Napis možete pogledati OVDJE, a objašnjenje Stojan prenosimo u cijelosti:

"U povodu teksta pod naslovom "ANKETA CRKVE Svećenika iz Mokošice zanima odakle ste, zašto ste emigrirali ovdje i kakvu nekretninu imate", koju je objavio na internetu Dubrovački dnevnik, novinara Vedrana Salvia, kao jedan od autora koji su napisali 15 znanstvenih i stručnih radova koji čine monografiju župe Presv. Spasitelja koja bi krajem ove obljetničke godine trebala ugledati svjetlo dana – želim,  uklanjajući svaku zlonamjernost daleko od jedne plemenite i korisne inicijative, informirati sve zainteresirane a posebno župljane župe Presv. Spasitelja u Mokošici o čemu je riječ. : Ove godine župa Presv. Spasitelja obilježava 542 godine postojanja bratovštine Presv. Spasitelja (više od pola milenija!!!) te 250 godina uspostave župe Presv. Spasitelja. Dojmljive su to obljetnice koje je bilo vrijedno i dostojno obilježiti monografijom. Poticaj je došao od mokoškog župnika don Ivice Pervana, a uključili su se oni koji o tim povijesnim obljetnicama žele i imaju što reći držeći se isključivo povijesnih i znanstveno dokumentiranih činjenica.

U središtu znanstvene pažnje našla se prije svega srednjevjekovna matrikula bratovštine

Presv. Spasitelja iz Mokošice, temeljni dokument bratovštine, zasnovan na kršćanskom milosrđu, vjerničkoj praksi i pokori na kojemu su ispisane odredbe i pravila za bratime na pergameni, latinskim i talijanskim jezikom. U tom dokumentu javljaju se imena srednjevjekovnih Mokošana. Postojala je i matrikula bratovštine Sv. Stjepana u Sustjepanu, ali je ona vjerojatno nestala tijekom Domovinskog rata, a sačuvana je u prijepisu. Uz znanstvene radove u ovoj monografiji koji govore o ovim bratovštinama, monografija donosi radove o svakodnevici života na području župe, o vrstama zanimanja odnosno vrstama ekonomije njegovane na ovom mikro području, osobito o poljodjelstvu, ribanju i brodarici, o crkvama, kapelicama i grobljima, o artefaktima koji se koriste u bogoslužju, ali ponajviše govori o ljudima i obiteljima koji su sačinjavali i sačinjavaju ovu župu. Osnutak župe Presv. Spasitelja dogodio se davne 1769. godine,u vremenu kad je broj stanovnika na tom području povećan migracijama iz Dubrovačkog Primorja i Hercegovine i od drugdje a oporavak gospodarstva nakon Velike trešnje omogućavao financiranje još jedne župe u Rijeci dubrovačkoj, pored Matice u Rožatu. 

Dekretom osnutka nove župe u Mokošici započinju i upisi u matične knjige prema kojima je moguće pratiti život i sudbine stanovnika ove župe. Svakodnevica života župe iščitava se također iz sudskih zapisnika, zapisa o koncesijama, popisima vinograda, notarskim zapisima o prodajama i kupnjama i sl. dokumenata iz Državnog arhiva u Dubrovniku, arhiva Dubrovačke biskupije i matičnih knjiga. Migracije iz župe Presv. Spasitelja, kao i migracije stanovništva u župu Presv. Spasitelja teže je pratiti jer su slabije vidljive. Ponešto o migracijama stanovnika župe u Južnu i Sjevernu Ameriku pružaju matične knjige, ali je bilo nedovoljno podataka za sustavno praćenje tih migranata i članova njihovih obitelji koji su ostali u domovini jer su najvećim dijelom izumrli a dalekim srodnicima malo je što ostalo iz obiteljskog sjećanja. 

Migracije iz Hercegovine i Dubrovačkog Primorja šezdesetih godina 20. stoljeća mnogo je jednostavnije pratiti i opisati (jer su njihovi dionici dobrim dijelom živi, a i njihovi potomci mogu ih se sjetiti) prema klasičnoj demografskoj anketi iz koje su vidljivi razlozi preseljenja, točan broj doseljenih stanovnika i demografska struktura obitelji koje su doselile u župu Presv. Spasitelja. Budući da je riječ o nekoliko valova masovnijih preseljenja koja su promijenila demografsku sliku župe Presv. Spasitelja, bilo je nužno u monografiju koja govori o stanovništvu župe, uz srednjevjekovne stanovnike i one koji su tijekom kasnijih stoljeća postajali stanovnici župe Presv. Spasitelja, uključiti i one ljude koji su to postali u drugoj polovici 20. stoljeća. 

Pogotovo je to bilo nužno jer oni po brojnosti danas predstavljaju cca 90% većinu stanovništva ove župe. Umjesto dugotrajnog proučavanja i popisivanja matičnih knjiga toga razdoblja, kao jedan od modela prikupljanja podataka odabrana je metoda ankete koja na postavljena demografska pitanja daje izravne i točne odgovore na temelju kojih će se izvršiti sustavna analiza i opis stanja koje će obaviti znanstvenik povjesničar i demograf. Na taj način ova znanstvena studija omogućit će i u budućnosti da se na temelju ključnih saznanja rade i eventualne buduće studije povijesti stanovništva ovog našeg mikropodneblja i šire." - napisala je Stojan.