Ravnateljica Muzeja Varina Jurica Turk pozdravila je sve prisutne predstavnike gradske vlasti, branitelje, predstavnike braniteljskih udruga, a posebno je pozdravila, kako je kazala, generala u miru Veselka Gabričevića, jednog od zapovjednika 163. brigade, ali i začetnika života u tvrđavi.

„On je odlučio 1992. godine preseliti zapovjedništvo u tvrđavu i simbolično tako pokazati kako Dubrovnik više nije u okruženju. Zapovjedništvo je bilo u tvrđavi Imperijal i ponovno joj je vratilo život. Ovdje je bio stol, sve je bilo u lamperiji…,“ opisuje Jurica Turk.

Posebno je pozdravila i bivšu gradonačelnicu Dubravku Šuicu, danas potpredsjednicu Europske komisije za demokraciju i demografiju koja je 2007. godine pokrenula postupak osnivanja Muzeja, a koji je 2017. godine okončao aktualni gradonačelnik Mato Franković.

Posebnu zahvalu je Jurica Turk zahvalila svima onima koji su dali svoj doprinos obrani i oslobađanju dubrovačkog područja. Nakon toga je objasnila sam koncept izložbe. 

Kako je istaknula, povodom ovogodišnje 30. obljetnice prve i dotad najveće napadne operacije Hrvatske vojske i policije, poduzete u 1992. godini, Muzej Domovinskog rata priredio je stvarnu i virtualnu izložbu „Oslobođenje dubrovačkog područja 1992.“. Kao i prethodna izložba „Herojska obrana Grada 1991.“, realizirana je u sklopu sveobuhvatnog dvogodišnjeg muzejskog projekta „Dani ponosa“ koji je pokrenut s ciljem nastavka sustavnog rada na sakupljanju i cjelovitoj obradi građe iz svih zbirki Muzeja te prezentaciji na taj način utvrđenih novih povijesnih činjenica o ovim iznimno važnim događajima iz Domovinskog rata. Izložbu čine tri zasebne kronološko - tematske cjeline: Deblokada Dubrovnika (18. svibnja - 30. lipnja 1992.), Operacije „Tigar“ (1. - 13. srpnja 1992.) i „Oslobođena zemlja“ (22. srpnja -15. rujna 1992.) te Operacije “Oslobađanje Konavala ” i „Vlaštica“ (21. - 26. listopada 1992.).

U uvodnom dijelu prve cjeline prezentirano je stanje na dubrovačkoj bojišnici početkom 1992. i najvažniji vojno-politički događaji koji su odlučujuće utjecali na daljnji tijek ratnih operacija, a posebno osnivanje Južnog bojišta i uspješna obrana doline Neretve u travnju 1992. U središnjem dijelu ove cjeline, izloženim izvornim dokumentima, ratnim zemljovidima, fotografijama, video zapisima i novinskim prilozima, pratimo ratna događanja od prelaska snaga Južnog bojišta u napadna djelovanja 18. svibnja, borbe vođene za oslobađanje Dubrovačkog primorja i zaleđa, te izlazak snaga ZOOD iz Grada 26. svibnja, njihovo oslobađanje Župe dubrovačke, Rijeke dubrovačke, Osojnika i spajanje postrojbi HV u Mokošici, čime je uspješno izvršena deblokada Dubrovnika. Prezentirani su i razorni agresorski napadi na sam Grad i njegovu zaštićenu povijesnu jezgru tijekom svibnja i lipnja 1992. godine.

U drugoj tematskoj cjelini obrađene su napadne operacije „Tigar“ i „Oslobođena zemlja“ kojima su, u vremenu od srpnja do polovice rujna 1992., zauzeta neprijateljska uporišta Golubov kamen, Uskoplje i Ivanica te učvršćene obrambene crte na planinskom prostoru Bobana. Time je ostvarena potrebna dubina prostora za nastavak oslobađanja dubrovačkog područja.

U trećoj tematskoj cjelini pratimo tijek događanja za vrijeme izvođenja operacije oslobađanja Konavala, zauzimanja važnog neprijateljskog uporišta Vlaštice i izlaska postrojbi HV na međunarodno priznate granice Republike Hrvatske. Prekidom napadnih djelovanja i učvršćivanjem nove crte obrane uspješno je završena VRO Oslobađanje juga Hrvatske. 

