POSKUPLJENJA NISU ZAOBIŠLA NI DUBROVČANE Raspitali smo se što nas čeka i što Grad Dubrovnik planira napraviti kako bi izbjegli ogromne troškove
Cijene goriva ovog tjedna su probile psihološku granicu. Radi se o najskupljim cijenama u povijesti Hrvatske. Osnovni benzin 'eurosuper 95' od utorka se na većini benzinskih postaja u Hrvatskoj prodaje po 13 kuna što je za 82 lipe skuplje nego prije, a osnovni "eurodizel" poskupio je za 1,40 kunu. Naravno, nije to prvo poskupljenje goriva u posljednjih nekoliko mjeseci.
Najave o daljnjem kretanju ostalih cijena na koje bi cijene goriva mogle utjecati također nisu optimistične. Skuplje gorivo poskupljuje proizvodni proces, transport, ali i usluge poput onih koje se odnose na prijevoz.
IZGLEDAN RAST CIJENA U PROIZVODNOM I USLUŽNOM SEKTORU
„Porast cijena kojem svjedočimo uzrokovan je slijedom niza događaja kojem je inicijalni okidač bila Covid pandemija i izdašne subvencije koje su vlade diljem svijeta ulijevale u svoja gospodarstva u nastojanjima očuvanja kupovne moći i potražnje u uvjetima lockdowna. Na to su se nastavili poremećaji u dobavnim lancima uzrokovani bržim oživljavanjem gospodarske aktivnosti nego što se inicijalno očekivalo te potom i poteškoće u pristupu nekim ključnim intermedijarnim proizvodima poput energenata ili komponenti bez kojih je nemoguće funkcioniranje elektronskih uređaja. Na sve to nadovezao se i ovaj trenutni poremećaj uzrokovan nemilim događanjima u Ukrajini,“ govori Nebojša Stojčić, prorektor za poslovanje Sveučilišta u Dubrovniku objašnjavajući kako je došlo do velikog vala poskupljenja.
Taj najnoviji udar na cijene manifestira se, podsjeća Stojčić, kroz nekoliko područja od dijela prehrambenih proizvoda, daljnjeg rasta cijena energenata te nemogućnosti pristupa nekim intermedijarnim proizvodima u kojim Ukrajina ili Rusija imaju značajnije udjele na svjetskoj razini. Dubrovački dnevnik upitao ga je koji bi proizvodi posljedično mogli poskupjeti.
„Široka lepeza područja u kojim prijeti nestašica ili poremećaji u opskrbi svjetskog tržišta čine teškim izdvajanje pojedinih skupina proizvoda za koje se može očekivati značajnije poskupljenje. Znamo već iz iskustva da se porast cijena energenata prelijeva u cijene svih proizvodnih i uslužnih sektora u kojim prijevoz igra značajnu ulogu. Eventualnom nestašicom žitarica prijeti rizik i za rast cijena niza prehrambenih proizvoda. Međutim, ostaje vidjeti kakva će na kraju biti ukupna razina inflacije. S opasnosti poput ove koja se trenutno odvija pred našim očima pojedine kategorije potrošnje, npr. putovanja ili općenito potrošnja luksuznih dobara padaju tako da u konačnici, strogo statistički gledano, ukupna inflacija i ne mora biti toliko visoka. Za prosječno kućanstvo to ne znači previše. Kratkoročno, građane čeka val poskupljenja u brojnim segmentima potrošačke košarice jer se, povijesno gledano, ovakvi poremećaji na kraju uglavnom preliju na krajnje potrošače. Na sve će utjecati i odgovor europskih kreatora ekonomske politike, odnosno mjere kojima namjeravaju ublažiti porast troškova,“ kaže Stojčić.
MODERNIZIRANA RASVJETA ĆE NAS KOŠTATI MANJE
Spomenuta poskupljenja nisu zaobišla nikoga, pa ni građane Dubrovnika, stoga smo Gradu Dubrovniku uputili upit planiraju li umanjiti posljedice velikog skoka cijena kojima građani svjedoče. Kako su nam odgovorili, Grad Dubrovnik poduzima niz aktivnosti kako bi umanjio negativne efekte koje će povećanje cijene energenta i sirovina imati primarno na trošak električne energije osnovnih škola, ali i ustanova u kulturi te na sustav javne rasvjete.
„Prvenstveno, u pripremi je projekt modernizacije cijelog sustava javne rasvjete procijenjene vrijednosti 14 milijuna kuna. U sklopu ove investicije zamijenit će se 3755 zastarjelih rasvjetnih tijela te će se time ostvariti ušteda od preko dva milijuna kuna na godišnjoj razini. Uštede će se u javnoj rasvjeti ostvariti modernizacijom, na način da se stara rasvjeta zamjenjuje novom LED rasvjetom koja troši manje električne energije i ima manje gubitke te donosi uštede do 70 posto,“ odgovorili su iz Grada Dubrovnika.
