Dubrovnik rekorder

- U ovoj godini Grad Dubrovnik je za hranu životinja isplatio 375.667,39 kuna proračunskih sredstava. Pored tog iznosa, Upravni odjel za komunalne djelatnosti Grada Dubrovnika je putem bagatelne nabave hrane utrošio još i iznos od 86.198.00 kuna, što ukupno čini trošak od 461.865,00 kuna. Također, na ime troška za isporučenu hranu u 2013. godini, početkom ove godine podmiren je iznos od 60.203,00 kuna – odgovoreno je iz Grada Dubrovnika na naš upit o dosadašnjim troškovima za hranu. 

Iz Grada dodaju i kako je Gradska tvrtka Sanitat 12. kolovoza iz svojih sredstava odobrila kupovinu hrane za životinje u azilu te dobavljačima platila 51.324,00 kuna. Uvidjevši da nabavljena hrana nije dostatna za potrebe azila, a u rujnu je, kažu, Sanitat u dogovoru s Gradom Dubrovnikom osigurao dodatnih 100.040,86 kuna za nabavku hrane koja bi trebala zadovoljiti potrebe azila do kraja godine. 

O optužbama volontera da Grad nije produžio ugovore s djelatnicima Sanitata koji su radili u azilu, odgovoreno je kako je Grad Dubrovnik ove godine tijekom četiri mjeseca financirao plaće djelatnicima Društva za zaštitu životinja koji su bili zaposleni na ugovor na određeno vrijeme. 

Kažu da je trošak plaća iznosio 231 tisuću kuna, a ukupno je radilo 11 osoba, od njih jedna veterinarka koja je bila isključivo na raspolaganju za potrebe azila. 

- Predstavnici Društva za zaštitu životinja u srpnju su odbili produžiti ove ugovore za četiri zaposlenika, koliko je Grad mogao financirati, te su postavili uvjet - sedam zaposlenika ili niti jedan, nakon čega je Azil ostao bez djelatnika koji su kroz Sanitat primali plaću od Grada –naglasili su iz Grada. 

Navode i kako Javna vatrogasna postrojba Dubrovnik, koja je također proračunski korisnik Grada Dubrovnika, minimalno jednom tjedno bez naknade cisternom vode opskrbljuje azil, dok Čistoća uredno odvozi otpad.

- Ukupno u 2014., Grad Dubrovnik i gradska tvrtka Sanitat u ime nabavke hrane za životinje i rad azila na Žarkovici u 2014. godini osigurali su 844,549 kuna – poručuju iz Grada.

Prema podacima Društva za zaštitu životinja 17. prosinca 2013. u utočištu na Žarkovici bio je 341 pas, a 12. rujna 2014. godine 361. 
U međuvremenu udomljeno je 76 pasa, što znaci da je kroz azil samo ove godine prošlo ukupno 437 pasa. 

U Gradu smatraju kako je to brojka koju nema niti zagrebački azil te da je potrebno učinkovitije poraditi na udomljavanju životinja. 

- Grad Dubrovnik i gradske tvrtke uvijek će biti partner osobama i udrugama koje obavljaju važnu ulogu poput skrbi o napuštenim kućnim ljubimcima. No, usprkos svemu navedenom, prostora za poboljšanje ima te je u novi GUP, koji je donesen prije nekoliko mjeseci, unesena nova lokacija za azil na širem području Trstenog, a u realizaciju tog projekta krenut će se već u 2015 – najavljeno je kao rješenje ovog ozbiljnog problema od strane Grada Dubrovnika.

U ostalim je dalmatinskim gradovima puno bezazlenija situacija jer je riječ o znatno manjem broju pasa, pa su tako u Zadru iz Proračuna za 2014. godinu, za sve aktivnosti oko hvatanja i daljnjeg zbrinjavanja pasa i mačaka lutalica izdvojili 150.000,00 kn. 

