Benčić je komentirala sam nacrt zakona kojeg je proglasila problematičnim po nekoliko točaka. Kazala je kako će borba oko navedenog Zakona biti borba za 'pravo građana da određeni dijelovi našeg teritorija ostanu javni, zajednički i svima dostupni'. Kako je istaknula, more, obala i plaže to moraju ostati. 

"Dobro je da se napokon jasno definira granica pomorskog dobra i to je nešto što ćemo trebati ostaviti u ovom prijedloga zakona i eventualno s nekim prijedlozima doraditi, ali želim reći kako nije sve loše i kako ne treba na takav način pristupati. No, zaista nas brine nekoliko stvari koje vode daljnjoj komercijalizaciji pomorskog dobra gdje vidimo kako nam je ono postalo zadnja crta obrane onoga što je opće i zajedničko i čemu svi građani imaju pristup. Kao prvo, to je pitanje komercijalizacije i davanje isključive koncesije za plaže u nenaseljenim mjestima. Što to točno znači? Koji su to škoji koje bi Ministarstvo htjelo putem ovog zakona dati u mogućnost isključive koncesije? Isključiva koncesija znači kako će se moći bilo ograđivati, bilo naplaćivati ulaz na te plaže. To je za nas nedopustivo, radi li se o naseljenom ili nenaseljenom mjestu," istaknula je Benčić dodavši kako nacrt predviđa i kad su nasipavanja obale legalna. 

"Ovaj prijedlog zakona na neki način zapravo predviđa legalizaciju nasipavanja obale, a to se koristi kako bi se dio mora oteo moru, kako bi se proširila plaža. To je zapravo nezakonito, ali uz novi zakon jedan dio toga bi postao legalan. Dakle, predviđaju se kad je takvo nasipanje dozvoljeno," izjavila je Benčić dodavši kako je to problematično i s aspekta okoliša. 

"Najčešće se nasipavaju plaže kako bi oni po postojećoj koncesiji mogli ležaljkicu više staviti. Ako se naš turizam bazira na tome koliko imamo ležaljki na nekoj plaži, onda možemo staviti ključ u bravu," izjavila je, a problematično je, prema njenom mišljenju, i predviđeno vrijeme davanja koncesija. 

"Dakle predviđeno je da Vlada daje koncesije koje su na 50 godina, a regionalna samouprava one koje su na 20 godina. No, predviđa se i kako Vlada može dati koncesiju i na 99 godina na pomorskom dobru, ako ona ne bi bila ekonomski isplativa u 50 godina. Smatram kako nema nikakve potrebe da se unaprijed određuje hoće li biti nešto isplativo za 50 godina ili ne jer to je doslovno Baba Vanga predviđanje. Trebalo bi onda koncesiju dati na 50 godina, a u slučaju ekonomske neisplativosti, produljiti nakon tih 50 godina," kazala je Bančić. 

Istaknula je kako ne bismo trebali birati turizam kakav ima Turska i kakav imaju dijelovi Grčke. 

"Ako krenemo u smjeru takvog turizma i takve eksploatacija obale, onda krećemo u smjeru - tko bude imao nižu cijenu, imat će više turista. Je li to turizam koji želimo?," kazala je Benčić. 

"Očekivali smo izmjene zakona iz 2003. koje je zastario i uistinu je potrebno u to uključiti puno ljudi i faktora koji se brinu za obalu, međutim kritika javnosti koja je upućena na ovaj nacrt sasvim jasno upućuje na to kako ljudi nisu zadovoljni i kako očekujemo kako će istinski prijedlog zakona koji izađe pred saborske zastupnike i krene u javnu raspravu biti puno kvalitetniji od ovog nacrta," istaknuo je Giljača istaknuvši zajedničke napore oko ukazivanja na važnosti kreiranja politika koje će se baviti obalnim područjem.

