Ova odluka je donosena tako što su Sveučilište i Grad Dubrovnik prepoznali potrebu za obrazovanjem stručnih kadrova u ovom području pa su u suradnji s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, najvećom i najstarijom institucijom za obrazovanje odgajatelja u Hrvatskoj, pokrenuli studij koji bi trebao odgovoriti na potrebe zajednice. Projekt zapravo dolazi dolazi kao odgovor na stvarne potrebe zajednice budući da je cijela Hrvatska pa tako i krajnji jug suočen s nedostatkom odgojitelja, a taj deficit u budućnosti bi mogao postati još veći. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje prvu generaciju studenata bi trebao dočekati u akademskoj godini 2026./2027. Više o detaljima ovog studijskog programa otkrio nam je u razgovoru rektor Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Nebojša Stojčić.

Otvoreno je novo poglavlje na Sveučilištu u Dubrovniku, potpisan je ugovor o osnivanju novog studija. Koji je vaš sljedeći korak?

- Sljedeći korak? Pa, sad kad je ugovor potpisan, nema više izvlačenja. Šalu na stranu, čeka nas puno posla, od slaganja nastavnog plana i akreditacijskih procedura do osiguravanja prostora i uvjeta za nastavu. Ukratko, sve ono što moramo posložiti da bismo uskoro mogli reći: "Evo, prvi studenti su upisali Rani i predškolski odgoj u Dubrovniku!" Ali dobra vijest je da u tome nismo sami. Grad Dubrovnik nam je od početka veliki partner i podrška, što je jako važno jer je ovaj studij zapravo i odgovor na realne potrebe zajednice. Znamo da vrtići vape za stručnim kadrom, i drago nam je da ćemo kroz ovu suradnju zajedno raditi na rješavanju tog izazova. Na kraju dana, cilj nije samo pokrenuti još jedan studij, nego osigurati da iz njega izađu kvalitetni odgojitelji koji će sutra biti temelj nečijeg djetinjstva.

Pratili ste trendove i ispitivali potrebe na tržištu rada tako da je odluka pala na predškolski odgoj. Koliko je važan taj studij za krajnji jug Hrvatske?

- Jako važan. Da budemo iskreni, nismo ga pokrenuli zato što smo se jedno jutro probudili pa nam se učinilo kao dobra ideja, nego zato što su brojke i realne potrebe na terenu jasno pokazale da nam treba. Na krajnjem jugu Hrvatske kronično nedostaje odgojitelja, vrtići su puni, a potražnja za stručnim kadrom sve veća. Ovaj studij je, zapravo, odgovor na stvarni problem. Umjesto da mladi iz Dubrovnika i okolice odlaze u druge gradove na školovanje, sada će imati priliku ostati ovdje, steći kvalitetno obrazovanje i, nadamo se, odmah pronaći posao u struci. A za roditelje to znači sigurnost da će njihova djeca imati kvalitetan predškolski odgoj, što je temelj za sve dalje u životu. Osim toga, ovime pokazujemo da Sveučilište u Dubrovniku ne živi u nekom svom balonu, nego prati što se događa, sluša potrebe zajednice i aktivno doprinosi razvoju regije. To je jedan od glavnih ciljeva ove uprave, stvarati studije koji imaju stvarnu vrijednost i koji će mladima osigurati dobre prilike.

Koliko zapravo košta pokretanje jednog takvog studija?

- Pokretanje studija svakako zahtijeva određena ulaganja, ali kod ovakvih stvari nije sve u novcu. Najveći izazov je uvijek osigurati kvalitetan kadar i organizirati studij tako da studentima pružimo najbolje moguće obrazovanje. U ovom slučaju, taj izazov je još veći jer studij izvodimo kao združeni program s Učiteljskim fakultetom u Zagrebu, što znači puno koordinacije i zajedničkog rada. Naravno, postoje i troškovi vezani uz prostor, opremu i administrativne procedure, ali ključna stvar je da imamo podršku i partnere koji nam pomažu da sve to realiziramo na visokom nivou. Najvažnije nam je osigurati da studenti dobiju vrhunsko obrazovanje i da ovaj studij bude dugoročno održiv. A s obzirom na veliku potrebu za odgojiteljima, vjerujemo da je svaka investicija u ovaj program itekako opravdana.

Kako će izgledati struktura i studijski program? Možete li nam reći neke pojedinosti poput kadra i suradnje s ustanovama predškolskog odgoja?

- Studijski program razvijat ćemo u suradnji s Učiteljskim fakultetom u Zagrebu, koji je vodeća institucija za obrazovanje odgojitelja u Hrvatskoj. Njihovo iskustvo i stručnost daju nam odličan temelj, ali pritom ćemo voditi računa o specifičnostima naše regije i potrebama lokalne zajednice. Poseban naglasak stavit ćemo na stručnu praksu od samog početka studija. Cilj nam je da studenti ne budu samo u učionicama, već da rano steknu praktična iskustva u radu s djecom. Zato planiramo suradnju s lokalnim ustanovama ranog i predškolskog odgoja, gdje će studenti moći učiti kroz stvarne situacije i postupno se uključivati u rad. Tako, po završetku studija, neće tek tražiti priliku za prvo iskustvo, već će ga već imati. Što se nastavnog kadra tiče, prve procjene pokazuju da Sveučilište u Dubrovniku može svojim profesorima pokriti otprilike polovinu potreba studija. To nam daje dobar start, a preostali dio nadopunit ćemo kroz suradnju s Učiteljskim fakultetom u Zagrebu i drugim stručnjacima iz područja ranog i predškolskog odgoja. Naš cilj je osigurati kvalitetan i stabilan nastavni tim koji će studentima pružiti vrhunsko obrazovanje i pripremiti ih za rad u struci.

