Hrvatska je u eurozoni, takujini su nam teži – ne od više novca nego od više kovanica. S uvođenjem nove valute još jednom smo uvidjeli koliko nam je platežna moć loša. Baratamo kovanicama, a 'papirnatih' je malo, prosječna plaća stane u tek nekoliko novčanica. U butige kao da idemo s povećalom, svaki cent se prebacuje preko ruku po nekoliko puta zbog čega sada još i više nego prije primjećujemo poskupljenja. 

U anketi na našem portalu, pitali smo čitatelje jesu li primijetili poskupljenja s uvođenjem eura. Najviše Dubrovčana odabralo je odgovor – 'da, zbog zaokruživanja', njih 64 posto odnosno 184 glasa. Drugi najbrojniji odgovor jest – 'da, zbog inflacije', što je opcija koju je odabralo 20 posto naših čitatelja. Tek 3 posto Dubrovčana odgovorilo je kako nisu primijetili poskupljenja, dok je njih 11 posto odgovorilo kako ih ova tema ne zanima. 

DA, CIJENE RASTU, A ŠTO JE TU NOVA?

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Nikolina Trojić, nam govori kako je i ona, kao i većina sugrađana, primijetila poskupljenja. 

„Prije svega u trgovini, jer prvih dana siječnja uglavnom sam kupovala namirnice. Nisam još konzumirala neke druge usluge, ali koliko vidim po komentarima kupaca, sustavno su se cijene dizale i kod drugih proizvoda i usluga. Ali, iskreno govoreći što je tu nova? Cijene nam rastu već godinu dana. Tijekom 2022. godine, u našoj Županiji zabilježili smo nekoliko udarnih mjeseci kad su cijene poprilično 'krešile'. Bilo je to prvo u siječnju, pa potom u lipnju kad smo se već počeli pripremati na dvojno iskazivanje cijena i 'prilagođavati cijene euru', a onda opet u studenom. Razlog rasta cijena većim dijelom je uvezena inflacija, ali na nju se nadovezala priprema zaokruživanja cijena prema tečaju eura, što je akceleratorski djelovalo na inflaciju, ubrzalo ju je. I upravo je to razlog zašto je inflacija u Hrvatskoj nešto veća od europskog prosjeka“, jasno objašnjava Trojić.

Dodaje kako u „strukturi hrvatske inflacije najveći udio imaju hrana i piće, zbog toga Vladi i jesu 'velike oči' i tako pomno prati trgovce“.

„Zbog toga im i prijeti, jer ako tu popuste kočnice, činjenica je kako će naše gospodarstvo prijeći u galopirajuću inflaciju. I upravo to je odgovor, standard hrvatskog građana će drastično pasti“, navodi Trojić i dodaje kako već neko vrijeme raste pritisak na povećanje plaća. 

PLAĆE SADA NE MOGU PRATITI INFLACIJU

„U ovom trenutku ne postoji mogućnost da rast plaća prati rast inflacije, niti u realnom niti u javnom sektoru“, govori i navodi kako će 'onaj vitalni, produktivni dio radne klase opet imati poriva za iseljavanjem i traženjem boljeg života negdje u inozemstvu, a socijalni dio će ponovno pasti na javni budžet, gdje će država socijalnim dotacijama morati čuvati stanovništvo od siromaštva'.

„Eto, to je razlog ovakve iznimno intenzivne, pa rekla bih i nervozne reakcije Vlade na trgovce i sve ostale koji su sudjelovali u novogodišnjim poskupljenjima“, iznosi predsjednica Županijske komore i dodaje kako će vrijeme pokazati je li to ispravna reakcija.

„Čini mi se kako je ova intenzivna medijska hajka na poduzetnike doprinijela samo tome da su cijene digli i oni koji to u početku nisu niti planirali, od straha od zaostajanja“, govori.

IMAMO PRILIKU SAZNATI JE LI HRVATSKO GOSPODARSTVO DOISTA TRŽIŠNO

Trojić iz aspekta ekonomistice govori kako bi 'pustila mjesec dana tržištu da proba samo regulirati anomalije koje su se dogodile'.

„Anomalijama smatramo poskupljenja - što je bilo pet kuna postalo je jedan euro i slično. Razlog u većini takvih slučajeva nije isključivo radi povećanja ulaznih troškova nego radi komocije ili lova u mutnom. Prepuštanje tržišnim polugama regulacije bi bio idealan test koji bi napokon pokazao je li hrvatsko gospodarstvo doista tržišno i mogu li tržišni mehanizmi zakona ponude i potražnje automatski djelovati i regulirati anomalije“, pojašnjava i dodaje kako bi u tom razdoblju uz pomoć inspekcija i udruga trebalo pratiti kretanje cijena.

