Fokusom na gradove čije su povijesne jezgre upisane na popis svjetske baštine UNESCO-a, raspravom se nastojalo predstaviti što sve donosi plan upravljanja kao prijeko potrebna podloga za sve daljnje planove, odluke i strateške dokumente kojima se uređuje život na području povijesne jezgre.

U programu rasprave je sudjelovala ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ujedno predsjednica Upravnog odbora Upravljačke komisije dubrovačkog Plana upravljanja, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić, ujedno predsjednica Izvršnog odbora Upravljačke komisije dubrovačkog Plana upravljanja, Jasna Jerkov, voditeljica splitskog odsjeka za staru gradsku jezgru, ravnatelj uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec i v.d. pročelnik konzervatorskog odjela u Dubrovniku Bruno Diklić. Panel je vodila Ivana Katanić, docentica sa Sveučilišta u Rijeci. 

Obuljen Koržinek: Dubrovnik je prvi grad koji je izradio zahtjevan Plan upravljanja 

"Dubrovnik je prvi grad koji je po novoj, dosta zahtjevnoj metodologiji donio Plan upravljanja i želimo potaknuti druge gradove da započnu izradu planova upravljanja. Proces uključuje veliki broj dionika koji blisku surađuju oko teme upravljanja baštinom i to je prva velika vrijednost procesa. Važno je da lokalne i nacionalne politike na mudar način isprepletu u planu upravljanja kako bi on doprinio boljem razvoju sredine poštujući i čuvajući kulturnu baštinu", poručila je ministrica Nina Obuljen Koržinek. 

Mihaela Skurić, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika naglasila je kako je Plan nastao sinergijom, a u tom duhu nastavlja i njegova provedba. 

"Plan je namijenjen cijelom povijesnom i urbanom krajoliku Dubrovnika kojeg čini svjetsko dobro kao najuži prostor zaštite, njegova kontaktna zona i šire okruženje. Svrha plana je osiguranje dugoročnog sustava za očuvanje izvornosti, cjelovitosti i očuvati sve sastavnice koje ga čine svjetskim dobrom. Predviđene su bile participativne aktivnosti i procesi, najviše su se ostvarili u dijelu gdje se evaluiralo prethodno stanje u prostoru i upravljanju kroz inpute na radionicama s građanima, privatnim sektorom, udrugama civilnog društva, institucijama... Tu se stvorila određena baza za intervencije u zajednici, koji su i dalje s nama i aktivno kroz cijeli proces sudjeluju", rekla je Skurić.  

"Radi se o dokumentima koji spadaju pod strateško planiranje što znači da je veliki dio zabune što ustvari plan upravljanja može sadržavati. Split je imao dugi proces izrade tih planova koji je počeo 2007. godine kao prvi pokušaj, a tek iz trećeg pokušaja je izrađen i donesen plan. To je bio proces učenja i zajednice i stručnjaka. Planovi nemaju kartografske prikaze koji reguliraju kolike su tarace ugostiteljskih objekata i sl. Pozdravljamo ideju da su se planovi počeli provoditi. Pitala bih gradonačelnika Frankovića koji su vidljivi učinci provedbe", kazala je Katanić. 

Franković: Studija nosivog kapaciteta je završena, korištena je i umjetna inteligencija

Franković je govorio o okolnostima u Dubrovniku koje su prethodile izradi Plana upravljanja i njegovim učincima. 

"Vratio bih se u 2015. godinu, UNESCO je imao promatračku misiju u Gradu, te su nam fino otvorili oči, rekli su – ako ovako nastavite, upast ćete u provaliju iz koje ćete se teško izvući. Otad je puno vremena prošlo. Za donijeti Plan treba izraditi puno toga, ali i politička volja", ispričao je Franković i poručio kako bez političke volje Plana upravljanja nema.

