Pitali smo Grad što će činiti s oborinskom odvodnjom: 'Slijede projekti, ovo su tri ključne lokacije'

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Nikša Klečak

Prilikom jačih padalina, s plavljenjem krene područje Gruža, Kantafig, Montovjerna, kao i dio Lapada, gdje se voda slijeva od Opće bolnice Dubrovnik pa sve do Pošte Lapad i Uvale. Pitali smo Grad Dubrovnik u kojim će ulicama najprije rješavati oborinsku odvodnju

Ljeto se bliži kraju, a mijenja ga kišno razdoblje godine. Nije pitanje samo nepovoljnijih biometeoroloških prilika i teške i dosadne južine, nego i plavljenja ulica i prometnica. 

Prilikom jačih padalina, s plavljenjem krene područje Gruža, Kantafig, kao i dio Lapada, gdje se voda slijeva od Opće bolnice Dubrovnik pa sve do Pošte Lapad i Uvale. Uvala je nešto rasterećenija, nakon radova u Ulici Kardinala Stepinca, odakle oborinska voda više ne otječe ka šetalištu i situacija je iz te perspektive nešto bolja, no problem stvara voda iz ostalih okolnih ulica.  

 
KOJE TOČKE ĆE SE PRVE RJEŠAVATI?  

Stoga je Dubrovački dnevnik poslao upit Gradu o planiranim projektima oborinske odvodnje, odakle su odgovorili kako bi se u narednom vremenu trebali fokusirati na tri važne točke.  
Prva se odnosi na područje od Montovjerne do Batale, što obuhvaća i rekonstrukciju kružnog toka na Batali.  

„Za ovaj projekt ishođena je potrebna građevinska dokumentacija, a sredstva za pokretanje postupka javne nabave planirana su u proračunu. Pokretanje javne nabave očekuje se u rujnu 2025. godine, a uzimajući u obzir uobičajeno trajanje postupka (2–3 mjeseca, u slučaju bez žalbi), početak radova predviđa se početkom 2026. godine“, odgovorili su iz Grada Dubrovnika na naš upit.  

Sljedeća važna točka je Ulica Andrije Hebranga. Kako su odgovorili iz Grada Dubrovnika, za projekt oborinske odvodnje te ulice također je ishođena građevinska dozvola, a on uključuje izvođenje radova ne samo na glavnoj prometnici, nego i na sporednoj Kunskoj ulici. Ujedno je planirana sanacija najnižih točaka prometnice, gdje se skuplja voda, sve do Sreserske ulice, kako bi se riješio i problem plavljenja tog dijela. No, za navedene zahvate potrebno je osigurati sredstva za izvođenje u gradskom proračunu, odgovaraju iz Grada, što znači kako se radovi ne očekuju brzo.  

Iz Grada Dubrovnika su odgovorili kako će se rješavati i područje semafora u Lapadu, u sklopu izvanredne sanacije postojećeg oborinskog kanala. Riječ je o dionici od Ulice Josipa Pupačića do spoja s Ulicom od Batale.  

„Za navedeni zahvat izrađen je glavni projekt izvanrednog održavanja. Po osiguravanju sredstava kroz rebalans proračuna, planira se pokretanje postupka javne nabave za izvođenje radova. Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže napore u unaprjeđenje sustava oborinske odvodnje s ciljem povećanja sigurnosti prometa i zaštite imovine građana, osobito u dijelovima grada koji su najizloženiji bujičnim vodama tijekom obilnih oborina“, stoji u odgovoru Grada.  

 
'ZAGREBAČKA ULICA JE SAMO ŠMINKA' 

 
Inženjer prometa Boris Orešić danas je u mirovini, no svoj je radni vijek posvetio dubrovačkim prometnim rješenjima; prvo u Zavodu za prostorno planiranje, a onda i u tvrtki Dubrovnik ceste. Za Dubrovački dnevnik komentira na što bi se trebao staviti poseban naglasak pri rješavanju ovog problema.  

„Temeljno pitanje je pitanje glavnih kolektora, ima li ih i gdje se oni nalaze, meni osobno to nije poznato. Također, prilikom izgradnje novih objekata treba obratiti pozornost na oborinsku odvodnju jer imam dojam kako se dužna pažnja tom pitanju ne posvećuje. Dakle, pri projektiranju treba gledati ne samo da se riječi odvodnja na nekoj parceli, nego i gdje ta vode dalje ide, a krajnji cilj je more. Gdje god postoji sustav oborinske odvodnje, tu nema problema, ali u principu ga u gradu – nema“, komentira Orešić.  

U javnom prostoru su se mogle čuti teze kako na ruku ne ide ni preizgrađenost jer danas su beton i asfalt tamo gdje su nekada bili zemlja i vrtovi.  
„S tom se konstatacijom slažem jer zemljane površine upijaju velike količine kiše. Ako je umjesto nje tvrda podloga, dakle beton ili asfalt, to se neće dogoditi nego će ona oteći dalje, neće se zadržati, i onda imamo problem“, govori Orešić.  

Na pitanje hoće li navedeni radovi na oborinskoj odvodnji koje planira Grad Dubrovnik poboljšati situaciju, Orešić odgovara potvrdno, uz dodatak da je i Zagrebačka ulica također vrlo problematična. 

„Neka vas ne zavaraju šahtovi u toj ulici. Oni su zatvoreni. Besmisleni su jer ne skupljaju vodu, ne postoji kolektor oborinske kanalizacije, oni su samo šminka“, tvrdi Orešić.  
Čini se kako će se i ove jeseni građani trebati 'naoružati' nepropusnim čizmama i čeličnim živcima te čekati sunce. Ali i početak radova na oborinskoj odvodnji koji bi im trebali olakšati život. 

Popularni Članci