Sredojević se rodio u Zadru 1948., a u Dubrovnik se preselio 1969. godine gdje je živio do početka Domovinskog rata. Kao profesionalni vojnik, bio je u sastavu 472. Motorizirane JNA brigade Sava Kovačević u Trebinju, ali je tijekom 1991.  Hrvatima, Slovencima i Albancima pomogao pri bijegu iz JNA i Trebinja. On je ostao u Trebinju kako bi obavljao zadatke za Hrvatsku vojsku, pa je tako '91. godine sabotirao radar kojeg JNA nakon toga nije mogla koristiti. Također, organizirao je i izvlačenje vojnika iz vojarne na Mljetu.

Nakon zauzimanja Slanog i okolice od strane brigade Veljko Vlahović iz Nikšića, brigada u kojoj je bio Sredojević dolazi u Dubrovačko primorje, međutim on nikada nije bio odgovoran za naredbe JNA koje su ugrožavale živote tamošnjih stanovnika. Suprotno tome, stanovnicima je donosio hranu i lijekove te organizirao humanitarnu pomoć i transport ranjenika.

'Koristeći pripadnost vojsci koja je 1991. godine napala Dubrovnik, zastavnik JNA Jovan Sredojević obavljao je obavještajne zadatke za Hrvatsku vojsku te intenzivno pomagao pučanstvu na okupiranom području. Zbog tih aktivnosti likvidirali su ga pripadnici obavještajne službe okupacijske JNA - 24. ožujka 1992. godine. Do danas Hrvatska nije dostojno priznala žrtvu ovog branitelja, humanista i junaka, koji je položio život za slobodu puka dubrovačkog područja", navodi se u tekstu mr. Jakše Raguža iz Hrvatskog instituta za povijest u Zborniku Dubrovačkog primorja i otoka, čije je prvo poglavlje o Domovinskom ratu posvećeno Sredojevićevu doprinosu za slobodu Hrvatske.

Sad već bivši predsjednik Ivo Josipović je 2014. godine obitelji Sredojević uručio odlikovanje Red Nikole Šubića Zrinskog koje je posmrtno dodijeljeno Jovanu Sredojeviću za junački čin u Domovinskom ratu jer je, kao zastavnik JNA, pomagao hrvatskoj vojsci i stanovništvu okolice Dubrovnika, a ubijen je nakon što je Služba sigurnosti JNA otkrila njegove aktivnosti.

Iako postoje brojna svjedočanstva od strane pripadnika Hrvatske vojske i mještana, dokumenti koji potvrđuju kako je Sredojević bio u kontaktu sa zapovjedništvom obrane Dubrovnik, a pripadnici JNA na suđenjima spominjali njegove hrabre podvige, on nije dobio status branitelja. Naime, prema hrvatskim zakonima, osoba koja je poginula u uniformi neprijateljske vojske ne može dobiti taj status, premda je Sredojević nedvojbeno dao ogroman doprinos slobodi i neovisnosti dubrovačkog područja i njegovih stanovnika.

Na današnji dan potrebno se prisjetiti žrtve ovog heroja Domovinskog rata na dubrovačkom području, iako još uvijek, i nakon 24 godine, izostaje dostojno sjećanje institucija vlasti. 

- Jovan Sredojević, Wikipedija

- Slobodna Dalmacija: Heroj za kojega 'još nije vrijeme'

- 24sata: Heroj iz sjene: Jovana su ubili jer nije granatirao Dubrovnik
- Glas Grada: Jovo Sredojević-heroj iz sjene