Počela je još jedna školska godina, u klupe dubrovačkih osnovnih škola sjelo je ukupno 3534 djece. Organizirani su prigodni programi kojima su škole pozdravile svoje ‘prvašiće’ i poželjele im sretan početak novog životnog poglavlja. Učenike su pozdravili i 'gradski poglavari', većina je sjela u klupe novoobnovljenih škola, otvorili su i udžbenike koje roditelji nisu trebali platiti, dobili su i besplatnu marendu, više mjesta u produženom boravku i sve te divne stvari koje je lijepo naglašavati prvih dana školske godine.  

No, u klupe svake godine sjeda i sve veći broj djece s teškoćama u razvoju, a njihovi putevi obrazovanja nisu uvijek jednostavni i bajni. Osim lijepih zidova novih škola, ovoj djeci su više nego išta potrebni dobar sustav, jednake prilike i bezuvjetno prihvaćanje.  

Kako se dubrovačke škole nose s izazovima današnjice kada sve više djece treba asistenta u redovnoj nastavi, ali i sve više prostora i organizacijskog kapaciteta za posebne odjele, razgovarali smo s dvije ravnateljice dubrovačkih osnovnih škola, Željanom Pavlović iz Osnovne škole Lapad i Vedranom Elez iz Osnovne škole Ivana Gundulića.  

RASTE BROJ UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU 

Ukupno lapadska škola ima 39 učenika s poteškoćama u razvoju i 16 pomoćnika u nastavi. 

Kako nam je brojke iznijela ravnateljica Osnovne škole Lapad, Željana Pavlović, ove školske godine, u  Lapadu je 11 učenika raspoređeno u dva posebna odjela djelomične integracije. Riječ je o jednom kombiniranom odjelu učenika od prvog do trećeg razreda, te drugom kombiniranom odjelu učenika od četvrtog do petog razreda. Osim toga, u redovnoj nastavi je pet učenika s pomoćnicima u nastavi.  

„Prvi odjel djelomične integracije osnovan je 2020. godine i on je okupljao djecu od prvog do četvrtog razreda. Međutim, zbog povećanih potreba u školskoj godini 2023./2024. ustrojen je drugi odjel uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja. Prostor odjela je opremljen najsuvremenijim didaktičkim uređajima potrebnima za pravilan razvoj, rad i učenje djece s teškoćama u razvoju“, izjavila je ravnateljica Pavlović.  

Dodaje kako primjećuje povećanje broja učenika s teškoćama u razvoju iz godine u godinu.  

„Nažalost, svake godine ih je sve više, kako u našoj školi, tako i na području cijele Republike Hrvatske“, govori i navodi kako je njihova integracija u svakodnevni školski život vršnjaka zadovoljavajuća, međutim dodaje i kako ima jako puno prostora za napredak.  

UČENJE TOLERANCIJE OD NAJRANIJE DOBI 

„Govoreći o djeci s teškoćama, društvo je kroz godine mijenjalo svoje stajalište; od potpunog odbacivanja, preko ambivalentnosti, pa sve do prihvaćanja iz kojega je potekla ideja integracije“, govori Pavlović i dodaje kako je integracija učenika s teškoćama u razvoju u redovan sustav odgoja i obrazovanja predstavljala velik korak u ostvarivanju njihovih prava. 

„Učenje tolerancije od najranije dobi rezultirat će formiranjem pozitivnih stavova prema drugima. Poticanjem tolerancije kod djece osnovnoškolske dobi povećava se razvoj empatije prema drugima, a učenicima s teškoćama u razvoju pruža mogućnost da kroz odrastanje i učenje uz svoje vršnjake izgrade samopouzdanje, ali i ostvare maksimum svojih potencijala što u Osnovnoj školi Lapad provodimo“, iznosi Pavlović i dodaje i kako je upravo lapadska škola jedina u našoj županiji koja ima snoezelen sobu za učenike s poteškoćama.  

„Riječ je o sobi višeosjetilnog okruženja koje dokazano pomaže smanjiti nemir i napetost, ali ujedno i stimulira reakcije svih sedam osjetilnih sustava. Potiče komunikaciju, socijalnu interakciju, istraživanje i učenje. Ovakvo okruženje pomaže kod borbe s anksioznošću i depresijom, autizmom, mentalnim bolestima, demencijom, Alzheimerovom bolešću, ozljedama mozga, različitim oblicima poremećaja u kognitivnom i senzornom razvoju“, objašnjava.  

