Ovaj je podatak u dubrovačkom Arhivu pronašao Bruno Moravec te ga prvi put objavio u mjesečniku "Naše more" br. 3 iz 1955. godine. Iz istog članka doznajemo da je zapovjednik broda bio kap. Josip Palina.

ODJEDNOM PUTNICI KOJI PLOVE ZBOG RAZONODE

U to su vrijeme državni službenici u austrougarskim lukama vodili statistiku putnika po njihovoj profesiji, a ne po nacionalnosti. Naravno, nesretni lučki kapetan se doslovno začudio kada je po prvi put morao upisati dolazak putnika koji nisu bili trgovci, seljaci, zanatlije, vojnici ili svećenici nego jedna skupina putnika koji su ovamo doplovili samo zbog razonode. Turizam je u svijetu u to vrijeme još uvijek bio nepoznat pojam. Danas se u svijetu rođenjem modernog turizma smatra onaj već legendarni izlet željeznicom između Stocktona i Darlingtona kojeg je 1841. u Engleskoj organizirao Thomas Cook.

Samo tri godine poslije i Dubrovnik je tako zabilježio svoju prvu pojavu organiziranog oblika turizma oko kojeg se većina turističkih kroničara slaže da je to bio prvi društveni i zabavni izlet organiziran uz obalu Dalmacije tj. to je ustvari bilo prvo kružno putovanje.

PRVA PUTNIČKO-TERETNA LINIJA ZA DUBROVNIK

Lloyd Austriaco (Austrijski Lloyd) osnovan 1837. godine je sa svojim prvim putničko-teretnim parobrodom ARCHIDUCA LUDOVICO isplovio 15. svibnja 1837. u pet sati poslijepodne s Molo San Carlo u Trstu s 53 putnika i teretom. Plovidba do Carigrada je trajala 14 dana tičući luke: Ancona, Krf, Patras, Pirej, Sira i Smirna.     

Prva putničko-teretna linija iz Trsta započela je plovidbom 20. kolovoza 1838. godine (ljeti dvaput mjesečno, zimi samo jedanput). Ticale su se luke: Mali Lošinj, Zadar, Šibenik, Split, Hvar, Korčula. Dubrovnik i Kotor. Putovanje je trajalo punih pet dana, a plovidba 49 sati (noću se nije plovilo). Trajanje plovidbi je bilo: Trst-Mali Lošinj 12 sati; Mali Lošinj-Zadar šest sati; Zadar-Šibenik pet sati; Šibenik-Split pet sati; Split-Hvar tri sata; Hvar- Korčula pet sati; Korčula-Dubrovnik sedam sati, Dubrovnik-Kotor šest sati. Od 1844., umjesto Malog Lošinja, svakih 15 dana brod je ticao Rijeku. Od 1853. plovilo se na liniji svakog tjedna, a putovanje je trajalo četiri dana tičući luke: Mali Lošinj, Silba, Zadar, Šibenik, Split, Makarska, Hvar, Korčula, Gruž, Meljine, Kotor.

BARONE STUERMER

Jedan od brodova Austrijskog Lloyda koji je održavao liniju bio je BARONE STUERMER, drveni parobrod od 215 bruto registarskih tona s pogonom na bočne lopatice. Imao je parni stroj jačine 60 konjskih snaga. Izgrađen je 1838. u brodogradilištu Squero Panfilli, Trieste za brodarsku kompaniju Societa di Navigazione a Vapore del Lloyd Austriaco, Trieste (Austrijski Lloyd). Od 1845. plovi za istog brodara ali dobiva novo ime DALMATA.

Godine 1849. stradao je u brodolomu kod rta Kamenjak (Capo Promontore). Znači osim redovnih putničko- teretnih linija parobrod BARONE STUERMER je jednom došao u luku Gruž pred 180 godina kao kruzer. Dolazak kruzera u Dubrovnik se pomalo razvijao te je doživio veliki napredak između dva Svjetska rata. Naravno da je Drugi svjetski rat obustavio sve plovidbe putničkih brodova, ali u kratkom vremenu su se putnički transatlantici vratili u svoje linije te je dio njih povremeno dolazio do Dubrovnika na kružnim putovanjima, a sredinom 60-tih godina, kako je zračni prijevoz počeo uzimati primat u prijevozu putnika, tako su se transatlantici počeli gubiti putnike, a brodarske kompanije su ih sve više preuređivati u brodove za kružna putovanja.

Za nagli rast kruzing turizma najviše je zaslužna američka televizijska romantična serija "Love Boat" koja se počela snimati 1975. na brodu PACIFIC PRINCES brodarske kompanije Princess Cruises. Ta televizijska serija je imala izuzetnu gledanost tako da je baš ona doprinijela velikom interesu za kružna putovanjima, a i sve veću potražnju za gradnjom novih brodova. Prije 30-tak godina su se počeli graditi brodovi sa sve većim kapacitetom putnika te su prešli s klasičnih kruzera na mega kruzere s pretežno balkonskim kabinama i tu se nekako poremetio sklad lijepe brodske linije. Danas grade brodove koji imaju ukupni kapacitet posade i putnika do 10000 putnika, a dugi su i preko 360 metara. Njihov vanjski izgled i nije lijep, ali imaju potpuni komfor i puno raznovrsne zabave na brodu tako da uglavnom plove puni.