"Dubrovnik je mučio prekomjerni turizam, kroz različite alate smo radili na projektu Poštujmo grad i postigli smo održivost po pitanju istovremenih posjetitelja, no puno je veći cilj Plana. On govori o živom gradu, dugoročnim aktivnostima, ljudima koji žive u Gradu… Naš Grad ili bilo koja povijesna jezgra, da je iselimo i ostavimo kao lijepe zidove, on ostaje kao lijepe zidine. To ne želimo i zato smo krenuli u ove korake", poručio je gradonačelnik i dodao kako zato i postoji Studija nosivog kapaciteta.

"Studiju je Sveučilište završilo, ona je prezentirana gradskoj upravi, sljedeći korak je prezentacija Turističkom vijeću koje je naručitelj Studije. Bit će prezentirana i usvojena na Gradskom vijeću te će postati obveza za izvršenje. Opsežna je i detaljna, ne mogu govoriti o detaljima. Ona će skoro ugledati svjetlo dana. Ona nam je dala brojku održivosti u povijesnoj jezgri, izračun koliko su zauzete javne površine te je prepoznala napredak od 2017. godine, isključujući korona godine, po pitanju brojke istovremenih posjetitelja. Mi smo imali određenu brojku koju smo gledali u sumi, no nikad je nismo promatrali kroz satni režim, mjesec i godinu. Ključno pitanje je kako je apsolutna brojka raspoređena, ne o apsolutnoj brojki. Raspored gostiju posjetitelja nije jedini cilj Plana upravljanja, on je puno više, on govori o demografiji, kako vratiti život u Grad i održavanju komunalne infrastrukture", rekao je Franković i naglasio kako su ključni dionici bili stanovnici povijesne jezgre, Ploča, Pila…

"Drago mi je što je Sveučilište intervjuiralo 269 stanovnika koji su iskazali mišljenje kako je živjeti u Gradu, kakav je Grad, što treba promijeniti, kako treba dalje. Ono što su napravili sa Sveučilišta, po prvi put su koristili umjetnu inteligenciju, s Tripadvisora su uzeli sve podatke posjetitelja Grada i dobili feedback kako se oni kao posjetitelji Grada osjećaju i koji su elementi koji ističu da im smetaju, a koje ističu da su benefit. U određenom segmentu se također iste riječi ponavljaju i kod stanovnika. Onda znate u kojem smjeru treba ići, a ti smjerovi nisu politički oportuni, ali su nužni za budućnost Grada. Na tome se ne dobivaju izbori nego vrlo često gube, ali je važno da je Grad važniji od političke karijere", zaključio je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković. 

Jerkov: Najveći rizik bi bio gubitak interesa za provedbu Plana upravljanja 

Jasna Jerkov, voditeljica splitskog odsjeka za staru gradsku jezgru kazala je kako "plan nije zakonodavni okvir, nego je strateškog tipa, ali gdje ima političke volje, taj se plan provodi kroz sve programe".

"Sve ostale službe imaju za zadatak donošenje svih novih pravilnika i moraju to implementirati. Stanovnici u povijesnoj jezgri imaju beneficije kao i tradicijski objekti. Mislim kako je provedba u Splitu jako uspješna, treba nastaviti dalje. Najveći rizik bi bio gubitak interesa za provedbu Plana kako odmiče vrijeme. S obzirom da smo u djelovanju tek godinu dana, nakon rekapitulacije tog rada ćemo primijetiti da bismo nekom animacijom ili dodatnim angažmanom to spriječiti. Odgovornost leži na svima nama, nema 'mi' i 'vi'", poručila je. 

Diklić: Svi se trebaju ugledati u Dubrovnik

Šef dubrovačkih konzervatora Bruno Diklić otkrio je kako je od početka uključen u izradu prvih planova upravljanja u Dubrovniku, Splitu i Zadru.

