Pojednostavljeno rečeno, radi se o strateškom dokumentu koji ide u dva glavna smjera. Jedan je zaštita svih karakteristika i elemenata zbog kojih je Dubrovnik uvršten na UNESCO-vu listu nematerijalne svjetske baštine, a druga je očuvanje života u Gradu i promicanje razvoja suvremenog života spomenutog područja. 

IDEALNA PODLOGA ZA BUDUĆE PLANOVE I DOKUMENTE

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić za Dubrovački dnevnik je kazala kako se zapravo radi o dokumentu koji daje glavne smjernice za očuvanje i unaprjeđenje, kako arhitektonske baštine i ostalih elemenata zaštićene cjeline, tako i života u Gradu. Kao plan nulte kategorije koji dosad za područje Dubrovnika nije postojao, on će u budućnosti poslužiti kao podloga za daljnje planove, ali i odluke i strateške dokumente kojima će se uređivati život na području povijesne jezgre. 

„Dokument donosi smjernice, upute, akcijske mjere i aktivnosti koje se odnose na sve segmente života u staroj gradskoj jezgri i ostalom dijelu zaštićene cjeline. On je ujedno i podloga za budući razvoj Grada i očuvanje života u njemu. Bitno je naglasiti kako će on ucrtati smjer za buduće djelovanje u svim segmentima područja kojih se dotiče, a to su održivi turizam s naglaskom na procijenjeni nosivi kapacitet, održivi razvoj Dubrovnika uopće, ekologiju i zaštitu okoliša, urbanistička rješenja i izgradnju… Važan je segment svakako i očuvanje života u Gradu kroz različite oblike ne samo reguliranja i poticanja prema stanovnicima stare gradske jezgre nego i stvaranja centara zajednice. Oni bi zapravo trebali biti centri društvenih događanja i jedna vrsta 'dnevnih boravaka' za ljude koji žive u zaštićenim područjima. U tom se kontekstu poseban naglasak stavlja na edukaciju, ne samo stanovnika povijesne jezgre, nego svih stanovnika Dubrovnika kako bi se zadržala potreba očuvanja te izvanredne univerzalne vrijednosti Dubrovnika kao zaštićene cjeline UNESCO-a i u budućnosti,“ kazala je Tepšić. 

RADIO CIJELI TIM STRUČNJAKA 

Ugovor o izradi Plana upravljanja potpisan je krajem srpnja 2019. godine s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu koji je izrađivač plana, dok je naručitelj Zavod za obnovu Dubrovnika. Cijelom procesu prethodila je dubinska i iscrpna analiza koje se dotaknula sustava prometa, infrastrukture, sustava odlaganja otpada i slično unutar zidina te na području Lokruma i Pila koja je postala podloga za izradu samog Plana. On se, doduše, ne može dotaknuti svakog stola ili stolice viška unutar zidina, ali može dati glavne smjernice za izradu budućih odluka koje bi se trebale baviti tim pitanjima i koje bi trebale dodatno precizirati rješenja određenih problema. 

„Analiza kompletnog stanja očuvanosti kulturne baštine je bila najkompliciraniji i najopsežniji dio cijelog procesa izrade Plana koji je dugo trajao, a rezultat je Plan upravljanja koji je naposljetku jasan i vrlo jednostavan dokument. Monitoring cijelog postupka je radilo Povjerenstvo u sastavu od 14 članova. U proces su bili uključeni predstavnici ministarstva kulture, predstavnici civilnog društva, udruge građana, predstavnici Gradskog kotara Grad, gradske uprave, Konzervatorskog odjela, Županijskog zavoda za prostorno uređenje… Dakle, jedan veliki broj stručnih ljudi bio je uključen u postupke koji su prethodili izradi Plana, ali i u samu izradu,“ kazala je Tepšić. 

Plan upravljanja bi trebao proći javnu raspravu početkom 2021. godine te biti ponuđen Gradskom vijeću na usvajanje, nakon čega bi trebao početi vrijediti. Važno je naglasiti kako se on odnosi na razdoblje do 2025. godine što znači kako će kroz dvije ili tri godine biti potrebno pristupiti izradi novog plana kojemu bi ovaj već izrađeni trebao poslužiti kao podloga. 

Tekst je originalno objavljen u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik petkom.