Poništena odluka o maskama na otvorenom, je li uopće imala smisla?
Stožer civilne zaštite Grada Zagreba objavio je u srijedu da maske postaju obavezan zaštitni rekvizit protiv korone posvuda - i u zatvorenom i na otvorenom, uključujući čak i terase kafića.
Slično pravilo uvode i neke druge županije, a ono je u nekim zemljama na snazi već duže vrijeme. Primjerice, u listopadu 2020. uvele su je nama susjedne BiH i Italija, a Španjolska je to učinila u utorak.
"Nema izuzetaka. Do sada je bilo 'ako se ne može držati razmak'. Sada je svugdje na otvorenom prostoru", pojasnio je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija ŠtamparZvonimir Šostar, piše Index.
Na pitanje što s ljudima koji sjede na terasama kafića, odgovorio je:
"I oni, kad piju mogu maknuti masku, a onda je odmah vratiti."
No, vršiteljica dužnosti gradonačelnice Jelena Pavičić Vukičević nedugo je potom preuzela upravljanje Zagrebačkim stožerom, smijenivši tako Oliveru Majić koja je dosad upravljala gradskim Stožerom, i poništila je odluku o obvezi nošenja maski na otvorenom.
Za očekivati je da bi nova mjera izazvala bunt kod mnogih te pokrenula mnogo pitanja i mnogo zahtjeva za izuzećem. Prosvjedima protiv maski u svijetu i Hrvatskoj posljednjih smo godinu dana svjedočili nemali broj puta. Mnogi obavezu nošenja maski doživljavaju kao narušavanje ljudskih prava i sloboda.
Stoga je pravo pitanje koje treba postaviti - ima li uistinu koristi od nošenja maski na otvorenom? Na njega ćemo pokušati odgovoriti u ovom tekstu za sve one moguće situacije u kojima će hrvatski građani možda biti obavezni provoditi tu mjeru.
Prije svega treba pokušati objasniti zašto se danas smatra da su maske generalno važne za sprječavanje širenja pandemije. Na Indexu smo vrlo rano tijekom pandemije, početkom ožujka 2020., u tekstu 'Jesu li maske na kraju korisne ili beskorisne? Znanost ima odgovor' predstavili niz studija koje su govorile da od maski možemo imati više koristi nego štete.
Za ilustraciju ponovit ćemo samo nekoliko od studija koje su napravljene prije ožujka 2020. One su bile provedene ranije, tijekom drugih epidemija zaraznih bolesti koje se prenose kapljičnim putem, uglavnom gripe.
Jedno istraživanje provedeno 2006. i 2007. u domaćinstvima u Sydneyu pokazalo je da se rizik obolijevanja članova obitelji u kojima je dijete imalo gripu koji su na pravilan način nosili maske tijekom sezone bolesti sličnih gripi smanjio za 60% do 80%.
U jednom istraživanju provedenom 2009. devetero pacijenata oboljelih od gripe kihalo je pet puta u Petrijevu posudu bez maske, s kirurškom maskom i s maskom N95. U gotovo svakom slučaju kada su kihnuli bez maske, virusi su se pojavili u posudici. Kada su kihnuli s bilo kojom od maski, virusa nije bilo.
Jedna novija studija provedena je na 246 koronavirusom oboljelih sudionika. Oni su pola sata disali u uređaj za prikupljanje kapljica Gesundheit II. Kada su disali bez maski, koronavirus je otkriven u 30 do 40 posto njihovih kapljica. Kada su imali maske na ustima, virus nije pronađen.
Znanstvenici su također testirali djelovanje maski u randomiziranim kontroliranim studijama. Jedno istraživanje provedeno među 1437 studenata u Michiganu pokazalo je da pranje ruku i nošenje maski zajedno smanjuje vjerojatnost infekcije za 35% do 51%. Svaka od ove dvije mjere sama za sebe nije dala osobito uvjerljive rezultate.
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.