U PLANU ENERGETSKE OBNOVE I FOTONAPONSKE ELEKTRANE
Kako stoji u odgovoru, u cilju značajnijeg smanjenja utjecaja troška električne energije i opterećenja koje porast cijena nosi za proračun Grada, izrađen je idejni i glavni projekt fotonaponskih elektrana DUSOLARI koji obuhvaća sedam javnih objekata: Sportsku dvoranu Gospino polje, dječji vrtići Palčicu i Ciciban te OŠ Ivana Gundulića, OŠ Montovjernu, OŠ Lapad i OŠ Antuna Masle u Orašcu. Instalacijom sedam integriranih fotonaponskih elektrana povećala bi se proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije na području grada Dubrovnika za 574,82 MWh godišnje i smanjio bi se ispust CO2 za 91,16 tona godišnje te bi se tako doprinijelo ublažavanju klimatskih promjena. Na ovaj način postiže se održivost i gotovo potpuna energetska neovisnost javnih objekata. Kako bi se osigurala bespovratna sredstava sufinanciranja, projekt DUSOLARI prijavljen je na EU natječaj koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije.
Kada je riječ o ulaganjima u obrazovnu infrastrukturu i paralelno s time uštedi električne energije na gradskom području, iz Grada podsjećaju kako su u pripremi i energetske obnove zgrade OŠ Mokošica, OŠ Marina Držića (objekt škole za djecu s posebnim potrebama), objekta Luže, Doma kulture na Koločepu te postojeće Sportske dvorane u Gospinom polju. Procijenjena sveukupna vrijednost ovih investicija prelazi 42 milijuna kuna, od čega samo na energetsku obnovu sportske dvorane otpada 24,8 milijuna kuna.
Također, na zgradu gradskog bazena u planu je ugradnja dizalice topline čime će se ostvariti procijenjena ušteda od 700 tisuća kuna godišnje.
Iz Grada su podsjetili kako je u okviru EU projekta DURA-e „Seadrion“ obnovljena kotlovnica Kneževog dvora te da je u novo postrojenje ugrađeno šest dizalica topline koje koriste morsku vodu za grijanje i hlađenje objekata Kneževog dvora, Kazališta Marina Držića i zgrade gradske uprave. Projekt je iznimno je vrijedan i i ima veliki značaj jer je riječ o korištenju obnovljivih izvora energije u kulturno-povijesnom središtu. Provedeni su i sveobuhvatni projekti energetskih obnova osnovnih škola Lapad, Ivana Gundulića, Marina Držića te vrtića Izviđač i Ciciban. Ove investicije doprinijele su povećanju energetske učinkovitosti zgrada i smanjenju toplinskih gubitaka te su time rezultirali i manjim izdacima za električnu energiju.
IZGLEDAN PORAST CIJENE USLUGE LIBERTASA
Što se tiče utjecaja cijene goriva na poslovanje gradskih tvrtki, posebno Libertasa i Čistoće taj utjecaj se također ne može zanemariti.
„Upravo na tu temu gradonačelnik Mato Franković u društvu suradnika sastao se u utorak s direktorom javnog prijevoznika Libertas Dubrovnik d.o.o. Frankom Mekišićem i suradnicima, a na temu povećanja cijena energenata, poglavito goriva i utjecaja navedenih čimbenika na poslovanje društva. Uprava Libertasa zadužena je da u najkraćem mogućem roku izradi modele korekcija cijena usluga, a koji bi imali što manji pritisak na korisnike. Uprava Libertasa istovremeno će također izraditi prijedloge za privremene redukcije u broju polazaka na određenim linijama.
Na sastanku je zaključeno kako su u trenutnim uvjetima s nekontroliranim i drastičnim rastom cijena goriva navedene aktivnosti nužne te će se iste razmotriti, a sve kako bi se sačuvala radna mjesta i zadržala stabilnost poslovanja društva u zahtjevnim uvjetima, a građani što manje opteretili,“ stoji u odgovoru Grada iz kojega je vidljivo kako će Libertas Dubrovnik, po svemu sudeći, morati mijenjati cijene usluga uslijed poskupljenja.
Kako su odgovorili iz Grada, aktualna poskupljenja energenata, odnosno povećanje cijena dizela kao glavnog energenta društva Čistoća svakako će imati izravnog utjecaja na poslovanje Društva koje već bilježi određeni porast troškova poslovanja, a koji su posljedica ispunjavanja obveza iz Zakona o gospodarenju otpadom. U pripremi je dokument 'Odluka o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području grada Dubrovnika' kojim je cijena usluge definirana sukladno odredbama novog Zakona.
ŠTO ĆE BITI S PRELASKOM NA EURO?
„Još uvijek je prerano i nezahvalno govoriti o konačnim učincima, ali ono što se za sada vidi je da su europske zemlje koje se ubrajaju među protivnike eura poput Poljske, Mađarske ili Češke doživjele znatno veću deprecijaciju i rast kamatnih stopa nego zemlje članice eurozone ili na putu k njoj. Ulaskom u eurozonu Hrvatskoj će se dalje proširiti lepeza mogućnosti kojim može utjecati na stabilnost lokalnog financijskog sustava,“ odgovorio je Stojčić.
Iz tiskanog izdanja Dubrovačkog dnevnika.