Koliko studenata očekujete?

- Preliminarne procjene su da će upisna kvota biti između 20 i 30 studenata po generaciji, ali konačnu brojku odredit ćemo nakon detaljne analize potreba na tržištu rada. Nama nije cilj „bildati“ brojke samo da bismo ih imali na papiru, želimo osigurati da studenti koji završe ovaj studij zaista pronađu posao u struci. Zato pažljivo pratimo projekte budućih potreba, razgovaramo s partnerima u odgojno-obrazovnim ustanovama i prilagođavamo plan realnim mogućnostima zapošljavanja. Svjesni smo da u Dubrovniku i okolici postoji velika potražnja za odgojiteljima, ali želimo održati ravnotežu tako da naši studenti imaju sigurnost da ih tržište treba, a da istovremeno ne dođe do prezasićenosti. U svakom slučaju, interes za ovaj studij već sad postoji, što nam pokazuje da smo na pravom putu.

Hoće li Dubrovnik s ovim studijem privući studente iz drugih krajeva?

- Dubrovnik s ovim studijem prije svega rješava svoj problem – nedostatak odgojitelja. Naš glavni cilj je omogućiti mladima iz Dubrovnika i okolice da ovdje steknu obrazovanje i ostanu raditi u svom gradu, umjesto da zbog studija moraju odlaziti u druge dijelove Hrvatske. Naravno, vrata su otvorena i studentima iz drugih krajeva. Ako netko prepozna vrijednost ovog studija i želi studirati u Dubrovniku, rado ćemo ga dočekati. No, nismo krenuli u ovaj projekt s idejom da privlačimo studente iz cijele zemlje pod svaku cijenu. Fokus nam je na lokalnim potrebama i na tome da obrazujemo kadar koji će moći odmah nakon studija pronaći posao u vrtićima u našem gradu i regiji. Ako se uz to javi i netko izvan Dubrovnika, tim bolje.

Jeste li vi kao rektor optimistični po pitanju novog studija? Hoće li imati kvalitetnu nastavu, predavače, praksu...?

- Optimističan sam jer vjerujem da radimo pravu stvar. Pokretanje studija nije odluka donesena preko noći – iza nje stoji ozbiljna analiza, razgovori s institucijama i poslodavcima, te jasna svijest o tome koliko je ovaj program potreban. Što se tiče kvalitete, u to nema sumnje. Na Sveučilištu u Dubrovniku već imamo dio stručnjaka koji mogu pokriti značajan dio nastave, a dodatno ćemo surađivati s iskusnim predavačima iz područja ranog i predškolskog odgoja. Veliku pažnju posvetit ćemo i stručnoj praksi – cilj nam je da studenti od prvog dana budu povezani s ustanovama u kojima će kasnije raditi. Naravno, svaki novi studij nosi svoje izazove, ali ne radimo ovo da bismo "popunili ponudu". Radimo ga jer smo uvjereni da će imati stvaran utjecaj, da će obrazovati kvalitetne kadrove i odgovoriti na stvarne potrebe tržišta. To je razlog za optimizam.

Kad razmišljate o trendovima i tržištu rada, što mislite koji bi još studij dobro došao Dubrovniku? Što nam nedostaje? 

- Dubrovnik je specifičan grad s jednako specifičnim potrebama na tržištu rada, i mislim da pri razvoju novih studijskih programa moramo upravo to imati na umu. Svijet se mijenja, poslovi se mijenjaju, i ako želimo da naši studenti budu konkurentni, moramo razmišljati nekoliko koraka unaprijed. Kad smo pokretali doktorski studij Digitalna ekonomija, mnogima je to zvučalo kao egzotika, neka daleka budućnost. Danas je to jedan od naših najuspješnijih programa, s međunarodnim studentima i predavačima iz cijelog svijeta. To pokazuje da nije dovoljno pratiti trendove – treba ih prepoznati prije drugih i imati hrabrosti krenuti u njihovu realizaciju.

Često putujete i razgovarate s kolegama i kolegicama iz akademske zajednice pa ste sigurno upoznati kakvi trendovi vladaju u svijetu. Jesu li klasični turizam i pomorstvo, na čemu se nekada temeljilo dubrovačko Sveučilište, izašli iz mode?

- Velika prednost Sveučilišta u Dubrovniku je činjenica da smo integrirano sveučilište. To nam omogućuje da povezujemo različite discipline i stvaramo studijske programe koji nisu strogo usmjereni na jedno područje, već nude interdisciplinarni pristup. Turizam danas nije samo smještaj i ugostiteljstvo – povezan je s digitalizacijom, kreativnim industrijama, gamingom, kulturnim menadžmentom i tehnološkim inovacijama. Isto vrijedi i za pomorstvo, gdje su digitalna rješenja i zelena tranzicija ključ budućnosti.Upravo ta mogućnost povezivanja različitih znanstvenih i stručnih područja ono je što može dati dodanu vrijednost novim studijima. Ne želimo otvarati programe samo da bismo ih imali, već da bismo obrazovali ljude koji će biti spremni za poslove budućnosti – poslove koji se tek stvaraju.