Gabričević je kazao kako je preplavljen emocijama, posebno jer je nakon 30 godina praktički došao na mjesto na kojem je vršio svoju odgovornu i svetu dužnost.

"Naime, ja sam sa svojim najbližim suradništvom odlučio premjestiti zapovjedništvo 163. brigade. Ovo je sve bilo u ruševinama. Znamo kako je tvrđava Imperijal napadana od strane agresora i kako je htio zauzeti Dubrovnik i cijelo podruje juga Hrvatske. Vrijedi se prisjetiti kako je u vrijeme te početke agresije, početkom listopada 1991. godine na prostoru od Prevlake do Metkovića bilo pod oružjem oko tisuću naših branitelja, slabo opremljenih i naoružanih. Od oružja su imali 600 automatskih pušaka, oko 100 poluautomatskih pušaka, dva ručna bacača, tri puškomitraljeza, osam snajpera, četiri topa, možda poneki samokres i to je sve. Bilo je i nešto minsko-eksplozivnih sredstava. S druge strane, na ovaj prostor su nasrnule jake snage agresora; 17 tisuća odlično naoružanih vojnika," prisjetio se Gabričević. 

Gabričević je kazao kako se zbog toga obrana mogla učiniti nemogućom, no ona je ipak bila uspješna. Jednako kako se opstanak na tvrđavi kobnog 6. prosinca mogao činiti nemogućim.

„Malo se ističe – Grad Dubrovnik je bio u okruženju 187 dana. Dubrovnik je to sve izdržao i zahvaljujući hrabrosti branitelja koji su uglavnom bili dragovoljci u to vrijeme ovaj grad se obranio, ova točka se obranila i nije nikada pala. Dubrovnik je obranjen i zbog toga se kasnije i mogao oslobađati. U svibnju 1992. godine, mi smo krenuli u oslobađanje ovog područja,“ kazao je Gabričević te naglasio važnost operacije oslobođenja juga Hrvatske.

„Kada strateški gledate, oslobođenje juga Hrvatske predstavlja prijelomnicu u Domovinskom ratu. To je zato jer su na ovom području po prvi put djelovale združene snage, sve grane oružanih snaga, kopnena vojska, hrvatska ratna mornarica i hrvatsko zrakoplovstvo, prvi put borbeno djelovalo u potpori snaga kopnene vojske. Na temelju iskustava iz ove operacije, planirana je i Maslenica, i Bljesak, ako hoćete, i Oluja, i Potez 1,2, Skok 1, 2… Sve te akcije imaju temelje ovdje na jugu Hrvatske,“ kazao je Gabričević te zahvalio svim braniteljima, ali i cjelokupnom dubrovačkom pučanstvu koje ih je podržavalo.

Gradonačelnik Mato Franković je kazao kako je veličina Dubrovnika u tome što ima sjajnu priliku za priču o blokadi, a kasnije i deblokadi Dubrovnika.

„Što je bilo i što se dogodilo može pričati tisućama i tisućama svojih posjetitelja. Prije nego što smo započeli s ovom izložbom, pitao sam Jurica Turk koliko je ljudi bilo ove godine u Muzeju. Oko 60 tisuća ljudi. Dakle, 60 ljudi čuje priču o Gradu, o vama koji ste hrabro i ponosno branili ovaj Grad, ali i onima koji su ovaj grad napadali. Vrlo je to važno. Prije svega, uvijek se sjetim riječi pok. Nojka Marinovića – pamćenje je alat, a mržnja golemi teret. Sve ovo što ovdje imamo služi za pamćenje. Posljednjih godina se pokušava od naših bliskih susjeda, iako pravi susjedi nikada nisu bili, izvrtati istina. Napadači se nazivaju braniteljima,“ kazao je Franković.

Projekt Muzeja „Dani ponosa“ ostvarili su tijekom 2021. i 2022. djelatnici Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik. Izložba se može razgledati u izložbenom prostoru Muzeja Domovinskog rata, u tvrđavi Imperijal na Srđu - simbolu herojske obrane Grada i konačne pobjede u Domovinskom ratu, od 29. listopada 2022., a bit će dostupna i virtualno na muzejskoj mrežnoj stranici i društvenim mrežama.