Gruž polako poprima nove vizure. Nakon što su sredinom ožujka posađene prve gledičije, one su sada i prolistale.
Podsjetimo, već nekoliko tjedana traje uređenje novih drvoreda listopadnih i zimzelenih stabala koji će se formirati uz Obalu Stjepana Radića i Obalu pape Ivana Pavla II. u Gružu.
Uz to se izvode i radovi zamjene opločenja na dijelu Rive u Gružu od Jadrolinije do Place, sanacija rubnih kamenih elemenata i sanacije obalnog stepeništa, izvedba pripremnih radova za polaganje cijevi za buduće instalacije. Gradonačelnik Mato Franković potpisao je danas s izvođačem, Perom Račićem u ime tvrtke Texo gradnja, ugovor o izvođenju radova.
Uređenje je podijeljeno u tri dijela:
1. Od Solske baze do rive u Gružu, gdje će se unutar prometnog otoka preko puta Hotela Petka posaditi niz od četiri stabla Celtis australis (košćela).
2. Pristanište za lokalne brodske linije i dio obale duž zone parka Luja Šoletića je nešto veća intervencija, a sadi se listopadno stablo Gleditsia triachanthos inermis (gledičija) s prozračnom krošnjom koja je pogodna za urbane krajolike. Duž ove zone predviđa se postavljanje urbane opreme. Uz sami rub rive i parkinga Lučke uprave sadi se drvored od 27 stabala, a unutar ove zone planira se formirati i zeleni pojas zasađen halofitnim grmljem i trajnicama.
Gledičija je pogodna zbog toga što dobro podnosi onečišćenja u urbanim sredinama, kao i sol, visoke temperature, sušu te zbijena i alkalna tla. Podnosi posolicu i slanu zemlju. Zbog brzog rasta i otpornosti na loše uvjete odličan je izbor za područja na kojim se brzo želi dobiti hladovina. U Dubrovniku je sadnja gledičije bila osobito popularna krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
3. Treća cjelina odnosi se na rivu od gruške place do parka na Batali. Unutar zone, u rivu planira se zasaditi 47 stabala palme Washingtonia robusta, vrste koju krase visoka i tanka debla koja neće ometati odvijanje prometa i pješačku komunikacije. Na dubrovačkom području palme su prisutne još od renesanse, a prva zabilježena palma bila je upravo u Gružu, u Dominikanskom samostanu.
Autorica projekta je krajobrazna arhitektica Mia Erak iz studija Landa.
