test

Na Lokrumu otkrivene doista senzacionalne stvari! Pronađene brojne grobnice, keramika, ognjište, i do sada nepoznat veliki kapitel

Autor: Aida Čakić Autori fotografija: Goran Mratinović / DD
Rezultati istraživanja kompleksa nekadašnjega benediktinskog samostana i rezidencije nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na Lokrumu objavljeni su u klaustru samostana na Lokrumu

Ovim predstavljanjem javnost je upoznata s rezultatima posljednje faze istraživanja koja su prevedena 2018. i 2019. godine tijekom kojih se došlo do značajnih novih spoznaja o nastanku, razvoju i fazama benediktinskoga samostana koje potvrđuju važnost tog spomenika ne samo u nacionalnom, nego i u širem kontekstu. Kompleks spada među najvažnije i najslojevitije spomenike toga tipa na dubrovačkome području, a nužna arheološka, restauratorska i arhivska istraživanja provodila su se više godina.

Rezultate arheoloških i restauratorskih istraživanja na Lokrumu i arhivskih istraživanja obavljenih po ustanovama diljem Hrvatske i inozemstva predstavili su voditeljica istraživanja arhitektica Zvjezdana Tolja te članovi istraživačkoga tima: arheologinja Nela Kovačević Bokarica, povjesničarka umjetnosti Ana Marinković koja se bavila gotičkom fazom zdanja, te povjesničari umjetnosti Franko Ćorić i Ivan Viđen, koji su radili na istraživanju posvećenom 19. stoljeću habsburške faze, a o ranijim fazama romaničkog dijela samostana govorio je i akademik Igor Fisković. Oni su napravili niz istraživanja po arhivima u Europi, Hrvatskoj i Dubrovniku kako bi saznali što više podataka o Lokrumu.

NAJVAŽNIJI KORAK PRIJE OBNOVE SAMOSTANA

Ravnateljica JU Rezervat Lokrum Nikolina Grković uvodno je kazala kako je ovo istraživanje prvi i najvažniji korak prije obnove samog samostana. Povjesničar umjetnosti, koji je bio dio istraživačkog tima, Ivan Viđen istaknuo je kako svi koji su posjetili Lokrum imaju u mislima lijepe romantične vizure. No, njih je dočekala drugačija slika.

- Kad smo krenuli istraživati dočekalo nas je područje koje podsjeća kao da je jučer bilo bombardiranje Dresdena. Snimke su dramatične, no to nam je bio izazov koji nas je poticao da istražujemo što više i šire. Pregledane su tisuće i tisuće stranica dokumenata, nacrta, fotografija, razglednica i dopisnica. Inače ne volim riječi koje se korisne u novim medijima poput 'senzacionalno', 'spektakularno', ali večeras smo vas pozvali kako bi s vama doista podijelili senzacionalne stvari! - naglasio je povjesničar umjetnosni Ivan Viđen koji je prikazao skicu samostana početkom 18. stoljeća koja je čuvana u knjižnici u Njemačkoj. Ona je istraživačima pomogla razriješiti razmještaj prostorija što je ranije bilo prilično nepoznato. Također, naveo je i fotografije iz zbirke u Beču. Jedna datira iz 1863. godine kada se popravljala kula romaničke crkve, a druga je iz 1859. godine koja prikazuje što je Maksimilijan zatekao kada je došao na Lokrum.

Voditeljica istraživanja arhitektica Zvjezdana Tolja kazala je kako su fotografije iz Beča, koje je donio Franko Ćorić, kao i neki nacrti koje je pronašla Ana Marinković razriješili dosta dilema koje su imali.

Arheologinja Nela Kovačević Bokarica pojasnila je kako je svrha istraživanja bila utvrđivanje razvojnih faza lokaliteta i njegova valorizacija u svrhu izrade projekta obnove. Prema njenim navodima istraženo je 55 arheoloških sondi od kojih su 51 otvorene i istražene u prizemlju i podrumu samostana, dok su četiri istražene u prizemlju i podrumu Maksimilijanove rezidencije.

