Izložba je koncipirana u više tematskih cjelina koje se, između ostalog, bave povijesnim okvirom kraja 14. i početka 15. stoljeća Dubrovačke Republike u europskim političkim procesima te fenomenom Orlandove pojave u Dubrovniku, njegovim graditeljima i umjetničkim dosezima u kontekstu onodobnog dubrovačkog kiparstva, a predočavaju i motiv Orlanda u europskoj, hrvatskoj i dubrovačkoj književnoj i glazbenoj baštini. Pojedine teme izložbe obradili u akademik Igor Fisković, dr.sc. Zdenka Janeković Rommer, dr.sc. Ilija Mitić, dr.sc. Vinicije B. Lupis, dr.sc. Morana Čale, dr. sc. Ennio Stipičević te Ingrid Pavličević. Voditeljica projekta je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, koja je ujedno i kustosica izložbe, zajedno s voditeljicom Kulturno-povijesnog muzeja Marinom Filipović. Postav izložbe potpisuje studio Rašić+Vrabec, dok je za multimediju zaslužna tvrtka Novena.
Još jedna karakteristika ovog izložbeno-izdavačkog projekta svakako je ona multimedijalna koja prikazuje scene na šest dubrovačkih lokacija. Posjetitelji će tako, pomoći naočala virtualne stvarnosti, doživjeti lokacije po Gradu kao da su doista tamo, a istovremeno, zahvaljujući video projekciji na zidu, posjetitelji koji trenutno ne budu imali naočale moći će vidjeti dio onoga što one prikazuju.
"U sklopu izložbe će se prezentirati 70 predmeta, bilo kao originali, bilo kao preslici, a građa se uglavnom odnosi na arhivsku i knjižnu građu, kao i na djela likovne umjetnosti. Najveći dio prezentirane građe je posuđen iz Državnog arhiva u Dubrovniku, također Dubrovačkih knjižnica, potom iz Samostana Male braće te privatnih vlasnika," izjavila je Vilać.
Lupis je kazao nešto više o samoj koncepciji izložbe.
"Odlučio sam se ispočetka kako ćemo predstaviti Orlanda od njegove osnovne bitnosti prikazivanja kao simbola europskog povezivanja Dubrovnika te kao simbola slobode. U tim trenucima odlučili smo se na više tema u smislu jednog općeg, povijesnog okvira pojave Orlanda u Dubrovniku kao simbola nazočnosti kraljevske vlasti. Gospar Mitić je doveo sve relevantne povijesne podatke o samom nastanku kipa i njegove postave nasred Straduna, dok se akademik Fistović bavio Orlandovim stupom u dubrovačkom kiparstvu, s naglaskom na sami nastanak. Gospar Božidar Đukić ima ključne fotografije Orlanda kao simbola slobode iz Domovinskog rata, a tu je i Pavao Urban kao jedan od dvoje najvažnijih autora fotografija iz suvremene povijesti Grada Dubrovnika. Kad je riječ o književnoj ostavštini Dubrovnika, Pavličević je omogućila krasan odabir Orlanda od samih početaka do najnovijeg razdoblja. 'Ime, oklop, kip: Orlandove književne pretvorbe' Morane Čale dao je postavku gdje se i zašto Orlando pojavljuje ovdje. Cijela ova tema se završava s glazbom; Roland u glazbi kroz dubrovačke autore, a autor je Ennio Stipčević," kazao je Lupis dodavši kako su od Orlanda ovim presjekom izvukli ono najpozitivnije, a da u problematične aspekte teme nisu htjeli zadirati jer za njih 'postoji drugo mjesto i vrijeme'.
Fisković se osvrnuo na samu temu spomenika Orlandu kao umjetnine.
"Tu se susrećemo s jednom bitnom konstatacijom kako jedan spomenik, jedno umjetničko djelo nije isključivo estetska činjenica. To je ono što Orlandu daje snagu. On je po svojem povijesnom značenju i svojoj nazočnosti u svijesti kako domaće čeljadi, tako i turista, sigurno značajniji nego s likovnog aspekta, tim više što je jedan od 60-ak koji postoje diljem Europe, a jedini na Mediteranu i hrvatskoj obali," istaknuo je.
Marko Rašić iz studija Rašić+Vrabec kazao je kako je njihov zadatak bio postavom prikazati kakav je značaj Orlando imao za Dubrovnik i kako je inspirativan za umjetnost.
"Na izložbi ćete vidjeti i ostale zanimljive Rolande u Europi, no naš je vjerojatno najljepši. Bit će tu i jedna zanimljiva interpretacija Orlanda na suvremen način pored koje ćete se imati priliku fotografirati. Napravit ćemo i jedan zanimljiv performans i svakako morate doći ako želite biti dio izložbe. Imat ćemo polaroidno otvaranje, a fotografije će kasnije biti izložene u jednoj od soba. Također, moći ćete pogledati Dubrovnik očima Orlanda i vidjeti Dubrovnik s nekih zanimljivih lokacija s kojih inače to nemate priliku vidjeti," izjavio je.
Ervin Šilić, direktor tvrtke Novena, istaknuo je kako su imali vrlo zanimljiv i intrigantan zadatak u projektu, a to je svakako njen multimedijalni aspekt.
"To je obogatiti iskustvo posjetitelja s inače obiljem sadržaja, a odnosi se na šest minuta virtualnog prikaza kojim se Orlando s vama šeta po dubrovačkim lokacijama," izjavio je te dodao kako će posjetitelji uz pomoć naočala moći 'zaroniti' u određena područja i naći se na mjestima na kojima je Orlando nekada stajao.
Pročelnica za kulturu i baštinu Grada Ana Hilje pohvalila je rad Muzeja te dodala kako joj je drago što su se svojom središnjom godišnjom izložbom uključili u obilježavanje Orlandove godine, dok je predsjednik Upravnog vijeća ustanove u kulturi Tonći Daničić kazao kako Dubrovački muzeji imaju 'prepoznatljiv znak koji ih svrstava u jednu razinu visoke kvalitete i profesionalnosti'.
Izložbu prati i reprezentativni katalog na preko 300 stranica te prigodni strip 'Intervju s Orlandom', kao i široka promotivno-edukativna kampanja usmjerena prema najširoj publici, ali poseban set muzejskih suvenira inspiriranih Orlandom. U sklopu izložbe bit će organizirana i besplatna vođenja za građane svakog petka u 17 sati u Dvoru, počevši od 20. rujna, kao i niz edukativnih radionica.
Izložba će biti otvorena do 4. siječnja 2020. godine.