Kako ističu iz Jutarnjeg, u monografiji svoja svjedočanstva iznose osobe koje su bile izravno uključene u protekla skoro tri desetljeća. Predstavljene su sve varijante građevine, od prve do posljednje, te se detaljno opisuju političke borbe zbog mosta, objašnjava zašto je propao prvi pokušaj njegove gradnje, kako je u konačnici kineska kompanija sagradila ovo velebno zdanje i zašto je gradnja pristupnih cesta jedan od najzahtjevnijih projekata u hrvatskoj povijesti. U monografiji je, piše Jutarnji, objavljeno i 248 fotografija koje najzornije prikazuju tijek gradnje i monumentalnost cjelokupnog projekta.

„Ponosni smo što smo uspjeli realizirati monografiju. Digitalni prilozi su nešto što se podrazumijeva i što moramo raditi, ali monografije su nešto što ostaje zauvijek. Stoga, ovom prilikom izražavam posebnu zahvalnost svima koji su sudjelovali u izradi monografije. Od prvog dana, kad se most počeo graditi, pratili smo sve što se događa oko mosta i vrlo često odlazili na gradilište. Napravili smo i hrvatsko-englesko izdanje, kako bi naši čitatelji i u Hrvatskoj, ali i izvan Hrvatske, mogli čitati sve što se događalo oko mosta," izjavio je Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg, koji je zahvalio svima koji su sudjelovali u kreiranju monografije, a među njima je i dugogodišnji novinar Krešimir Žabec. 

"On je jedan od novinara koji su aposlutni autoritet u svom području pa o temama prometa obično zna i više od aktualnog ministra. Rekao bih kako to nije sada slučaj, ali prije je bilo," izjavio je Ogurlić te nasmijao prisutne. 

Gradonačelnik Mato Franković je izjavio kako je priča o Pelješkom mostu zapravo priča o čovjeku. 

„U suštini te ideje nije most kao strateški, infrastrukturni projekt dug 2 404, visok 55 metara... On jest impoznantan jednako kao što i sam pogled na njega ostalvja bez daha. No, on je puno više od toga. Priča o Pelješkom mostu, priča je o ljudima. Najviše o čovjeku hrvatskog juga - Konavala, Župe dubrovačke, Grada, Primorja, Pelješca, Mljeta, Korčule... Ljudima koji su do danas živjeli na zemlji svojih predaka, koja ih je odgojila i koju neizmjerno vole, ali ipak odvojeni od svojih sunarodnjaka. Danas se svi oni mogu osjećati zadovoljno i ponosno jer je Hrvatska konačno spojena u jedno. Hrvatska je izgradnjom Pelješkog mosta konačno cjelovita i kao takva spojena s EU," izjavio je Franković. 

Istaknuo je kako su 'različiti teoretičari govorili o tome kako se Hrvatska treba povezati', no kako je most jedina ispravna varijanta. 

„Lupali su promišljajući razna varijantna rješenja koja su redom ponovno prolazila preko teritorija druge zemlje. A mi smo htjeli smao jedno, a to je povezati Hrvatsku preko svog teritorija. No, i oni tadašnji protivnici se danas ne libe priznati kako je most bio jedina ispravna ideja, a sve ostalo samo beznačajne crtice na papiru. Pelješki most za hrvatski jug i Hrvatsku je milenijski, strateški projekt i najvažniji događaj od oslobođenja u Domovinskom ratu,“ izjavio je Franković.

Franković je dodao kako će most ovom kraju donijeti dugoočekivani spokoj, prospoeritet kroz brojne trgovinske, ekonomske i prometne benefite, ali i znamenitost kojoj će se diviti turisti.

„Ali samo će ljudi dubrovačkog kraja moći duboko razumjeti puninu značenja Pelješkog mosta i spoznati veličanstvenost ovog trenutka u povijesti kojoj imamo privilegiju svjedočiti,“ izjavio je Franković te kratko podsjetio na kronološka događanja oko Pelješkog mosta.

„Želim se zato prisjetiti jednog gospara koji odavno nije među nama, a koji je 1994. godine ispred kavane u Zagrebu skupljao potpise podrške za izgradnju Pelješkog mosta. To je bio gospar Pero Glumac,“ izjavio je, između ostalog, Franković, a u svom govoru je spomenuo Ivana Šprlju, Luku Bebića te Andreja Plenkovića. 