U Splitu pedesetak pasa

Kažu kako do sada nijedan pas nije eutanaziran, jer psi uglavnom udomljavanjem uspiju dobiti novog vlasnika, tako da u skloništu bude najčešće pedesetak pasa.

U Splitu su ove godine zbrinuli ukupno 148 pasa, a od toga broja udomljena su 73 psa. Niti jedan pas nije eutanaziran U skloništu se nalaze psi koji stoje dulje od 60 dana, koliko je zakonom propisano, a neki i preko dvije godine.

Za sakupljanje lešina pasa i mačaka te za hvatanje, veterinarsko zbrinjavanje (pregled, karantena i čipiranje) i držanje u azilu u Šibeniku predviđeno je u proračunu 1.100.000,00 kuna, kažu nam iz Grada 

Grad Šibenik

U Proračunu Grada Šibenika za 2014. godinu je planirano 250.000,00 kuna za zbrinjavanje pasa lutalica, a ove godine s javnih površina je do sada uklonjeno 89 pasa, do kraja godine će ih biti još oko dvadesetak, saznali smo iz Grada Šibenika. 

Kažu kako se uklonjeni psi sukladno zakonskim propisima čuvaju u prostorima tvrtke As-eko, pokušavaju se pronaći udomitelji i ne vrše se eutanazije. U skloništu su neki i više od godinu dana.

Grad Zagreb

U glavnom gradu Hrvatske zbrinjavaju napuštene i izgubljene životinje (ne samo pse) putem Skloništa za nezbrinute životinja. Sklonište je vlasništvo Grada Zagreba i obavlja djelatnost u sklopu neprofitne organizacije – Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba, a u tom je skloništu zaposlena 21 osoba.

U Gradu Zagrebu je u razdoblju od 1.1. do 30.6. 2014. obavljeno 1659 pregleda pasa (s mikročipiranjem), 147 kastracija ženki i 82 mužjaka, 1056 preventivnih zahvata (cijepljenje dehelmintizacija), itd. Primljen je u Sklonište 271 pas. 252 životinje su udomljena, 17 ih je eutanazirano (u propisanoj proceduri Skloništa usklađenoj s odredbama Zakona o zaštiti životinja), a 117 je vraćeno vlasnicima (izgubljeni psi koje su hvatači Skloništa zbrinuli nakon što su uočeni u slobodnom kretanju gradskim javnim površinama).

Također kažu kako je služba zbrinjavanja životinja Skloništa u 6 mjeseci imala 848 izlazaka na teren. Osim pasa i mačaka, zbrinuli su i 249 ptica (razne vrste), 46 divljih životinja (šišmiš, hrčak, jež, zmije, kornjača, srne, zamorci, kune, paukovi, vjeverice, zec, itd.), zbrinute su 2 domaće životinje, 9 tzv. egzotičnih životinja, itd.

Grad Zagreb financira godišnje rad Skloništa za nezbrinute životinje s 4.000.000,00 kn. Ako se usporedi odnos veličine Zagreba i Dubrovnika, ali i broja stanovnika pa i samih životinja, jasno je kako Dubrovnik ni u vom slučaju ne zaostaje, nego zapravo i prestiže glavni hrvatski grad po pitanju brige za životinje.

Pojašnjavaju i kako Grad Zagreb temeljem provedenog natječaja, a sukladno Odluci o dodjeli financijskih potpora za programe i projekte udruga iz područja zaštite životinja, poljoprivrede, šumarstva i lovstva financira veći broj programa i projekata udruga i to iz sljedećih područja te je u Proračunu Grada Zagreba u 2014. godini za tu svrhu osigurano 500.000,00 kn.

Dubrovnik u svakom slučaju treba novi azil, a izgradnjom takvog centra Grad bi trebao zaposliti i profesionalca veterinara koji bi ga vodio i držao pod kontrolom. Ucjenjivanje i prijetnje kako će se životinje dovesti na Stradun sigurno nisu dobar način kako postići kompromis u kojem bi bile zadovoljne sve strane i kvalitetno zbrinute napuštene životinje.