BEZ PROBLEMA S PRONALASKOM POMOĆNIKA U NASTAVI 

U osiguravanju uspješnog obrazovnog puta sve djece s teškoćama u razvoju, veliku ulogu igraju i pomoćnici u nastavi. Oni nisu samo osobe koje pomažu u učenju, oni pomažu u socijalizaciji djece s teškoćama u razvoju i predstavljaju sigurnu luku u školskom okruženju.  

Ravnateljica lapadske škole podsjeća kako svake godine postoji veliki problem u pronalaženju pomoćnika u nastavi.  

„Svi pomoćnici moraju završiti edukaciju od 20 sati za rad s djecom s poteškoćama. Tijekom srpnja je stupio na snagu Zakon o osobnoj asistenciji te je temeljem toga donesen Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima koji je donio određene izmjene u ovom projektu. Između ostaloga, ugovor o radu s pomoćnikom u nastavi sklapa se do kraja školske godine (prije nastavne godine) te je povećana satnica pomoćnicima. Ove školske godine OŠ Lapad je našla svih 16 pomoćnika u nastavi te nije bilo problema oko njihovog broja“, iznosi Pavlović koja je zahvalila i Gradu na stalnoj potpori ovom projektu. 

Također, u OŠ Lapad postoji i stručni kadar u poučavanju učenika s teškoćama u posebnom odjelu, a riječ je o dvije učiteljice edukacijsko-rehabilitacijskog profila. 

POVEĆAN BROJ UČENIKA U POSEBNOM ODJELU  

A ima li škola kapacitet za odgovoriti na sve izazove koji se danas stavljaju pred njih u smislu povećanih potreba u radu s djecom s teškoćama u razvoju? Pavlović govori kako je i ova godina bila jako zahtjevna u formiranju posebnih odjela.  

„Budući da nismo dobili rješenje o otvaranju još jednog posebnog odjela, uputili smo, i dobili, suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih o formiranju posebnog odjela s većim brojem učenika. Kako, nažalost, postoji tendencija povećanja broja učenika s poteškoćama u razvoju, zajedno s Osnivačem tražimo najbolje rješenje kako bi sva djeca s poteškoćama imala adekvatno obrazovanje budući da sadašnji prostorni kapacitet neće moći zadovoljiti sve potrebe“, zaključila je Željana Pavlović, ravnateljica Osnovne škole Lapad.  

U GRUŽU TRI ODJELA ZA DJECU S TEŠKOĆAMA 

U gruškoj Osnovnoj školi Ivana Gundulića ove su godine formirana tri razredna odjela za djecu s teškoćama u razvoju, a osim toga angažirano je i 18 pomoćnika u nastavi.  

Većina njih su naši dugogodišnji zaposlenici kojima smo izrazito zadovoljni“, govori ravnateljica gruške osnovne škole, Vedrana Elez i dodaje kako je u posljednjih nekoliko godina uočeno sustavno povećanje broja učenika s teškoćama u razvoju.  

„U posebnim razrednim odjelima su zaposleni učitelji edukacijsko-rehabilitacijskog profila koji su svakodnevna potpora učenicima te se trudimo osigurati dovoljno kvalitetnih i stručnih edukacija za učitelje i stručne suradnike kako bismo ostvarili što bolje rezultate te učenike integrirali u svakodnevni školski život“, govori Elez i dodaje kako smatra da prostora za napredak uvijek ima.  

„Posebno se to odnosi na učenike s tjelesnim oštećenjima jer kao škola nemamo osiguran pristup osobama s invaliditetom. S obzirom na rad u jednoj smjeni, prostorno smo ograničeni te bi nam od velikog značaja bile posebno uređene učionice sa svim didaktičkim materijalima potrebnima za rad te adekvatna sportska dvorana“, zaključila je Elez.  

Osim OŠ Lapad i OŠ Ivana Gundulića, u Dubrovniku djeluje i Škola s posebnim programom pri OŠ Marin Držić, a cilj gradske uprave je da svaka škola kojoj je osnivač Grad, ima posebno odjeljenje za obrazovanje učenika s teškoćama.