- Mnogi ciljevi koji su zadani programom ostvareni su kao što je pronalazak hodnih niveleta, odnos zidova, zidanih struktura i način njihovog temeljena na stijeni... Od nalaza bih izdvojila pronalazak ognjišta u jugozapadnom dijelu klaustra u kuhinji, pronalazak velikog stupa dimenzija 180 x 90 centimetara kojega tijekom ovih radova nije bilo moguće izvaditi, jer je zatrpan slojem zemlje. Tu je i zidana grobnica pronađena u sondi, u podestu vanjskog stepeništa, koje je ispred južnih vrata. Ona se nije istraživala u unutrašnjosti, ali je zanimljiva jer je njezin pronalazak potvrdio povijesni podatak o njezinom postojanju - navela je arheologinja Nela Kovačević Bokarica koja je dodala kako su zanimljiva istraživanja iz perioda koji bi se mogao smjestiti u kasno Antički, rani Srednji vijek. Najbolje bi bilo prema njezinom mišljenju provesti daljnja istraživanja jer je ovu fazu teško interpretirati.

Krovni crijep, ulomci posuda, kamena plastika, jako puno novovjekovne keramike staklenih posuda, proizvodi iz radionice iz 15 i 16. stoljeća, koštane drške noža iz Novog vijeka samo su neki od nalaza koje je navela Kovačević Bokarica.

DUBROVNIKA BEZ LOKRUMA NE BI BILO

- Svi ovi nalazi su izuzetno vrijedni i pokazali su kulturnu slojevitost i potvrdili najraniju frazu izgradnje na ovom lokalitetu. I u budućim radovima bi trebalo predvidjeli sustavna arheološka istraživanja, osobito u zapadnom dijelu, gdje je najranija faza ukapanja i arhitekture. Većina ciljeva je ostvarena, a potrebna su probna istraživanja zbog budućeg projekta obnove - istaknula je arheologinja Nela Kovačević Bokarica.

Akademik Igor Fisković govorio je o neraskidivoj vezi između Dubrovnika i Lokruma.

- Lokum je u savršenoj poziciji prema gradskoj luci dovoljno koliko je potrebno da se jedra spuste ili podignu da bi brod sigurno uplovio ili isplovio iz luke. Dubrovnik nije hrid osamljen na vrhu brda i bez Lokruma ga ne bi bilo. Obilazio sam otok misleći da ću naći nešto iz Rimskog doba prateći svoju intuiciju, ali nisam ništa našao. Iz ranijih podataka znamo da je bio pošumljen i lijep, da su tu bili benediktinci koji osnivaju zajednicu koja konkurira biskupiji u gradu jer dobivaju posebne privilegije... Tu su i brojne grobnice u koje su se pokapali vjerojatno dinasti. Imamo i jedan ozbiljan spomenički komad koji smo pronašli, a to je kapitel koji izgleda na prvu kao naivni rad, no to je prvi figurativni narativni kapitel s brojnim dekoracijama i ispričanom pričom od Navještenja pa do krštenja, tu je i sveti Josip, sveti Benedikt - naveo je akademik Fisković.

Povjesničarka umjetnosti Ana Marinković govorila je o gotičkoj fazi. Istaknula je da samostan spada u najvažnije benediktinske samostane 15. i 16. stoljeća Europe.

- Godine 1466. Lokrum je pripojen Kongregaciji sv. Justine, a odmah nakon toga kreće gradnja na otoku, tako i gradnja novog klaustra. Smatralo se kako je to bilo strano upravljanje samostana što je krivo tumačenje, jer je kongregacija osnovana u cilju borbe protiv privatnog uplitanja u samostanski život. Tada se gradi novi arsenal u Portoču, a monasi traže majstora da im pomogne oko gradnje - navela je Marinković te dodala kako su značajke prve faze jedrasti svodovi iz 16. stoljeća, a zanimljiv je pronalazak gotičkog luka. Novi samostan na Lokrumu prema njezinim istraživanjima ima značajne arhitektonske paralele s mletačkim samostanom San Giorgio Maggiore što je svojevrsna 'senzacija'.

Povjesničar Ćorić je predstavio fazu Habsburgovaca koja počinje od 1815., a tri godine kasnije dolazi Franjo I, dok austrijska vojska dovršava Fort Royal. Ćorić navodi dolazak Maksimilijana i Charlotte koji su kasnije kupili otok.

- Oni su mnoga toga na otoku prepoznali sa svojih putovanja i dali romantičarski značenje. Arhitekti koji su boravili radili su po njihovoj naredbi jer su točno znali što su htjeli. Iz početka su željeli privatni raj, bogat biljkama, a kasnije je to trebalo biti njihovo ukopište s crkvom. Tu su planirali i reprezentativnu palaču s privatnom zbirkom, bibliotekom na tri kata... Nakon Maksimilijanovog odlaska u Meksiko vidi se kako je projekt postao megalomanski - zaključio je povjesničar umjetnosti Franko Ćorić.

Popularni Članci