"To je jedna jedinstvena knjiga koja zahvaća čitavo 19. stoljeće, takozvano 'Dugo 19. stoljeće', koje traje u ovoj knjizi od 1815. do 1918. godine, do samoga kraja Monarhije kada je na Bečkom kongresu Austrija, porazivši Napoleona, dobila Dalmaciju na upravljanje. Ona od tada, punih 100 godina, pa i malo više,  je u sastavu austrijskog dijela Monarhije", rekla je autorica knjige Božena Vranješ-Šoljan.

"Tu gledam politiku, gospodarstvo, sve moguće strukture stanovništva i ono što se prelama, odnosno utječe jedno na drugo - kako stanovništvo utječe na politiku i društveni razvoj i obrnuto, kako društveni razvoj, politika i gospodarstvo utječu na stanovništvo", pojašnjava i dodaje kako je to sagledavala i obradila komparativno. "Najprije na razini Europe, pa Habsburške monarhije pa Hrvatske, odnosno Banske Hrvatske, i na kraju to spuštam na Dalmaciju i gledam kronološki", ističe. 

Autorica nam je rekla ponešto o motivima i ideji za pisanje ovakvog jedinstvenog djela. 

"Ja sam ovdje predavala na doktorskom studiju Povijest stanovništva, a inače sam bila redovita profesorica u trajnom zvanju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na Odsjeku za povijest i tu sam predavala demografiju, a isto tako predavala sam i Povijest srednje i jugoistočne Europe. Tako da sam sva ta znanja mogla na neki način utkati u to i onda se stvori jedno znanje koje se kristalizira i kada sam otišla u mirovinu bilo mi je žao da to znanje ne pretočim u knjigu. Tako sam radila na popisima stanovništva, na ostalim izvorima iz protostatističkog razdoblja, dakle kada nije bilo općih izvora, nego raznorazni popisi koji su se održavali za recimo vidjeti koliko ima regruta, za plaćene poreze, anagrafi i slično. To je bio ogroman i opsežan posao jer nije samo prepisivanje nego zapravo konstrukcija tablica, grafikona i slično", govori i dodaje kako je pet godina radila na knjizi, iako ne u kontinuitetu, to joj je cijelo vrijeme bilo u mislima i sazrijevalo. "Kao ptičica u glavi koja vam ne da mira", kaže. 

Otkriva i najveću zanimljivost u knjizi.

"Najveća zanimljivost je u tome da mi od ranoga srednjega vijeka govorimo o trojednoj Kraljevini Hrvatska, Slavonija i Dalmacija. I u Dalmaciji je bila ta želja da se ona spoji s Hrvatskom, međutim do kraja Monarhije se nije spojila. To je ono što je vrijedno zapaziti. Unatoč svemu to se nije dogodilo do velikog rata i preslagivanja poslije Prvog svjetskog rata. Ta želja je bila stalna, međutim bilo je onih koji su bili protiv toga, tako da prijepori u politici, autonomaštvo, politika koja je zapravo razbijala to, a koju je vlada Austrije podržavala jer njima nije bilo u interesu da se to dogodi", pojašnjava zanimljivost iz knjige koja je prepuna vrijednih činjenica. 

Irena Ipšić, docentica na studiju Povijest Jadrana i Mediterana, Sveučilištu u Dubrovniku istaknula je i kako su za nastanak knjige zaslužni i neki doktorandi s dubrovačkog doktorskog studija Povijest stanovništva, odnosno njihovi radovi. Ipšić je upitala autoricu koliko je njen susret s dubrovačkim studijima odredio znanstveni put posljednjih godina. 

"Po svojoj kvaliteti, odabiru studenata taj studij je izvanredan. Kada sam tu došla, profesor Vekarić mi je ponudio kolegij koji je bio jedan od temeljnih kolegija, Inicijalna tranzicija stanovništva, i tek sam tada bila svjesna i shvatila koliko je zapravo ova problematika važna i kada sam počela pisati ovu knjigu onda sam vidjela da mogu slobodno i mirne duše utkati unutra i rezultate onih knjiga i onih radova naših doktoranada koji su ovdje doktorirali. S ponosom to ističem i vjerujem da će se oni tu i prepoznati, i po referencama naravno. To su počeci moga rada i zbog čega sam zavoljela tu problematiku", rekla je Vranješ-Šoljan.