REKACIJE NA POSTAVLJANJE SPOMEN PLOČE U MORINJU 'To je lijepa gesta, ali bi trebalo i obeštetiti obitelji umrlih'
Još jednom bolne rane ovog tjedna otvorene su hrvatskim braniteljima, posebno onima s dubrovačkog područja, a koji su preživjeli zloglasni logor u Morinju, kao i onima koji su svoje članove obitelji i prijatelje zauvijek izgubili u mraku ovog tužnog mjesta, mučne i teške povijesti.
Ovoga tjedna na ulazu u prostor nekadašnjeg logora otkrivena je spomen ploča zatočenim hrvatskim civilima i braniteljima iz Domovinskog rata. Na spomen ploči stoji natpis: „Tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj (3.10.1991. – 18.8.1992.) za zatočene hrvatske civile i branitelje. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne zaboravi!”
MANJI INCIDENT NEBITNE NEKOLICINE
Ovaj događaj nije prošao bez incidenta, pa je nekolicina građana Crne Gore negodovala, a njih desetak je zapriječilo put do nekadašnjeg logora kako bi zaustavili dolazak delegacija i postavljanje spomen obilježja. Spomen obilježje su, bez obzira na 'omanji prosvjed' nekolicine marginalaca, otkrili pripadnici Počasne garde Vojske Crne Gore.
U događaju su sudjelovali crnogorski ministri obrane Raško Konjević i vanjskih poslova Ranko Krivokapić. U hrvatskoj delegaciji bili su potpredsjednik Vlade RH i ministar branitelja Tomo Medved, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, gradonačelnik Mato Franković, načelnik Općine Konavle Božo Lasić, zamjenik župana Joško Cebalo i predstavnici Županijske organizacije Hrvatskog društva logoraša srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora.
'VAŠA PATNJA NE SMIJE OSTATI ZABORAVLJENA'
Krivokapić je prilikom otkrivanja spomen ploče rekao kako je 'jedna od najvećih povijesnih stranputica koje je Crna Gora napravila ta što je ušla u rat za ubijanje same sebe'.
„Zatvarajući vas u ovaj logor, ona je zatvarala sebe. Šireći tu ideologiju ona je pucala u sebe. Zbog toga ne manja žrtva od vas u ovom logoru je bila i Crna Gora, gdje su ubijeni njen duh i njeno ime. S namjernom da se zatre onako kako se htjelo zatrijeti vaše ljudsko dostojanstvo, snaga, uvjerenje i ljubav prema lijepoj vašoj i lijepoj našoj Hrvatskoj. Vaša patnja ne smije ostati zaboravljena“, rekao je Krivokapić.
'OVO JE DOBAR ISKORAK'
„Mislim da je ovo dobar iskorak i sjećanje na patnju 312 logoraša. Isprika i žaljenje službene politike Crne Gore je ugodna uhu, ali pitanje je daljnjeg razvoja događaja. U službenom postupku naš cilj je bio pokušati dobiti naknadu štete za sve one koji su bili u logoru Morinj, ali samo oni koji su živi u postupku pokretanja tužbe su mogli tražiti naknadu štete. Prema nekim informacijama koje imam, postoji diplomatska volja da se u nagodbenom postupku pokuša obeštetiti i sve umrle, one koji nisu bili živi do dana pokretanja postupka“, kazao nam je predsjednik Županijske organizacije Hrvatskog društva logoraša srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora Zdenko Bulić koji je prisustvovao otkrivanju spomen ploče.
ISKRENI ČIN POKAJANJA
Kroz zloglasni logor tijekom Domovinskog rata odvođeni su branitelji, većinom s dubrovačkog područja, ali i civili, od 3. listopada 1991. do 18. kolovoza 1992. godine. Na tom mučnom mjestu su brutalno premlaćivani, na njima su se čuvari logora psihički i fizički iživljavali, a nekima su oduzeti i životi. Emotivni i nadahnjujući govori nastali su i čuli se ovoga tjedna na mjestu gdje se prije 30 godina slušalo zvuke patnje i boli.
"Svjedočili smo iskrenom činu pokajanja nad zločinom koji se dogodio u Morinju. Neće riječi pokajanja izbrisati suze i bol onih koji su propatili Morinje, ali su ove riječi iznimno važne za našu zajedničku budućnost. Natpis ispisan na ploči u Morinju je korak naprijed i zapravo pokazatelj kako moderna Crna Gora danas razmišlja. Nadamo se i vjerujemo kako će jednom u budućnosti čelnici Trebinja, ali i vodstvo Republike Srpske shvatiti kako nema smisla da sami sebe lažu kao što to rade posljednjih 30 godina. Što se prije suoče s prošlošću tim će im biti lakše krenuti u budućnost", komentirao je događaj Franković.
'SAMO KAJANJE RAĐA OPROST, A OPROST RAĐA SUŽIVOT’
Načelnik Općine Konavle, Božo Lasić, tom je prilikom istaknuo kako je oprost osnova naše suradnje i suživota, kako se zločini neće zaboraviti, ali i da je svaki udarac zatvorenicima u ime velikosrpske ideologije zadala osoba s imenom i prezimenom, a ne cijeli jedan narod.
„Mi moramo živjeti jedni s drugima jer nas veže duga povijest i vrijeme je da se te stranice počnu pisati mirom, a ne sukobima. Mi graničimo i primjerice s Trebinjem gdje se svake godine slavi neki nakaradni spomen na tzv. napad Hrvata i slave njihovi, zamislite, branitelji. Samo kajanje rađa oprosti, a samo oprost rađa suživot“, rekao je načelnik Lasić te dodao kako ga je ipak razočarao manji incident u kojem je nekolicina tamošnjih stanovnika automobilima pokušala spriječiti dolazak delegacije na mjesto otkrivanja spomen-ploče. „Uvjeren sam da je to zanemariva manjina i da je većina građana Crne Gore ipak potpuno svjesna koliko značenje nosi ovaj čin“, istaknuo je prilikom otkrivanja spomen ploče.
Župan Nikola Dobroslavić smatra kako je postavljanje spomen obilježja za stradanje logoraša u Morinju dobrodošla gesta crnogorskih vlasti.
“Ona potvrđuje da se sadašnja vlast želi suočiti s neslavnim razdobljem svoje povijesti u kojem se Crna Gora 90-ih dala upregnuti u velikosrpsku agresiju na Hrvatsku. Tom prilikom počinjeni su zločini, pljačka i palež, a poseban grijeh bilo je zatočenje i zlostavljanje naših građana u logorima. Bilo bi dobro da u skladu s ovim potezom postupe i u slučaju naziva bazena u Kotoru, koji nosi ime jednoga morinjskog batinaša”, zaključio je župan.
Iz tiskanog izdanja
