Svaka tvrtka koja je u sudskom registru automatski postaje članicom Hrvatske gospodarske komore pa tako mjesečno mora izdvajati 42 kune koliko iznosi obvezna članarina. Koronakriza koja je pogodila gospodarstvo aktualizirala je brojne prijepore koji postoje oko ove institucije koja nema previše pozitivan imidž. Mnogi je percipiraju kao mjesto za ostvarivanje stranačkih interesa te je povezuju s nekadašnjim čelnikom Nadanom Vidoševićem koji je stekao višemilijunsku protupravnu imovinsku na štetu HGK. Tako komora prema nekima najviše služi za uhljebljenje, a najmanje za unapređenje hrvatskog gospodarstva.

'U moru problema moramo plaćati obvezne članarine'

Regionalna koordinatorica Udruge Glas poduzetnika u Dubrovniku Vesna Lukić ističe kako poduzetnici nikad nisu tražili da se Hrvatska gospodarska komora ukine.

- Mi smo jedino tražili da HGK izađe na tržište i da bude kao bilo koja druga dobrovoljna udruga pa samim time da članarina ne bude prisilna. U moru ovih problema kroz koje poduzetnici prolaze, mori nas to kako nam nikad nisu prestale dolaziti uplatnice za Gospodarsku, Obrtničku komoru te Turističku zajednicu, a turizam je u potpunosti pokleknuo - govori Lukić koja je inače i predsjednica Udruge autobusera Ragusa Bus. Dodaje kako je donijela odluku u udruzi koju vodi da dok god ne krenu raditi, članovi su oslobođeni mjesečnih pristojbi jer smatra kako ovo nije trenutak za to.

- U HGK na žalost ne vidimo što to dobivamo, a prisiljeni smo plaćati članarinu. Povremeni prijevoz suočava se s padom prometa od 100 posto, ali i dalje trebaju platiti članarine komorama. Jednostavno tražimo da članarina bude dobrovoljna jer ako poduzetnici ocijene da plaćajući članarinu profitiraju, onda to nitko neće odbiti - kazala je Lukić dodavši kako  poduzetnici plaćaju ukupno 550 parafiskalnih nameta.

Posebno se osvrnula na izjave premijera Plenkovića koji je kazao kako je HGK od posebne važnosti.

- Nije mi jasno zašto onda ne žele da članarina bude dobrovoljna? Ako su tako super, onda će i ljudi htjeti biti članovi. Mislim da su ipak svjesni da ne služe ničemu pa se onda boje - mišljenja je Lukić.

Govori kako prije krize u gospodarstvu nisu imali nikakve dobrobiti od HGK.

- Tu i tamo bi dobili nekakav mail, obavijest, anketu i to bi bilo to. Imali bi ponekad sastanak s predstavnicima HBOR-a o zaduživanju, ali opet bi svi radije birali bankarske kredite - navodi regionalna koordinatorica Udruge Glas poduzetnika u Dubrovniku Vesna Lukić.

Predsjednica ŽK Dubrovnik Nikolina Trojić smatra kakav ovakav ustroj komora imaju razvijene i uređene zemlje koje su hrvatski najveći trgovinski partneri. Ukidanjem obvezne članarine, dodaje ona, ne bi imao tko odraditi brojne aktivnosti koje inače radi HGK.

Kao primjer navodi Srbiju koja je prije desetak godina eksperimentirala s dobrovoljnim članstvom, također uslijed političkih pritisaka. Nakon par godina su vratili obvezno članstvo. Zašto bismo činili istu pogrešku i to u vrijeme najveće gospodarske krize, kad je nužan konsenzus i udruživanje sve pameti protiv krize, pita se Trojić te navodi sljedeće podatke.

Na području Županijske komore Dubrovnik djeluje 4.348 trgovačkih društava, od čega je 0,2 posto velikih, 0,9 posto srednjih, ostatak od 98,9 posto čine mala trgovačka društva. Mala trgovačka društva plaćaju 42 kune članarine, srednji plaćaju 1.083 kune, a veliki 3.973,00 kune mjesečno. Trojić dodaje kako se sredstva troše temeljem godišnjeg plana i programa rada, koji se sastoji od aktivnosti strukovnih grupa, sajmova, promocija hrvatskih proizvoda i usluga, stručnih edukacija, foruma, festivala, konferencija, poslovnih delegacija, međunarodnih i domaćih inicijativa i projekata suradnje te ostalih stručnih skupova i događanja od interesa trgovačkih društava Dubrovačko-neretvanske županije.

'HGK ima razgranatu mrežu međunarodnih partnera, brojna udruženja'

Predsjednica Komore ističe neke od dobrobiti koje članovi imaju.

- Samo koristeći podatke s platforme Digitalna komora članice mogu uštedjeti znatno veći iznos od onog koji većina plaća za članarinu. ŽK Dubrovnik provodi projekt izrade besplatnih web stranica mikro poduzetnicima, radi individualno financijsko savjetovanje svojih članica uz potporu HBOR-a. Veliki broj lokalnih inicijativa/projekata pokrenut je uz potporu ŽK Dubrovnik. Nitko u državi ne daje sustavnu potporu izvozu kao HGK i nema tako razgranatu mrežu međunarodnih partnera. Također, niti jedna gospodarska organizacija u Hrvatskoj nema udruženja iz praktički svake branše gospodarstva koja svojim aktivnostima izravno utječu na izmjene zakona i propisa koji se tiču njihovog poslovanja. To bi građane koštalo deseterostruko skuplje. Snaga društva očituje se u snazi njenih institucija, njihovo rastakanje u svrhu populizma može imati dalekosežne negativne posljedice na čitavo gospodarstvo kojima zagovornici nažalost ne vode računa – navodi Trojić koja smatra kako je HGK odgovorila izazovima trenutka kada su krenuli gospodarski gubici krize izazvane pandemijom koronavirusa.

- Tijekom 2020. poslovnim subjektima kojima je onemogućeno poslovanje Komora je ukinula plaćanje članarine, smanjila plaće zaposlenicima te napravila reorganizaciju poslovanja što je zahtijevalo zbrinjavanje 30% zaposlenika. I 2014. godine HGK napravila je temeljitu reorganizaciju te uvela snažnu financijsku kontrolu procesa. Međutim, ono što nas sve čeka jest restrukturiranje gospodarstva. Iako to HGK već godinama uporno zagovara, do sad nije bilo većeg pomaka, možda je upravo ovo idealno vrijeme za promjene u strukturi našega gospodarstva kako bi u budućnosti bilo manje osjetljivo – zaključila je predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.

*Članak je objavljen u tiskanom izdanu Dubrovački dnevnik petkom