Oživljavanje turističke industrije očekuje se i u Hrvatskoj pa samim time i u Dubrovniku. Ubrzano cijepljenje turističkih djelatnika, liberalizirani uvjeti ulaska u Hrvatsku, pojačano testiranje turista, dobre najave letova i mogućnost uplovljavanja kruzera, vidljivost u stranim medijima i promocija turističke ponude - najjači su aduti pred ovu turističku sezonu.

Za sad se čini kako je sve dobro posloženo za svijetlu budućnosti. No, zaboravilo se na pred-pandemijske probleme s kojim su se borile turističke destinacije poput Dubrovnika.

Nekontroliran turizam, ekološki problemi, veliki pritisci na kulturnu baštinu i životni prostor stanovnika i slični izazovi nestali su uslijed strmoglavog pada prihoda od turizma. Ali neriješeni problemi nisu iščeznuli, jer kada se turizam oporavi i oni će se vratiti. Dubrovnik je prije pandemije krenuo u program Respect the City kojim se kontinuirano i strateški razradilo kako se nositi s problemima prekomjernog turizma. Danas se o tome gotovo i ne govori jer grad muče drugi problemi. Respect the City zasigurno ne treba baciti u vjetar nego ovaj period iskoristiti za promišljanje idućih koraka u turističkim trendovima jer osim spasa ove sezone, upravljanje turizmom i njegovim razvojem jedna je od važnijih tema.

O predstojećoj sezoni, oporavku tržišta, ali i strateškoj orijentaciji i razvoju održivog turizma razgovarali smo s mr. sc. Nedom Košutom iz Instituta za turizam u Zagrebu.

Prošle godine ste prognozirali da će se turizam zasigurno oporaviti od šoka prouzročenog pandemijom koronavirusa. Ljude koji rade u turizmu nekako najviše zanima kad i kako?

- Turizam će se oporaviti, no, kada će to biti ovisi o epidemiološkoj situaciji, kako u našoj zemlji, tako i na nama važnim emitivnim tržištima i u destinacijama konkurentima. Problemi s isporukama cjepiva, sporije od željenog procjepljivanja stanovništva i ponovni valovi zaraze donijeli su nove komplikacije u odnosu na tempo oporavka turizma.

Situacija se u svijetu mijenja iz dana u dan stoga je li uopće realno odgovarati na ta pitanja i davati procjene? Na čemu se zapravo one temelje?

- Da, jako je nezahvalno prognozirati. Najvažniji faktori koji utječu na prognoze su epidemiološka slika i spremnost ljudi za putovanja u ovakvim nestabilnim uvjetima.

Turističke destinacije u Hrvatskoj nedavno su počele s pojačanom promocijom pa komuniciraju poruke o cijepljenju turističkih djelatnika i većeg broja testiranja posjetitelja. Je li ta kampanja kasno krenula? - Može li to biti najjači adut za spas ove sezone?

- Realno, cijepljenje širih skupina građana, uključujući i turističke djelatnike, kod nas se tek pokreće pa uz to vezane poruke i nije bilo moguće ranije komunicirati. Iako su promotivne poruke turističkog sektora u kojima se komunicira sve što se čini kako bi se osigurala sigurnost gosta svakako važne, ukupna epidemiološka situacija u turističkim regijama i u zemlji je važnija. Ako regija ili zemlja u cjelini dođe na 'crvenu listu', promocija neće puno pomoći!

Dubrovnik je ovisan o avionskom prijevozu. Čini mi se kako je najavljeno dosta letova, poput veze s Rusijom, SAD-om i ostalim. Možemo li na osnovu toga graditi optimizam kako će sezona biti dobra?

- Ponovno, epidemiološka situacija kod nas i na tim tržištima te interes ili sklonost njihovih građana za daleka putovanja u ovim uvjetima je presudan faktor. Iskustvo prošle godine, a i prognoze UNWTO-a govore o sklonosti putovanjima u destinacije bliže kući te korištenju individualnog prijevoza (npr. automobilskog).

Koje mjere treba poduzeti da se izbjegne lanjski scenarij, a to je solidna sezona, ali kraj jako loš. Sjećamo se masovnog odlaska Britanaca u drugoj polovini kolovoza.

- Potrebno je imati i održati dobru opću epidemiološku situaciju u destinaciji. Drugi dio prošlogodišnje sezone obilježilo je popuštanje mjera sigurnosti i izbijanje epidemije u više žarišta što je uvelo neke naše turističke regije u 'crveno' i rezultiralo značajnim padom potražnje.  

Dubrovnik je prije pandemije bio ogledni primjer agresivnog masovnog turizma. Kako iz ove krize izvući lekciju i što učiniti da se ponovno ne vratimo na staro koje je očigledno bilo loše?Koje su ključne promjene koje treba već sad provesti?

- To je veliko pitanje i to su teme s kojima se potrebno uhvatiti u koštac i mimo ove krize. Naravno, krizu je moguće gledati kao priliku za promjene, ali samo ako se promjene stvarno žele i ako se na njih ne zaboravi istog trena kada kriza prođe. Promjene se odnose na stav destinacija kakav turizam žele, na promjenu svijesti o značaju i ulozi turizma za ukupan razvoj i dobrobit zajednice. Ključne su potom odluke o upravljanju prostorom, posebice unutar građevinskih zona naselja, o upravljanju kulturnom baštinom, što je u slučaju već dobrano iseljene povijesne jezgre Dubrovnika možda već i popuštena prilika, o upravljanju tokovima posjetitelja i tako dalje. Iako je razvoj održivog turizma današnja mantra, realnost je drugačija i vlada nesklad između ekonomske, prostorno-ekološke i društvene komponente.