"U Hrvatskoj se već dugo govori o toj temi, za mene su to priručni modeli koji kreću prema gradskim kotarevima i omogućuju građanima da predlažu projekte koji se tiču njihovih kotareva i mjesnih odbora, ali nije to na onoj razini na kojoj je to u europskim gradovima. Želimo samo najbolje za naš Grad. Zato smo se odlučili krenuti u ovu priču, želimo omogućiti građanima da predlažu projekte, da se o njima glasa i da oni postanu sastavni dio Proračuna Grada te da se kao takvi izvršavaju," kazao je uvodno gradonačelnik Mato Franković. 

Participativno budžetiranje predstavila je Jelena Brbora iz DURA-e koja je kazala kako bi ideja mogla u potpunosti zaživjeti 2020. godine. 

"Radi se o procesu koji nije jednostavan, vrlo je osjetljiv i uključuje jako puno aktera. Projekt smo podijelili na dvije faze: pripreme i provedbe. Faza pripreme je već krenula s konzultacijama s gradskim kotarevima i odjelima, potom i civilnim društvom te pojedincima. Kad se skupe sve te informacije, ulazimo u 2019. godinu kad bismo trebali razviti sami model," izjavila je Brbora. 

Sljedeće godine se očekuje kako će se oformiti uži i širi tim koji će se educirati za provedbu participativnog budžetiranja. Iste bi godine trebala krenuti i razrada metodologije rada i razrada modela koji će se primijeti u 2020. godini. 

"Nakon razrade modela, naša ideja je da se on testira na razini triju osnovnih škola. One će u fazi testiranja biti male razine upravljanja koje će 'glumiti' gradski kotareve. Razredi unutar njih će predlagati projekte u određenim iznosima, oni će proći određene kriterije prihvatljivosti nakon čega će se realizirati. Osim dobre edukativne sfere, nama će to služiti za izradu evaluacijskog okvira," izjavila je. 

Iste godine bi cijeli sustav trebao biti popraćen izradom elektroničke podloge za sustav glasanja i prikupljanje prijedloga. Sve će biti popraćeno informiranjem šire javnosti. 

"Provedena godina je 2020. koja se dijeli u dva ciklusa. Prvi ciklus je predlaganje i odabir projekata, a drugi je ciklus implementacija projekata. Na razini gradskih kotareva, kroz moderirane radionice, će se prikupljai prijedlozi. Nakon što budu izglasani, odlaze u nadležene odjele koji će provjeriti kriterije prihvatljivosti te će raditi tehničku analizu, nakon čega će se vratiti gradskim kotarevima. Oni projekti koji prođe analizu će se nanovo izglasavati, nakon čega će se dovesti do faze izvedbenog projekta. U proračunsku konstrukciju bi sve to moglo ući 2021. godine," kazala je Brbora. 

Na pitanje Dubrovačkog dnevnika o tome kako će se glasati za projekte, Brbora je odgovorila kako će se to tek definirati te kako postoje brojni primjeri. Jedan od njih je da putem OIB-a svaki građanin koji pripada određenom gradskom kotaru ima priliku glasati tri puta. Za projekte će moći dati dva pozitivna glasa i jedan negativni. 

Franković je naglasio kako se ovakvim projektima gradski kotarevi stavljaju u svoju primarnu funkciju. 

"Želimo im dati priliku da oni predlože što je to najbolje u njihovim gradskim kotarevima i mjesnim odborima, a nama omogućiti lakše razvijanje istih. Oni će najbolje znati što im tamo treba. Također, želimo kontaktirati sve gradske kotareve oko bitnih projekata Grada koji ih se direktno tiču, što i radimo. Radimo i novu web stranicu na kojoj će svaki kotar imati svoje mjesto, kao i njihovi projekti. Oni koji budu usvojeni od strane Gradskog vijeća će na stranici biti prezentirani, a moći će se pratiti i njihova realizacija. Tako će građani vidjeti koja je to funkcija gradskih kotareva i mjesnih odbora pa će se odazivati na kotarske izbore. Želimo da građani vide kako je to jednako važan segment kao i gradska uprava jer oni razvijaju one male projekte koji su ljudima iznimno bitni. To su javna rasvjeta, kolnici, igrališta i slično," izjavio je Franković. 

Svoje prijedloge projekata već su dali određeni gradski kotarevi, a u Proračunu će se za tu namjenu osigurati oko 20 milijuna kuna na godišnjoj razini.