Problematičnim smatra nedostatak stalne kontrole nad postojećim koncesijama, kao i problem devastiranja obale. Kao primjer devastiranja obale naveo je projekt Marine Frapa. 

"To je jedan projekt koji nam je nametnut od strane RH gdje, unatoč protivljenju građana i ljudi koji ovdje žive, je napravljena devastacija baštine i akvatorija. Brojni su primjeri diljem obale," kazao je Giljača. 

Kako je naveo, takva posezanja investitora za obalom građani prepoznaju i sve glasnije izražavaju protivljenje, a dodao je i kako se tu obično radi o vrlo upitnim projektima koji uglavnom donose malu dobit lokalnoj zajednici, a predstavljaju veliko opterećenje za komunalnu infrastrukturu na obali. 

"Sve te primjedbe i pitanja koje smo dobili od građana na tribinama koje smo organizirali, mi ćemo uobličiti i poslati kao primjedbe kad bude javno savjetovanje," najavio je Giljača i pozvao građane da im se priključe u tim naporima.  

"Građani jasno poručuju: NE ograničavanju pristupa pomorskom dobru, NE zagrađivanju javnog dobra i NE naplati ulaska na javno pomorsko dobro. Istovremeno, jasno su poručili ono što žele - oni su ZA dostupnost javnog pomorskog dobra, ZA uvođenje reda u prostorne planove, ZA redovne kontrole koncesija koje imamo," izjavio je Giljača dodavši kako su učinili značajne napore u vidu prijedloga i pred Županijskom skupštinom, ali oni nikada nisu došli pred vijećnike. Zbog toga su, kaže, i krenuli s tribinama. 

Capor je istaknuo kako se u isto vrijeme kad i ovaj nacrt novog Zakona, u fokusu javnosti našla i Strategija razvoja turizma. 

"Nijedan ni drugi dokument nisu odgovor na sve probleme koje svakodnevno imamo ovdje - uzurpacija pomorskog dobra, kršenje koncesije, betonizacija obale. To će se neometano nastaviti kao i dosad jer ovi dokumenti koje je Vlada poslala u javna savjetovanja ne daju odgovore. Svi smo ovih dana gledali kako se Istra našla u problemu zbog nestašice vode. Sumnja se u to hoće li poljoprivrednici moći koristiti vodu, a nitko nije propitao postojanje 25 golfskih terena planiranih u prostornom planu Istre. Imamo i bliži primjer - na području naše Županije se planira 55 tisuća novih kreveta u turističkim zonama. Za koga? U Dubrovniku smo iscrpili sve mogućnosti radne snage, i kod sebe, i u Hrvatskoj, i susjednim državama... Tko je onaj koji će profitirati na još neizgrađenom dijelu obale? Najbolniji primjer se nalazi nama iza leđa - Marina Frapa koja je spuštena kroz korupcijske procese usred gruškog akvatorija. Znači, 400,500 građana je moralo otići tko zna gdje i tražiti svoje vezove negdje drugo da bi netko tko je blizak strukturama vlasti ugurao ovaj projekt tamo gdje mu nije mjesto, i to suprotno dozvoli," kazao je Capor. 

Odgovarajući na novinarska pitanja o koncesijama, Giljača je kazao kako je i prije postojala mogućnost zatvorene koncesije, no ovi zakon dodatno olakšava njeno dobivanje. 

"Tako novi zakon predviđa formiranje funkcionalnih cjelina, znači hotela i plaža, te se otvara novi način jedinicama lokalne samouprave za omogućavanje da veliki dio pomorskog dobra ide pod naplatu. To može biti i restoran," izjavio je Giljača dodavši kako zabrinjava i činjenica kako će se u godišnjim planovima o upravljanjima javnim pomorskim dobrom moći definirati područja koja će biti isključena iz opće uporabe.

"Bojimo se kako ćemo doći u situaciju kakva je u Italiji gdje je skoro 50 posto plaža nedostupno građanima," upozorio je Giljača.