošću i prošlošću. Kad razmišljamo i govorimo o tome što se događa i što će se događati, budite hladni i pomalo oholi. Naši susjedi, ako to žele, neka iz daleka na to gledaju i uživaju. Neka žive u iluziji da im je to dostupno, ali nije,“ kazao je. Dotaknuo se i pitanja Bosne i Hercegovine.

„Kad smo kod kulture, mnogi svoje porijeklo vučemo iz BiH, prijateljske države, s kojom graničimo nekoliko tisuća kilometara i tamo se događaju neke stvari koje nisu dobre za hrvatski narod. Određena vrsta solidarnosti potrebna je i prema hrvatskom i političkom narodu BiH. Oni trebaju našu podršku. U ovoj situaciji potpuno svijesni tko smo i što smo, možemo postaviti neke zahtjeve, vrlo mirno, bez repetiranja i prijetnji, s vrlo jasnim stavovima,“ kazao je Milanović.

'Živio i prosperirao hrvatski Dubrovnik,“ riječi su kojima je Milanović zaključio svoj govor.

DODIJELJENE NAGRADE GRADA 

Najsvečaniji trenutak današnje svečane sjednice održane u Kazalištu Marina Držića povodom Dana Grada je dodjela Nagrade Grada ovogodišnjim laureatima. Nagrada za životno djelo dodijeljena je kazališnom redatelju Ivici Kunčeviću za izniman doprinos u području dramskoj umjetnosti i promocije Dubrovnika kroz njegovo kulturno nasljeđe.  

Nagrade Grada dodijeljene su: infektologinji, doktorici Ljiljani Betica Radić za izniman doprinos u javnom zdravstvu, posebno tijekom pandemije Covida-19, Glasu Grada za izniman doprinos u promoviranju slobode govora i informiranju građana te Kvartetu Sorkočević za iznimna postignuća u području glazbene kulture.

„U ime svih nagrađenih, zahvaljujem na nagradi. Hvala vam,“ kazao je Kunčević.