„Građani moraju višestruko plaćati više određene proizvode nego prije 3 godine, potrošiti višestruko više novaca, a na kraju kupiti manje nego prije tri godine. Država koja pod sobom ima institucije koje su trebale kontrolirati rast cijena i zaštititi građane, nisu ništa napravili, nego su građanima poručili da oni trebaju brinuti sami za sebe pa neka bojkotiraju trgovačke lance. A vrhunac svega je bio postupak predsjednika Hrvatskog sabora kad smo mu savjetovali da oni pokrenu tematsku sjednicu u Saboru na temu inflacije. On je rekao da njih to ne interesira, nego da mi to radimo sami, kao Most kroz poslovnik", izjavio je predsjednik Mosta Božo Petrov. 

Oni su zato odlučili pokrenuti interpelaciju o inflaciji i tako 'natjerati' vladajuće na raspravu u Saboru o inflaciji, o razlozima i rješenjima inflacije.

'Gdje su odgovorni?'
„Da samo državne institucije rade svoj posao, inflacije ne bi bilo. Gdje je u ovome trenutku Državni inspektorat? Gdje agencija za zaštitu tržišta? Gdje je Ministarstvo gospodarstva? Što točne rade? Gdje se poštuje Zakon o zaštiti potrošača?“, upitao je Petrov podsjetivši kako 'država služi da bi pružila sigurnost' te kako je ona 'u ovom slučaju podbacila'.

„Ako je poruka države da se građani trebaju brinuti za sebe, jer država to ne može, čemu nam onda oni? Čemu im građani davaju astronomske plaće, ovima u HNB-u. Što su napravili? Ništa!“ dodao je Petrov.

Koordinator Mosta Dubrovnik Joško Mikuš je upitao je li logično da u zemljama okruženja hrvatski proizvodi koji se mogu vidjeti na policama butiga u Italiji, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj su tri ili više puta povoljniji nego hrvatski proizvodi u našim butigama.

Mikuš: Turizam dodatno diže cijene
„Na to pitanje nitko nije dao logičan odgovor. I dok se vlade zemalja koje sam spomenuo brinu o svojim građanima, a njihovi proizvodi kod njih su također jeftiniji, kod nas su skuplji za dva do tri posto, poput famozne Milke koju ne moramo jesti, ali neke osnovne namirnice moramo“, izjavio je Mikuš koji je dodao kako, kao stanovnik Dubrovnika, može kazati da se i na jugu Hrvatske osjećaju visoke cijene i inflacija, pa i zbog turizma koji dodatno diže cijene.

„Neki vole doma raditi kiflice, no ne možemo svi to doma raditi. U konačnici, zar je to odgovor jednog ozbiljnog ministra?“, kazao je Mikuš.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o tome koja su to još dodatna rješenja, Petrov kaže kako najveća odgovornost ipak leži na institucijama.

'HNB ne radi ništa'
„Sve počinje od institucija. One su plaćene našim novcem da rade svoj posao. Zato polazim od njih. Jedina uloga HNB-a je zaštita cijena. Ništa nisu napravili, čak se ne žele odazvati na rasprave u saboru. Most je prisilio guvernera HNB-a, prije nego je krenula inflacija, da dođe u Hrvatski sabor, uopće nije htio raspravljati o onome što bi trebao raditi. Tad nas je uvjeravao kako nema inflacije. Sad vidimo što se događa. A nije problem jesti masterchef kuhinju u HNB-u. Za to ima novca. Gdje su ministarstvo i Inspektorat, gdje se poštuje Zakon o zaštiti potrošača, kako je moguće da isti proizvodi u Italiji koštaju tri puta manje, a u Hrvatskoj su u svakom lancu tu negdje su te cijene? Ako se pokaže da su zajednički namještale cijene, znate li koja je kazna koju bi im EU tada izrekla? To je 10 posto svih prihoda na razini svijeta, ne na razini Hrvatske. Zašto RH ne potegne to pitanje, zašto ne isplati?“, izjavio je Petrov.

Na opasku kako ekonomisti tvrde kako je dogovore među trgovcima teško ili nemoguće dokazati, Petrov odgovara kako je 'njegov problem to što država nije ni pokušala'.

„Oni su pustili građane i onda im rekli, nakon nekoliko godina, da se bore sami, jer oni ne mogu. Zašto ih plaćamo? Kad smo upozoravali da se euro uvodi u trenutku kad je geopolitička situacija stabilna, govorili su nam kako smo kataklizmičari. Oni su predviđali maksimalan rast cijena od 0,2 do 0,3 posto, ukupno. Došli smo do toga da su cijene narasle za 100 do 200 posto! Predsjednik Vlade nam se tada rugao, tvrdeći da će kava poskupjeti za 2 do 3 centa. Kava je danas skuplja dva do tri puta!“, kazao je Petrov.