„U Ministarstvu sam zadužen za sva pitanja koja idu prema UNESCO-voj svjetskoj baštini. Pitanje Plana upravljanja pojavilo se s misijom UNESCO-a u Dubrovniku, kad se zatražilo kao urgentno izraditi Plan. To je nešto gdje smo udarili u zid jer nismo imali takav dokument kao uzor. Svima govorim – neka se ugledaju u Dubrovnik koji je teškom mukom probijao put do rezultata. Kad smo pokazali Plan UNESCO-u, on je visoko ocijenjen. Čak su rekli kako je možda i preambiciozan, no to nas ne smeta. Možda nećemo realizirati sve aktivnosti, ali ćemo napraviti najviše što možemo. Gradonačelnik je rekao kako je potrebna politička volja, ali ja bih rekao kako je bitna volja svih dionika, svi moraju biti na istoj stvari“, rekao je.

Ravnatelj uprave za zaštitu kulturne baštine pri Ministarstvu kulture i medija, Tomislav Petrinec pojasnio je kako se plan upravljanja gradi na temelju konzervatorske podloge, odnosno na temelju vrednovanja svih vrijednosti unutar kulturno povijesne cjeline.

"Međuodnos između konzervatorskih podloga i Plana je ključan. Naš reformski projekt digitalnih konzervatorskih podloga predviđa donošenje konzervatorskih podloga čime bismo pokrili teritorij RH s područjem zaštite", zaključio je. 

O živom gradu

Govoreći o pojmu život grada Franković je kazao kako je to „jedno vrlo jednostavno pitanje s dugim odgovorom“.

„Kad govorimo o živom gradu, u gradu u kojem ljudi žive, a i događa se turizam ,treba pomiriti jedno i drugo. To nije jednostavno i više je slojeva izazova. Prvi u kojem smo izgubili bitku je kapital u odnosu na demografiju. Činjenica je ako ćemo promatrati Grad i broj stanovnika, uspoređujući referentu godinu 1990. i danas, izgubili smo nekoliko tisuća ljudi. Je li jedini razlog prekomjerni turizam? Ne. Najveći razlog tome je zapravo kapital. Mi smo ranih 90-ih dobili mogućnost kupnje što je bilo javno i društveno. Značajan broj ljudi je otkupio te nekretnine koje su bile javne ili u Jugoslaviji oduzete. Uslijed porasta turizma, cijene nekretnina su rasle pa su ih ljudi ili iznajmljivali ili prodali za prilično dobru cijenu, a onda van grada izgradili ili kupili kuću u Župi. To je prvi efekt. Drugi efekt je činjenica da se rastom turizma smanjivala kvaliteta života građana Grada i u određenim trenucima je postalo nesnošljivo u Gradu. Oni koji su ostali, jako su zaljubljeni u svoj Grad i ponosni su na to što tu žive. Na nama je korak po korak mijenjati stvari. Jedna od dramatičnih je bilo pitanje buke. Komercijalizacija je preuzela sve, a mi smo preuzeli stvar u svoje ruke, uveli mjerače buke, smanjili decibele i sl. Zanimljiv je efekt da stanovnici Grada žele smanjenje, a ostali stanovnici grada ne. Tako sam od jedne ugledne direktorice primio podulje pismo gdje mi je objasnila kako sam osoba koja očito kroz mladost nije puno živjela i zabavljala se pa da sam doveo nju pred zid jer se njeno dijete vraća iz Zagreba sa studija i gdje će ono izlaziti vanka. Nisam smatrao da trebam odgovoriti na to pitanje, vrijeme je odgovorilo. Prošle godine su decibeli bili smanjeni i postignut je značajan napredak u povećanju kvalitete života. Kako bismo grad napravili uistinu živim, postoji samo jedan način – nastaviti podupirati stanovnike povijesne jezgre i koristiti pravo prvokupa, kupovati nekretnine. Grad je bio živ dok je kontrolirao prostore, a prestao je biti živ kad su javni prostori postali privatni i dopušteno je da kapital pobijedi demografiju.