„Mnogi su se doticali postupaka kod planirnaja izgradnje Pelješkog mosta. Temeljna istina je to da je rezultat ustrajnosti ove Županije te odlučnosti i sposobnosti Vlade Andreja Plenkovića koja je dovela do ovog rezultata,“ izjavio je Dobroslavić u svom govoru koji je čestitao i projektantu na, kako je kazao, izvanrednom rješenju.

Izjavio je kako će se Hrvati 'dijeliti na one koji su prešli preko mosta i oni koji će to tek napraviti', a potom podsjetio na oblizanicu Stona i spojne ceste.

„Županija je time dobila 32 kilometra brzih cesta koje dosad nismo imali i osobno sam se provozio tom dionicom. Moram reći kako je to bajka. Četiri tunela, nekoliko vijadukata, most kod Stona koji je velik kao most Fanja tuđmana. Spojnim cestama smo dobili gotovo polovinu buduće pelješke brze ceste,“ izjavio je Dobroslavić.

Glavni projektant Marjan Pipenbaher naglasio je simboliku koju mostovi imaju, a dodao je i kako predstavljaju tehnološki napredak nekog društva. Pelješki most je opisao kao vrhunsku građevinu koja je uklopljena u prekrasan krajolik Pelješkog zaljeva te kako ponovno spaja hrvatski teritorij, što je iznimlno važno, pa i zbog toga što je Hrvatska dio šengenskog prostora.

Urednik monografije Ivica Buljan izjavio je kako ona ima tri dimenzije. Prva je politička koja obrađuje nastanak i razvoj ideje oko izgradnje Pelješkog mosta, stavove koji su je pratili, poziciju BiH u toj priči, razrješenje tih pitanja, ali i ulogu EU. Druga dimenzija je estetska te se tiče projektantovog viđenja mosta i kraja za koji se emotivno vezao, dok je najveći dio odnosi na graditeljsku dimenziju koja se bavi načinom na koji je tako velik i značajan most realiziran. 

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je kako su svi svjedoče ostvarenju velikog projekta koji je ujedinio Hrvatsku.

"Bilo je tu puno stvari koje su se događale, koje su bile složene, delikatne. Svjedočio sam njima i hvala predsjedniku Vlade koji mi je ukazao čast i odgovornost da vodim taj projekt ispred Vlade. Imali smo puno problema poput žalbi, međutim ključan trenutak kad sam osjetio strah, nakon potpisa ugovora o bespovratnim sredstvima, je trenutak kad se susjedna BiH pobunila radi gradnje mosta. Mi smo tada promijenili visinu mosta i plovnog puta na njihov zahtjev. Tada sam bio zaista uplašen jer EK je mogla reći da most neće financirati", prisjetio se Butković dodavši kako je tada Plenković odigrao ključnu ulogu te je Vlada uspjela sa snažnim argumentima i političkom podrškom pa je sve išlo dalje. Tada je Hrvatska, dodao je Butković, pokazala Europi i svijetu da može voditi velike projekte i da zna povlačiti EU sredstva.

"Ovo je bio svojevrsni test nas kao države. Hvala svima na tome", poručio je Butković.

Naposljetku, prisutnima se obratio i Plenković.

„Vjerujem kako je gospodin Žabec kao i ja 1970. godište kad se se napravila dva remek djela hrvatske kinematografije, a to su 'Tko pjeva zlo ne misli' i 'Malo misto'. Ima jedna epizoda u 'Malom mistu' koja se zove Tko je više da'. Tko je više da' da se izgradi Pelješki most? U svakom slučaju, možemo dugo pričati, smijati se i rugati tim zgodama, ni mislim kako je potrebno sagledati s aspekta težnje k' jendom velikom skladu i pravom trneutku. Taj veliki sklad, iz mog kuta gledanja, je zahvalnost svima onima koji su na svoj način doprinijeli projektu. Kad smo nastupili 2016. godine, imali smo jasan cilj. Sjećam se kako smo i Dubravka Šuica i ja u Europskom parlamentu htjeli da se on dogod. Svatko je tu nešto dao, ali mi smo odlučili kako ćemo ga sagraditi. Gospodin Škorić je to rekao i mi smo imali sve alate da se to dogodi. Na sjednici Vlade 2017. godine rekli kako ćemo ga izgraditi, kako god,“ izjavio je Plenković te spomenuo i bivšu ministricu Gabrijelu Žalac za čiji je tim kazao kako su puno doprinijeli projektu.

„Ovaj most nije luskuz. On je nužnost,“ dodao je u svom govoru. Izjavio je kako je most 'oličenje onoga što je Hrvatska nekada htjela biti, a danas to jest'.

IBM/AČ