Bogati su Rusi veliki ljubitelji luksuznih, skupocjenih jahti, a sada su one predmet zapljena. Stoga su ih vlasnici uglavnom prebacivali na Maldive, Tursku ili Izrael te ostale države koje nemaju sporazume s SAD-om koji se tiču zapljene jahti. 

RUSKE JAHTE SAD SU U TURSKOJ, NA MALDIVIMA, PA I CRNOJ GORI

No, te su iste jahte prije ruske invazije na Ukrajinu plijenile pozornost u dubrovačkom akvatoriju. Njihov broj je gotovo nemoguće pobrojati. Tu su tako svoja sidra bacale 'Anna' Dmitrija Ribolovleva, 'Galactica Super Nova' Vagita Yusufovicha Alekperova, 'Ocean Victory' Viktora Rashnikova, 'Clio' i 'Sputnik' Olega Deripaske, 'A' Andreja Meljničenka, u više navrata i 'Scheherazade' koja se pripisuje Vladimiru Putinu, ali i Abramovičeve 'Solaris' i 'Eclipse' te Vekselberov 'Tango', jahte koje su postale svakodnevni prizor u dubrovačkom akvatoriju tijekom ljetnih mjeseci. Inače, jahte ' Scheherazade', 'A' i 'Tango' su zaplijenjene. 'Anna' se u trenutku pisanja ovog napisa nalazila u Turskoj, kao i 'Clio' te Abramovičeve jahte. 'Ocean Victory' je na Maldivima, a 'Galactica Super Nova' nam je blizu – u Tivtu, ali u Hrvatsku ne svraća. 

Dubrovački dnevnik upitao je predsjednika Uprave Luke Dubrovnik Željka Raguža kako su sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji nakon njene invazije na Ukrajinu utjecale na broj jahti koje se sada mogu vidjeti u dubrovačkom akvatoriju. 

„Ove godine imamo 30 posto manje jahti nego lani, a pretpostavka je kako je razlog rat u Ukrajini. Također vrijedi naglasiti kako ruski oligarsi nisu plovili samo pod rukom zastavom, nego i pod zastavama Engleske, Paname i slično,“ izjavio je Raguž. No, premda je jahti manje, više je kruzera u odnosu na lani, kada su oni u velikom dijelu izostajali zbog pandemije. 

„Imamo 300-postotno povećanje kruzera u odnosu na lani, a oni su najveći generatori naših prihoda. Uz tu činjenicu i bez obzira na to što bilježimo 30 posto jahti manje, godinu ćemo završiti u debeloj dobiti,“ kaže Raguž. 

U PANDEMIJI RASLI PRIHODI OD JAHTI

Ipak, zanimljivo je to kako je u pandemijskom razdoblju Dubrovnik bilježio porast prihoda od jahti.

 „Imali smo vrlo povoljnu epidemiološku situaciju, dok su naše konkurentske mediteranske zemlje bile u 'crvenome'. Dubrovnik i općenito Hrvatska su tada bili prepoznati kao sigurna oaza. U pretpandemijskom su razdoblju one ostajale u prosjeku od dva do tri dana, a taj se prosjek povećao na osam do 10 dana u pandemijskim godinama, što je onda utjecalo i na same prihode Luke Dubrovnik koji se ostvaruju od jahti,“ objašnjava Raguž. 

Uz trošak priveza i odveza, Luka Dubrovnik prihod od jahti generira i kroz preuzimanje otpada, kroz opskrbu strujom i vodom, no jahte ipak čine manji dio tih prihoda u odnosu na kruzere pa se pad njihovih dolazaka ne bi trebao snažnije osjetiti na prihodima Luke.

No, nisu svi bili bez zamjerki na jahte ruskih oligarha koje su pristizale u Dubrovnik i okolicu. Postojale su kritike na činjenicu kako milijarderi, poput Romana Abramoviča, uopće ne plaćaju sidrenje svojih jahti u dubrovačkom akvatoriju.  

„To nema veze s Lukom. Oni su uvijek plaćali kad bi došli ovdje na privezište, a plaćanje sidrenja regulira država. Kad su na pučini, očito ne plaćaju, no to nema nikakve logike jer znam kako u stranim morima moraju plaćati, gdje god se nalazili. Zašto je kod nas drugačije i zašto se to ne mijenja, meni osobno nije baš jasno i nema mi logike. S pravom javnost to kritizira. Ne vjerujem kako oni s jahtama koje koštaju desetke milijuna eura izbjegavaju platiti nešto što košta tisuću ili pet tisuća eura,“ mišljenja je Raguž.

Iako su ruske jahte izostale, neke druge se mogu vidjeti ovog ljeta. Tako su i ovih dana plijenile poglede ispred Lokruma, a među njima se mogla vidjeti i 'DreAMboat',  jahta milijunaša Arthura Blanka, kao i  Calex, u vlasništvu američkog bogataša Davida Wilsona. Stoga Dubrovnik i dalje ostaje primamljivo odredište za ljubitelje luksuza i njihove skupocjene 'igračke'.