Posljednjih godina poslodavci, posebno u turizmu, sve se više muče s pronalaskom adekvatne radne snage. Stoga je Vlada donijela odluku o povećanju kvote za zapošljavanje stranaca i sada ta brojka iznosi 65 tisuća dozvola. Godinu dana prije kvota je bila 30 tisuća, što znači da je dvostruko povećana. Od te brojke najveći broj radnih dozvola za strance predviđen je u građevini (18,5 tisuća) i turizmu (10,5 tisuća).

U kontekstu povećanja kvota radnih dozvola sve se više spominju specijalizirane agencije koje bi trebale dovoditi jeftinu radnu snagu iz Azije, posebno s Filipina. Tragom toga, pokušali smo doznati hoće li u bliskoj budućnosti sve više radnika u Dubrovniku biti iz dalekih zemalja. Nikolina Farčić, predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije, kaže kako će broj stranih radnika u Dubrovniku zasigurno rasti.

-Već na nekim mjestima, poput H&M-a u Župi, rade osobe koje ne znaju hrvatski. Mišljenja sam da će upravo korporacije i veliki kolektivi, poput hotela, u budućnosti znatno više koristiti radnu snagu iz svih krajeva svijeta, nego što će to činiti, primjerice, restorani. Ide se u tom smjeru, ali postoje brojne birokratske prepreke. Primjerice, u Zavodu za javno zdravstvo nije moguće polagati sanitarni ispit na engleskom jeziku. Kako će netko s Filipina polagati na hrvatskom? – kaže Farčić, te dodaje da se Azijcima ne isplati u Hrvatskoj samo raditi sezonu, koja kratko traje.

Jadranski luksuzni hoteli kažu da su prošle godine krenuli s zapošljavanjem stranih radnika, ali ne iz dalekih zemalja, već susjednih, koje su slične po jeziku i kulturi.

- Svi strani radnici dolaze iz Makedonije i Bosne i Hercegovine. Naša je procjena u ovom trenutku da će JLH ovu sezonu zaposliti do 40 stranih radnika putem radne dozvole – rekli su nam iz JLH-a, te dodali kako će se tim radnicima pronaći smještaj.

- JLH sezonskim radnicima koji nemaju prebivalište u Dubrovniku i okolnim mjestima osigurava smještaj i to djelomično u vlastitom smještaju namijenjenom stanovanju sezonskih radnika, te u iznajmljenim stanovima i kućama. Traženi standard smještaja je dvokrevetna soba s korištenjem kupaonice na najviše dvije sobe i opremljeni zajednički prostor.

U Valamaru je slična situacija. Zaposlenike prvenstveno pronalaze na hrvatskom tržištu rada, a manji dio iz susjednih zemalja.   

- Oko dvije trećine naših radnika je upravo iz naših destinacija, što nam je izuzetno važno, a dodatno smo pokrenuli niz inicijativa kako bismo zadržali visok udio lokalnih radnika. Interes za rad u Valamaru u visokoj sezoni postoji i u susjednim zemljama iz kojih se potencijalni kandidati mogu izravno prijaviti za posao – napominju iz Valamara.

Svim radnicima Valamara koji nemaju prebivalište na destinaciji na kojoj rade, osigurava se smještaj, te topli obroci.

- Sezonskim radnicima koji dolaze raditi u Dubrovnik osiguran je smještaj u privatnim apartmanima, a u sklopu bivšeg Gospodarskog centra u Dubrovniku započeli su radovi na izgradnji Kuće Valamar, hotela za sezonske radnike.  Ukupna vrijednost investicije kretat će se između 80 i 100 milijuna kuna, te se završetak radova očekuje kroz narednih godinu dana – ističu u Valamaru.

Suočeni s problemima radne snage, u Valamaru se radnicima poboljšavaju uvjeti.

- Valamar je prvi uveo jamstvo kojim svim zaposlenicima garantira minimalna neto primanja od minimalno 5 do 7.5 tisuća kuna za odrađeni puni mjesečni fond sati. Također, prva smo turistička kompanija koja je uvela isplatu 13. plaće u neto iznosu od 5 tisuća kuna radnicima s ugovorom na neodređeno i onima koji će raditi minimalno 10 mjeseci u 2019. Svim Valamarovim zaposlenicima u stalnom radnom odnosu u 2019. godini će isplatiti i božićnicu u neto iznosu od dvije tisuće kuna. Ovisno o odrađenim mjesecima rada, sezonskim radnicima će Valamar isplatiti i posebne nagrade za sezonu u iznosu od 1.200 do 2.000 kuna neto – zaključuju iz Valamara.

Kako stvari stoje, još neko vrijeme u Dubrovniku sigurno neće biti znatnijeg priliva jeftine radne snage s Dalekog istoka.

MM