RAZGOVARALI SMO O RAVNOPRAVNOSTI 'Stvar je jasna, žena u dubrovačkoj politici je premalo'

Autor: Aida Čakić Autori fotografija: Goran Mratinović
 Bez rodne ravnopravnosti nema ni demokratskog društva.

Obično se o ženskim pravima pojačano govori nažalost samo na jedan dan u godini, 8. ožujka, no trebamo se zapitati kakva je zapravo realna slika po pitanju ženskih prava. Iako je do danas učinjeno puno po pitanju ravnopravnosti spolova i prava žena – za njihovo promicanje i napredak još uvijek ima mjesta. Žene u zemljama sjeverne Europe danas osjećaju najmanje rodnog jaza pa bi upravo taj položaj trebao biti cilj i dokaz kako je rodna ravnopravnost moguća.

U politici, gdje se sve važne stvari odlučuju situacija je poprilično loša. Zastupljenost žena u Hrvatskom saboru u zadnjih 30 godina nije se podigla iznad 25 posto, a danas se Hrvatska nalazi na 97. mjestu svjetske ljestvice zastupljenosti žena u parlamentima, uz Rumunjsku, Honduras, Maroko i Pakistan. Također zastupljenost žena u predstavničkim tijelima na nižim razinama je jednako loša. 

Da je zastupljenost žena u politici nedovoljna govori i gradska vijećnica DDS-a koja je bila kandidatkinja ove stranke za gradonačelnicu na prošlim izborima.

'Žene nisu u politici zbog nedovoljno samouvjerenosti'

- Više je razloga koji su uzrok ove situacije, ali prvenstveno su to patrijarhalni odnosi u kojima vladaju stereotipi. Kod nas se žena percipira kao nositeljica kućanstva i obitelji. Kada je se hvali često se kaže da nosi tri stupa kuće, a ako je posebno izvrsna kaže se kako nosi četiri. E pa ja kažem, ne, hvala, dovoljna su mi i dva - kroz smijeh govori Orlić dodavši kako je zapravo teško pomiriti sve zahtjeve koji su prisutni. Ženama se nameće, ističe ona, obitelj, posao, a kada se spomene politika to dodatno zgrozi ljude.

.

- Osobno smatram kako je žena neiskorišten potencijal, u poslovnom i političkom smislu. To vidim na svakom koraku jer žene imaju smisao timskog igrača, osjećaj povjerenja, empatije, a sukobe rješavaju na 'elastičan' način - smatra Orlić koja se politički aktivirala jer je željela potaknuti ljude da se angažiraju pa samim time žene i mlade. Njezina obitelj i prijatelji su je podržali, ali govori kako se dio poznanika pitao zašto joj to treba u životu.

Nedovoljno hrabrosti i samouvjerenosti su prema mišljenju Terezine Orlić neki od razloga zašto žene nisu više angažirane u politici. Dodaje kako je i negativna percepcija politike otegotna okolnost za veći angažman.

- Ne možemo se suočiti s vlastitom obitelji i okolinom upuštajući se u taj 'muški' svijet i često se propitujemo što će nam tko reći i je li nam mjesto uz špaher. Ako nisu politički aktivne, žene se često angažiraju kroz razne udruge pa onda tako iskazuju svoju želju za javnim djelovanjem. Kada se pogleda kroz povijest, puno toga se do danas promijenilo i došlo je do pomaka. Ključ uspjeha je u obrazovanju jer se tako ženama dalo prostora da napreduju i postanu ekonomski neovisne - govori Terezina Orlić istaknuvši kako će ipak proći dosta vremena do potpune ravnopravnosti.

Zakonski propisi kojima se propisuju kvote o ravnopravnosti žena i muškaraca na izbornim listama su jedan od alata koji mogu pomoći, smatra Orlić.

'Kad se dijele funkcije, muškarac je taj koji je sposoban'

- To nije Hrvatska izmislila nego Vijeće Europe s ciljem osvješćivanja rodne politike. Mislim da financijska kazna neće nikoga potaknuti, ali ti propisi su šansa koja bi mogla potaknuti žene da se upuste u politiku - smatra Terezina Orlić.

Predsjednica gradske organizacije HSU-a, inače nekadašnja predsjednica dubrovačkog SDP-a i bivša predsjednica Gradskog vijeća, Olga Muratti smatra kako žene u politici nisu diskriminirane, ali jesu zapostavljene.

.

- Političke stranke nerijetko žene stavljaju na liste kako bi zadovoljili obvezne kvote, a to su najčešće neizgledna mjesta. Rijetke su situacije da se ženi istinski želi dati mogućnost - smatra Olga Muratti te dodaje kako još uvijek vladaju stereotipi kako je ženi mjesto da sjedi doma i kuha.

- Mislim da se niti jedan posao ne može kvalitetno završiti bez žene jer one su tu kad je potrebno nešto smisliti i odraditi neku akciju. Bez njih se ne može. S druge strane, kad se dijele funkcije, onda je muškarac taj koji je sposoban dok se žena treba dodatno dokazivati - kazala je Muratti.

Ona smatra kako se na visokim funkcijama ne imenuje previše žena.

- Primjerice žene su često visoko rangirane službenice, a rijetko ministrice iako mislim da su odgovornije i organiziranije. Žene bi mogle mijenjati politiku da je veća zastupljenost jer se mogu kvalitetnije dogovoriti - dodaje Muratti koja je bila predsjednica Gradskog vijeća od 2009. do 2013. godine. Govori kako je to iskustvo formiralo.

