Radi se o konferenciji na temu predstavljanja rezultata, spoznaja i metodologije u svrhu zaštite okoliša i podizanja svijesti o zaštiti i očuvanju NATURA 2000 staništa i vrsta koja okuplja stručnjake iz područja zaštite prirode, upravljanja morskim staništima, te predstavnike javnog i privatnog sektora.

Stručna voditeljica Javne ustanove Rezervat Lokrum, inače projektnog partnera, Ozana Domijan, rekla je više o samom projektu.

“Ovo je izuzetno važan projekt za Javnu ustanovu Rezervat Lokrum, obzirom da jet o prvi međunarodni projekt u kojem sudjelujemo. Riječ je o projektu Interreg HABI, punog naziva Awareness-raising, training and scientific research activities on species and Habitat of Community interest. Vrijednost je 226 605 eura. Započeo je 1. kolovoza 2023. godine i traje 18 mjeseci. Sufinanciran je sredstvima Europske unije u iznosu od 80 posto s vodećim partnerom Commune di Conversano iz Italije. Također, u projekt su uključeni partneri Mola di Bari te naša Dubrovačka razvojna agencija DURA. Najvažnije što je ovim projektom predviđeno je razvijanje određenih strategija za očuvanje stanišnih tipova i vrsta ekološke mreže Natura 2000. S obzirom da je Lokrum zaštićeno područje prirode u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije, a također i područje ekološke mreže Natura 2000 koja uključuje i morski pojas od 150 metara oko obale, iznimno je važno provesti istraživanje trenutnog stanja morskih staništa kako bismo utvrdili potencijalne prijetnje u svrhu očuvanja“, kazala je Domijan.

Kroz ovaj projekt Javna ustanova Rezervat Lokrum provela je istraživanja „in situ“, odnosno na licu mjesta.

„Utvrdili smo potencijalne pritiske, prioritizirali ih te sukladno definiranim pritiscima izradili protokole za praćenje stanja. Osobiti naglasak smo stavili na livade morske cvjetnice posidonije “, zaključila je Domijan.

Istraživanje je provela udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, a o rezultatima je više rekla Matea Špika, viša stručna suradnica u udruzi.

“Najveća i najvažnija stvar je da se na Lokrumu nisu radila istraživanja podmorja uopće. Imali smo 2018. mapiranje staništa, ali zapravo je vrlo malo podataka postojalo. Nama je bio prioritet da barem za dva staništa odradimo procjenu stanja i predložimo monitoringe za ubuduće, kako bi se pratilo stanje staništa, po mogućnosti metodama koje bi bile primjenjive i od strane zaposlenika, da budu jednostavne, da prikupe dovoljno bitne informacije da možemo nešto reći o stanju“, kazala je Špika.

Dodala je da je što se tiče posidonije stanje livada relativno dobro, barem zasad, no pokazuju promjene i stupanj degradacije po određenim parametrima, što je pokazatelj da se treba tome pažljivo pristupiti.

„Što se tiče infralitoralnih grebena, strukturalno nije toliko razvijeno, a sad je pitanje je li u prošlosti bila prisutnost nekih vrsta, pa su one nestale radi određenih antropogenih utjecaja ili nikad nisu bile uopće prisutne. Vidjeli smo da dolazi do zagrijavanja, more postaje sve toplije i ono je kroz ovo istraživanje klasificirano u vrlo topla mora. Vidimo da je sve veća brojnost termofilnih vrsta, onih koje vole toplije, koje se šire već i prema sjeveru, tako da smo radili indikatore klimatskih promjena preko ribljih vrsta, uz preporuke za budućnost. Vidimo da Lokrum ima najveći pritisak posjećivanja na kopnu. Što se tiče mora, u  usporedbi s drugim destinacijama, kao što su primjerice Pakleni otoci gdje je vrlo intenzivan nautički turizam, ipak na Lokrumu još nije toliko. Radi se uglavnom o manjim brodovima u plitkom obalnom pojasu, a ove veće jahte se izmiču malo dalje. Ipak, definitivno se treba početi pratiti pritisak. Mi smo sad počeli pratiti vrijednosti, na mnoga pitanja nemamo odgovore, bez da dobijemo podatke o pritiscima, gdje se nalaze i u kojem intenzitetu“, zaključila je Špika.

Kao što je već spomenuto, projektni partner je i Dubrovačka razvojna agencija DURA, u ime koje je govorio Ivan Saltarić.

„Projekt je već skoro na samome kraju, povezuje Italiju i Hrvatsku u programu Interreg. U sklopu projekta imali smo niz različitih istraživanja od strane partnera Lokrum, Mola di Bari i općine Conversano. Mi kao DURA smo imali primarno ulogu pisanja projekta kao institucija koja ima već preko 55 uspješno završenih EU projekata. Preuzeli smo ulogu pisanja i ponudili smo svoje veliko iskustvo manje iskusnim partnerima. Naša uloga je bila i razviti različite promotivne materijale, imali smo razvoj interne strategije za podizanje svijesti, na način kako možemo uključiti što više ljude u naše događaje, što je jako bitno s obzirom da se radi o tematikama koje su iznimno bitne, pri čemu specifično mislim na zaštitu prirode i okoliša i na istraživanje posidonije koja su se radila na području Italije i Lokruma. Imali smo prije dva tjedna događaj tzv. podizanja svijesti u Dubrovniku, u našoj organizaciji, bio je uspješan i ponovno se zahvaljujem svima. S krajem godine završavamo finalni izvještaj i nadamo se da će projekt HABI poslužiti kao jako dobar primjer kako četiri partnera se mogu ujediniti i napraviti presedan u istraživanju i načinu kako uspostaviti dobar odnos pri rješavanju jako bitnih ekoloških problema“, kazao je Saltarić.

Na konferenciji je sudjelovao i Nicola Zilio, predstavnik glavnog partnera u projektu – Commune di Conversano.

„Italija i Hrvatska se suočavaju s istim problemima. Važno je razumjeti da zajednički problemi zahtijevaju i zajednička rješenja. Zato smo s Durom, Lokrumom, Mola di Bari, kao i Commune di Conversano, odlučili razviti program koji će se suočiti s ovim izazovima, naći rješenja kako očuvati bioraznolikost na našem području, razvijanjem zajedničkog plana kako bi očuvali floru i faunu na našem teritoriju“, kazao je Zilio.

Istaknuo je da je jako zadovoljan suradnjom, jer su projektni partneri vrlo pouzdani te da se slični projekti mogu očekivati u budućnosti.

„Već razgovaramo s partnerima, htjeli bismo kapitalizirati ovaj projekt, koji je jako važan. Rečeno nam je da je izvrstan i možda ćemo ga nastaviti u većem obimu, s više utjecajnih aktivnosti u budućnosti“, dodao je Zillio.

Giuseppe Colonna, gradonačelnik grada Mola di Bari, koji je također partner u projektu, također se nada nastavku uspješne suradnje.

„HABI projekt predstavlja konkretan odgovor na potrebu za očuvanjem teritorija, posebno danas gdje rastu izazovi što se tiče zaštite okoliša. Ponosni smo što sudjelujemo u ovom projektu, jer ne treba samo misliti na naše teritorije, već i budućnost generacija koje dolaze“, zaključio je Colonna.