Ogromno je to pojeftinjenje i u odnosu na lipanj kada je Vlada uvela mjere kojima su fiksirane najviše maloprodajne cijene na benzinskim postajama. Tako je fiksirana cijena za benzin iznosila 13,50, za dizelsko gorivo 13,08, a plavi dizel 9,45 kuna. Kako je tada izjavio premijer Andrej Plenković, da Vlada nije intervenirala, na svim benzinskim postajama cijena bi za dizelsko gorivo bila 14,57 kuna, za benzin 14,06 te za plavi dizel 10,93, a bez svih dosadašnjih Vladinih mjera, naglasio je premijer, dizel bi koštao 16,64 kune, benzin 15,95, a plavi dizel 11,83.

FAO: CIJENE HRANE NA BURZAMA NAGLO PALE

Drastično poskupljenje goriva tada nije samo iznenadilo vozače, nego i sve ostale građane jer je rast cijena nafte i naftnih derivata značio i sva ostala poskupljenja. Posljedično je narastao trošak transporta i proizvodnje, a time i svih gotovih proizvoda. Građani su najviše osjetili poskupljenje nužnih proizvoda poput hrane. Snažno je porasla cijena žitarica i ulja, ali i voća, povrća, mesa… U konačnici svega što je neophodno za život.

No, cijena nafte sada je pala, a kako je objavio FAO (Food and Agriculture Organization of the United Nations), indeks cijena hrane za srpanj je zabilježio nagli pad. Iako je indeks cijena hrane u odnosu na srpanj prošle godine i dalje viši, radi se o četvrtom mjesečnom uzastopnom pojeftinjenju. Za to je najviše zaslužan indeks biljnih ulja i žitarica koji je značajno pao. Primjerice, indeks cijena za biljna ulja za srpanj je najniži u posljednjih 10 mjeseci. Kad se gleda indeks žitarica, smanjenje se odnosi na sve, a najviše za pšenicu kojoj je cijena pala uslijed potpisivanja sporazuma kojim je ostvarena deblokada luka na Crnom moru.

Prema izvješću koje je objavio FAO, i cijene mlijeka i mliječnih proizvoda za srpanj su u padu, a pad, mada najmanji, bilježe i meso te cukar.

Zanimljive podatke je na društvenim mrežama objavio i hrvatski matematičar, poduzetnik i investitor Nenad Bakić prema kojima su, uz sve navedeno, pale i cijene kafe, kao i aluminija, drveta, čelika i bakra.

„Jesu li cijene u dućanima pale? Što mislite, hoće li građevinari sada spustiti cijene? Stanovi pojeftiniti?, napisao je Bakić na Facebooku i time povukao pitanje koje se ovih dana sasvim opravdano sada postavlja. Jer pojeftinila je nafta, pala je cijena naftnih derivata, posljedično je na svjetskim burzama pojeftinila i hrana. No, građane naravno zanima kad će niže cijene moći vidjeti na policama i osjetiti na svojim takujinima. Dubrovački ekonomski stručnjak Ivan Jelčić dao je svoj odgovor na to – vjerojatno nikada.

CIJENE NARASLE I VIŠE NEGO ŠTO TREBA

„Priznajem kako na cijelu situaciju gledam dosta pesimistično. Možda ima onih koji bi dali optimističnije prognoze. Dogodila se inflacija, posljedično su poskupjeli svi proizvodi koji su nužni. Nisu poskupljivali kompjutori ili televizije jer ne spadaju u ono što je nužno potrebno za život,“ govori Jelčić koji objašnjava tijek rasta cijena proizvoda za koje ne vjeruje kako će se sniziti. Na pitanje iskorištavaju li proizvođači ovu situaciju za poskupljenja, premda bi sada cijene mogle biti jeftinije, Jelčić odgovara  – apsolutno!

„Do poskupljenja je možda došlo jednim dijelom zbog pandemije, možda jednim dijelom zbog rata u Ukrajini, ali veliki dio se odnosi i na to što su proizvođači iskoristili priliku i podigli cijene više nego što su trebali. Cijene koje smo imali prije ovih poskupljenja nikada se neće vratiti i mislim kako će one trajno ostati ovakve. Ljudi će se na njih samo naviknuti i imat ćemo stabilnu razinu cijena u budućnosti. Kada se cijene energenata potpuno stabiliziraju, dalje više ništa neće poskupljivati. Ali neće ni pojeftiniti,“ smatra Jelčić koji kaže kako je spuštanje cijene proizvoda sada moguće, no kako bi ono za proizvođače značilo 'ne štetu nego manju dobit'.

„Zašto bi netko nešto što košta pet kuna prodavao za sedam, kad može za osam? I ako je postigao cijenu od osam kuna, zašto bi je spuštao na sedam kuna, ako mu to znači veću dobit?,“ slikovito je objasnio Jelčić.

No, podsjeća i na suptilna poskupljenja koja su nas pratila i prije same inflacije. Kako kaže, tada smo svjedočili kako su cijene ostajale iste, ali su se smanjivala pakiranja pa je, primjerice, nešto što je težilo 100 grama promijenjeno u pakiranja od 90 grama, uz istu cijenu.

BITNO JE OSTATI IZNAD VODE

Za komentar smo upitali i predsjednicu Županijske komore Dubrovnik Nikolinu Trojić koja podsjeća kako inflacija još uvijek vlada, a kako se ni cijene energenata nisu stabilizirale, pa nije za očekivati pad cijena.

„U cijelom svijetu vlada dvoznamenkasta stopa inflacije, naravno ni mi nismo toga lišeni. Osim problema u nedostatku sirovina i otežanim lancima opskrbe najveći akcelerator inflacije jest rast cijena energenata. Dok se god politička stabilizacija na Istoku Europe ne stabilizira teško je očekivati stabilizaciju cijena energenata,“ izjavila je Trojić.

Smatra i kako trenutne oscilacije s cijenama nisu trajnog karaktera, što je ujedno i glavni razlog zbog kojeg cijene na našim policama u maloprodaji neće padati.

„Valja napomenuti i da je Hrvatska veliki uvoznik prehrambenih proizvoda, vrlo malo hrane dolazi iz vlastite proizvodnje, što nas dodatno čini ranjivima i ovisnima o politici cijena stranih proizvođača,“ smatra Trojić.

Također, ni prognoze po pitanju cijena u budućnosti nisu suviše optimistične.

„Situacija će se dodatno pogoršati u zadnjem kvartalu ove godine, kad se očekuje povećanje potrošnje energenata kućanstava te industrije. Osim inflacije ekonomski analitičari najavljuju i recesiju, onu istu koju je korona kriza odgodila, ali neminovna je, zbog ekonomskih ciklusa. Teško je u ovom trenutku predvidjeti što će se događati, ali treba biti spreman na sve scenarije i pravovremeno pronaći alternativu. Samo smo mali dio globalnih procesa pa je teško očekivati da ćemo napraviti neki epohalni iskorak u rješenju ovih problema,“ odgovorila je Trojić koja poručuje - bitno je ostati iznad vode dok se ekonomski ciklusi ne preokrenu.