Uvodni obredi održani su u crkvi Male braće, nakon čega su se vjernici s biskupom, svećenicima, redovnicima i redovnicama u hodočasničkoj procesiji uputili prema katedrali Gospe Velike gdje je nastavljeno svečano euharistijsko slavlje. Otvaranje Jubileja 2025. predvodio je dubrovački biskup Roko Glasnović.

Znakom križa i biskupovim pozdravom počeo je uvodni obred koji se nastavio molitvenim dijalogom davanja hvale Bogu kojeg su vjernici odgovarali: Blagoslovljen Gospodin, nada naša. Uslijedilo je biskupovo obraćanje narodu, navještaj evanđelja, čitanje dijela Bule proglašenja Jubileja, objašnjenja simbola Jubileja i rasporeda hodočasničke procesije. Sudionici obreda potom su se u procesiji sa svijećama, koja je posebni znak hodočašća, i na čelu koje je nošen jubilarni križ, uputili od crkve Male braće Stradunom prema katedrali, majci svih crkava. Teološko objašnjenje ovog hodočasničkog hoda kaže kako je ono „znak puta nade hodočasničkog naroda koji hodi iza Kristova križa“, koji je „sidro spasenja: znak nade koja ne razočarava, jer se temelji na ljubavi milosrdnog i vjernoga Boga“. U procesiji je također nošen drugi simbol Jubileja, evanđelistar, koji je, teološki protumačen kao „škrinja žive riječi Uskrslog Krista koja poput ognjenog stupa iz Knjige Izlaska ide pred svojim narodom“.

Po dolasku pred glavna vrata katedrale procesija se zaustavila, a biskup je podignutim jubilarnim križem uz obredne riječi pozivao vjernike na čašćenje križa. Slavlje je nastavljeno ulaskom u katedralu gdje je biskup sa svećenicima na bočnom oltaru s krstionicom blagoslovio vodu kojom je, kao živim spomenom krštenja, zatim škropio narod dok je s drugim svećenicima i asistencijom išao prema oltaru.

„Sveta godina je vrijeme u kojem doživljavamo da nas Božja svetost preobražava“, kazao je na početku homilije dubrovački biskup te nastavio promišljanje o tome što ljudi mogu činiti u toj godini. Pojasnio je kako je u Crkvi slavlje Jubileja iskaz radosne zahvalnosti Gospodinu za njegove milosne darove te darovano vrijeme obraćenja i preuzimanja poslanja kako bi se ovaj svijet, u suradnji s Gospodinom, učinio što skladnijim sa Stvoriteljevim naumom mira, pravednosti i istinskog zajedništva u ljubavi i izgradnji svijeta u radosti evanđelja. Govoreći o uprisutnjivanju Božjeg kraljevstva ovdje i sada biskup je naglasio činjenje dijela milosrđa i ljubavi.

U nastavku propovijedi biskup Glasnović je govorio o Svetoj obitelji u kojoj se Isus rodio i odrastao te o obitelji kao središtu Božje namisli sa svijetom kojeg je Bog stvorio. Podsjetio je kako je Isus sa svojom obitelji hodočastio u Jeruzalem te kazao: „I mi smo ove godine hodočasnici nade, hodeći prema vječnom Jeruzalemu“. Polazak na put je karakterističan za one koji traže smisao, pojasnio je. Bez unutarnje duhovne obnove članova crkvene zajednice slavlje Jubileja može biti prigodničarsko i izvanjsko.

Biskup je na kraju nabrojio znakove nade iz Bule proglašenja Jubileja te za promišljanje naveo misao jednog autora: „Nažalost, toliko smo navikli na kuće bez djece i crkve bez siromaha, da imamo dojam kako nam je dobro. Djeca smetaju, siromasi uznemiruju“. Zaključio je poticajima za osobno buđenje nade i buđenje nade kod drugih.

Jubilarni križ postavljen je u prezbiteriju katedrale gdje ga vjernici mogu častiti tijekom cijele Jubilarne godine.

Na svečanosti otvaranja Svete godine sudjelovali su generalni vikar mons. Ivica Pervan, dekan dekanata Dubrovnik 1 i lapadski župnik don Frano Kuraja, katedralni župnik don Marin Lučić te drugi svećenici i redovnici. Među vjernicima bili su i članovi Bratovštine festanjula sv. Vlaha i katedralnog Bratstva Presvetog Sakramenta. Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti katedralni zbor pod ravnanjem Petre Potrebice.

Podsjetimo, papa Franjo otvorio je Jubilej 2025. godine za cijelu Crkvu na Badnji dan u Vatikanu, a na blagdan Svete Obitelji Jubilej se otvara po (nad)biskupijama svijeta.

U Jubilejskoj, Svetoj godini dubrovački biskup odredio je četiri jubilejske crkve na području Dubrovačke biskupije, a to su katedrala Gospe Velike i Biskupijsko svetište Gospe od milosrđa u Dubrovniku, crkva sv. Vlaha u Stonu i crkva sv. Marka u Korčuli u kojima će biti moguće dobiti potpuni oprost uz obdržavanje propisanih uvjeta. Navedene crkve pozvane su biti mjesta u kojima se može pronaći snagu na putu vjere i napajati se na izvorima nade. Nacionalno hodočašće u Rim na kojem će u Jubilejskoj godini sudjelovati i Dubrovačka biskupija bit će u listopadu 2025. godine.

Angelina Tadić/Dubrovačka biskupija