Marijela Marković uvodno je kazala kako je program temeljit te je na njemu radilo 50-ak ljudi.

- Program se temelji na svim našim prijašnjim programima i porukama, idejama i razmišljanjima o gradu i županiji koji imamo već desetak godina. Osim toga, imamo i nove projekte i ideje koji su nastale iz ove nove situacije i sad smo spremni upravljati gradom i županijom - kazala je Marković.

Kandidat za zamjenika gradonačelnika Nikša Selmani poručio je kako Dubrovnik treba biti puno bolje balansiran i funkcionalan.

- Ove dvije godine su bile izuzetno specifične i pokazalo se kako je Dubrovnik od grada koji je imao najveći proračun, ambicije i planove u nepunih godinu i pol spao na nisku razinu. Građani su uplašeni i brinu se što će biti oko sezone - istaknuo je Selmani te predstavio program pod nazivom "3 O". Naime, prema njegovim riječima program stavlja akcente na tri osnovna aspekta funkcionalnog grada 21. stoljeća – Otpornost, Otvorenost i Održivost.

Uzajamna održivost kroz gospodarski napredak

- Ovaj program budućnost Dubrovnika vidi u razvoju digitalnih tehnologija i inovacija kao temelja transparentnosti, komunikacije i kohezije lokalnih usluga i gospodarstva, vidi snažnije sudjelovanje zajednice u donošenju javnih politika, dizajniranja i pružanja javnih usluga te konačno teži da se postigne društveni i gospodarski napredak bez štete za okoliš u okvirima uzajamne održivosti - pojasnio je Selmani.

Kandidat za gradonačelnik Dubrovnik Đuro Capor smatra kako je Srđ je Grad kroz svoj program dao odgovor na tri ključna problema koja muče grad.

- Jedan od problema o koje ću govoriti je pitanje gradskog proračuna kojeg smo otvorili i može se pogledati na našim stranicama. Predstavili smo sve troškove i na jasan način prikazali građanima koji su to prihodi i rashodi. Kada postane gradonačelnik isto ćemo napraviti i s tvrtkama i ustanovama u vlasništvu grada. Svi ti novci su novci građana i moraju imati uvid u njih. Osim toga, pokrenut ćemo uvid u Turističku zajednicu jer njihovi troškovi moraju piti prezentirani - naveo je Capor dodavši kako Srđ je Grad planira napraviti katastar ugovora koji su nastali u gradskoj upravi te omogući dostupnost dokumentacije koja prati javne natječaje.

Capor je istaknuo kako navedeni potezi vode 'otvaranju' gradske uprave građanima. Kao drugi problem grada istaknuo je stanogradnju.

- Grad mora aktivno preuzeti ulogu u izgradnji stanova koje će učiniti dostupnim građanima kroz dugoročni najam i jedino se tako može kontrolirati bujanje cijena najma i skupoća nekretnina koja se događa u gradu. Grad ne smije tu biti pasivan nego kroz izmjene GUP-a rješavati ovo goruće pitanje i ne prepuštati ga mešetarima zemljištem koji devastiraju grad zadnjih 15 godina - kazao je Capor. Treći problem po njemu je problem prihoda građana i 'rupe' u proračunu uslijed korona-krize.

- Ne smijemo se vratiti onom modelu turizma koji je nekontroliran, donosio je velike prihode, ali i štetu. Ovo je prilika da ponudimo drugačiji, segmentiran turistički proizvod prema potražnji - istaknuo je Capor te dodao kako je potrebno izraditi studiji nosivog kapaciteta kojom bi se riješili konflikti različitih turista, a tako bi se došlo do načina upravljanja turizmom.

'Plan za jug' u tri mjere

Predstavljajući županijski programa kandidat za župana Marko Giljača je uvodno rekao da želi razvijati regiju novih ideja, temeljenu na zelenim politikama okrenutim prema građanima i za građane juga Hrvatske. Na županijskoj razini ponudio je viziju mjera koje su dio programa pod nazivom „Plan za jug“ i koji se sastoji od tri grupe mjera: Zeleni plan, Plavi dogovor i Crveni odgovor. O prvoj skupini Giljača je rekao kako ona donosi niz mjera koje se oslanjaju na zelene politike kojima je ekologija i zaštita prirode na prvom mjestu. Govorio je o donošenju Deklaracije o eko županiji. Govoreći o dijelu programa pod nazivom Plavi dogovor Giljača je objasnio da se tu radi o podizanju kvalitete upravljanja najvećim resursom koji raspolažemo, morem i javnim pomorskim dobrom. Govoreći o trećem dijelu programa, Crveni odgovor, Giljača je rekao da će s dolaskom na mjesto župana donijeti hitnu odluku i pokretanju novog trasiranja podzemnih vodenih tokova u Lučinom razdolju.

- Sve ovo je preduvjet za preokret u županiji kako bi ona bila motor razvoja i na usluzi građanima - naglasio je Giljača.

Kao kandidatkinja za dožupanicu Igra Šain Kovačević istaknula je kako županijsku liste čine ljudi od Neretve, preko Pelješca, Korčule, Lastova i Mljeta do Dubrovnika, Župe i Konavala, koji su se okupili, dodala je, kako bi zajednički bili dio promjene koja je potrebna kako bi se pokrenuli procesi zelene transformacije i novog smjera razvoja DNŽ. Rekla je da je smisao ove suradnje u tome da zajedno grade 'prijateljstvo, solidarnost i povezanost, kao osnovu budućeg kvalitetnijeg života građana županije'.

Naposljetku se medijima obratila i Sandra Benčić, saborska zastupnica političke platforme Možemo, koalicijskog partnera na gradskoj i županijskoj razini.

- Srđevci imaju znanje , borbenost i hrabrost s kojim žele mijenjati upravljanje u smjeru poštovanja javnog interesa, a ne privatnih interesa. Cilj nam je na ovim izborima participiramo u vijećima i skupštinama, a to ćemo ovdje i ostvariti. Naš pristup je drugačiji jer smo ovu priču gradili kroz aktivizam i djelovanje te smo postigli da dobijemo povjerenje građana. Oni su sudjelovali bez da su imali uvjet da su članovi naše stranke. Svi žele isto, a to je da se napokon odrade bazične stvari, a ne megalomanski projekti. Građani žele ulaganja u prometnu infrastrukturu, ulaganja u vrtiće i škole, zelenu transformaciju, kvalitetna radna mjesta... - navela je Benčić.

Osvrnula se na probleme u Dubrovniku.

- Dubrovnik gledamo kao aglomeraciju i on može biti motor županije. Potrebno je povezati turizam s poljoprivrednim potencijalima čitave županije, vratiti urbanizam i planirati promet, izgradnju, stanogradnju koja treba odgovarati potrebama 21. stoljeća. Zamislite kako bi izgledao Dubrovnik da je građen tako da se pogodovalo isključivo privatnom interesu i da je svatko gradio što hoće i kako hoće. Bi li povijesna jezgra izgledala ovako kako sad izgleda? Zapitajmo se što je ovo što se radi zadnjih 30 godina, koje je to naslijeđe koje ćemo ostaviti budućim generacijama? Hoće li to za sto godina dobiti UNESCO-vu zaštitu? Ja bih rekla da ne. Zbog toga nam je važno urbano planiranje koje je prilagođeno. Posebno ćemo ulagati u solare, zamjenu dotrajalih vodovodnih mreža, pročistača i ostalo - zaključila je saborska zastupnica iz platforme Možemo Sandra Benčić.