- Bilo je često neopravdanih napada i proziva, često sam se morala braniti, a danas kad gledam s distance sigurna sam kako se ne bi usudili tako razgovarati da je bio neki muškarac kao predsjednik. U tim trenucima žena se osjeća nezaštićeno, toga je bilo i kod mene, ali srećom pa sam osoba koja se zna izboriti za sebe i postaviti se. Čini mi se kako se ženama gleda svaka pogreška dok eto muškarcima je sve dopušteno.

Muratti se prisjetila i svojih početaka u politici.

- Ženama je tada bilo namijenjen dio politike gdje je trebalo raditi, a ne odlučivati. Trebalo je puno zalaganja i truda da bi se došlo do nekih rezultata pa kada se sve to svlada onda za gradonačelnika, predsjednika Gradskog vijeća ili vijećnika ide - muškarac. Ja s tim nemam problema nego su to činjenice. Za svoju poziciju sam se morala boriti, ali mnoge druge žene nisu bile u toj mogućnosti - govori Olga Muratti.

'Zakonske kvote u politici nisu idealno rješenje'

Potpredsjednica Dubrovačke stranke i gradska vijećnica Ivana Šepak također smatra kako žene u politici nisu diskriminirane.

- Čini mi se kako se pribojavaju nešto javno reći, istupiti i iznijeti svoj stav. To je jedan od razloga zašto su možda manje angažirane u ovom polju. Šteta što nisu više prisutne jer mislim da bolje slušaju, obraćaju pozornost na detalje, dok se muškarci nekako uvijek moraju nametati i stvarati osjećaj dominacije. Ipak, u konačnici ima raznih muškaraca i žena tako da ja nisam pobornik dijeljenja u tabore - stav je Ivane Šepak.

 Ona nam je ispričala kako se ponekad u komunikaciji s muškarcima susretne s jednom zanimljivom pojavom koja je ima svoj službeni naziv, ali na engleskom jeziku. Riječ je o 'mansplainingu' što je izvedenica koja je nastala od riječi explaining (eng. objašnjavanje), a najbliži opis na hrvatskom bi bio dociranje od strane muškarca.

.

- Ponekad bi mi se znalo dogoditi da iskažem svoj stav, ali tu se nađe neki muškarac koji me poklopi u smislu da mi on objasni kako stvari stoje. Ja to ne uzimam osobno, ali svakako nakon tog objašnjenja obavezno produbim temu i postavim potpitanje u smislu kako nisam zadovoljna s onim što je rekao - navodi Šepak koja je članica stranke koja ima preko pedeset posto žena iako je predsjednik Željko Raguž koji je osnovao DUSTRU.

Šepak ističe kako zakonske kvote u politici nisu idealno rješenje jer njima se ne može natjerati da žene imaju interes za politikom.

- Na kraju svatko radi ono što želi, nije dobro 'gurati' jedno nego žena treba biti ta koja će preuzeti inicijativu i sama će prihvatiti ono što želi. Da ja ne želim sudjelovati u političkom životu, nema šanse da bi me netko natjerao na to - govori Ivan Šepak ističući kako je 'karijerni sraz' između muškaraca i žena problematičan.

- Žene se na poslu često pita 'a tko ti čuva djecu?', dok primjerice muškarce to nitko ne pita. Žena se najčešće žrtvuje i zato prihvaća manje zahtjevne pozicije kako bi muškarac gradio svoju karijeru. Ok ako je to njezin izbor, ali je loše ako je prisiljena na to. Kroz svoju karijeru često sam vidjela kako žene odustaju jer je teško izdržati puno posla i odgovornosti, no ni to ne treba osuđivati jer može biti odabir. Danas je teško uspjeti jer se gradi kult savršenstva da žena mora biti nasmijana, vedra, našminkana, uspješna, majka, supruga, u potpunosti ostvarena - zaključila je za Dubrovački dnevnik Ivana Šepak.

'Crkva sa svojim konzervativnim diskursom, potiče i podržava patrijarhalne stavove'

Odvjetnica Viktorija Knežević često komentira politiku i aktivno sudjeluje na raznim područjima javnog djelovanja, a bila je i kandidatkinja liste Pametno na izborima za Europski parlament. Ona pitanje o pravima žena dijeli na "dva kolosijeka".

.

- Prvo je moje osobno iskustvo, a drugo je stanje u društvu. Moje iskustvo je dobro jer nemam nikakvih problema u profesionalnom ni društvenom angažmanu. Vjerujem da je to jer sam po prirodi malo 'glasnija' pa i žešća u obrani svoga stava. Mislim da onaj muškarac koji me pokuša diskriminirati na temelju toga što sam žena stvarno mora biti kamikaza. Drugi kolosijek je opće stanje u društvu koje nažalost nije dobro. Imam osjećaj kako je položaj žena u nekim aspektima bio bolji u bivšoj državi. Crkva sa svojim konzervativnim diskursom, potiče i podržava patrijarhalne stavove koji nisu naklonjeni ženama, pa imamo situaciju da se opet borimo za prava koja su davno izborena poput abortusa - govori Knežević.

Smatra kako su kvote u politici potrebne jer se tako stvaraju prilike za žene da idu u iskorak od ustaljenih obrazaca. Dodaje kako danas ipak vlada prevelik pritisak na žene.

- Ponekad taj pritisak dolazi upravo od žena, posebice one starije generacije koje smatraju kako žena treba biti doma te da politika nije mjesto gdje će pronaći angažman. Također tu je i multitasking koji stvara pritisak pa žena mora biti domaćica, supruga, majka, prijateljica, ljubavnica i uz sve to uspješna u poslu sa sjajnom kućom u kojoj je sve pospremljeno i skuhano - zaključila je dubrovačka odvjetnica Viktorija Knežević.

Popularni Članci