„Ako bi tržište samo 'kaznilo' lovce u mutnom super, a ako ne, ostaje samo jedan jedini mehanizam za očuvanje standarda nacije, a to je zamrzavanje čitavog seta cijena prehrambenih proizvoda, a u javnosti se spominje negdje između 100 do 200 artikala“, pojašnjava Trojić i dodaje kako ta mjera nije tržišna i kako bi opet najveći danak platili poduzetnici jer bi u tom slučaju bila nužna kako bi se obuzdao akceleratorski doprinos stopi inflacije i zaštitio socijalni standard građana. 

„Nadam se kako ipak do toga neće doći i kako ćemo ipak profunkcionirati kao prava tržišna ekonomija, gdje će kupci reagirajući na cijene poslati informaciju prodavateljima“, ističe.

NISU CIJENE 'ZAOKRUŽILI' SAMO PODUZETNICI

Trojić ističe kako je „nepošteno govoriti kako su u ovom procesu samo poduzetnici 'zaokruživali cijene' kad se vidi cijeli niz javnih usluga čije su se cijene 'praktično' podigle na prvu okruglu decimalu, bez postojanja jasnog objašnjenja troškova koji su ih na to ponukali. 

„Kako ćemo na to utjecati kad je najčešće riječ o monopolu? Tu tržište niti ne može samo reagirati“, apostrofira ona. 

Iz Vlade pristižu oštre poruke. Spominjale su se 'crne liste' poduzetnika koji se ne pridržavaju poštenih praksi pri konverziji kuna u eure. Premijer Andrej Plenković je prijetio raznom artiljerijom pa je na tapeti i ukidanje subvencija za one koji su nepošteno podizali cijene. 

„Kako kod nas moral i nije neka cijenjena kategorija. Nisam pretjerano optimistična kako će crne liste posebno doprinijeti rješenju problema. Međutim, prije bih se složila s 'crnim listama' nego s uvođenjem dodatne porezne presije ili linearnog dokidanja subvencija na električnu energiju“, navodi Trojić i dodaje kako zadnjih dana postoje i pozitivni primjeri gdje pojedini lokalni trgovci ili ugostitelji nisu dizali cijene.

„Dapače neke su proizvode zaokružili i na manje. Mislim kako se takvi trebaju puno više reklamirati, jer eto baš tim potezom su napravili najbolji marketing sami sebi. A kupci s druge strane trebaju imati široko otvorene oči i kupovati robe i usluge tamo gdje procijene kako je fer odnos“, zaključuje predsjednica Županijske komore Dubrovnik pri HGK Nikolina Trojić.

'DIKTIRANJA CIJENA NISU DOBRA'

Ekonomski stručnjak i pročelnik Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku, Tonći Svilokos, prokomentirao je 'zaokruživanje' cijena i dao osvrt na moguće probleme na tržištu. 

„Svi mi kao 'obični potrošači' vidimo promjenu cijena, odnosno poskupljenja, a ako se osvrnemo unatrag vidimo kako se to događalo i ranije. Sada nam se čini kako su ta poskupljenja još i veća i kako su trgovci htjeli kroz pretkalkulaciju s uvođenjem eura dodatno povećati cijene“, uvodi Svilokos i dodaje kako bi se cijene trebalo prepustiti tržištu. 

„Svakakva diktiranja cijena po meni nisu dobra. Ono što je Vlada napravila s limitiranjem određenih cijena, to je mjera koja bi se smjela samo kratkoročno provoditi, ne bi smjeli to dugoročno raditi jer onda gubimo mehanizam određivanja cijena kroz tržište, što nije dobro. Ako smo se opredijelili za tržišnu ekonomiju, onda bismo trebali u tom smjeru ići“, govori Svilokos i navodi jedan potencijalno veći problem. 

KARTELNA UDRUŽIVANJA 

„Ono o čemu se ne govori je pitanje dogovaranja trgovaca, odnosno da oni moguće istovremenu dižu cijene i među sobom dogovaraju koliko će i kada dignuti cijenu. To se zovu kartelna udruživanja i zakonom su zabranjena, ali i jako teško dokaziva. To je nešto na što bi trebalo ukazati i o čemu bi trebalo voditi računa“, upozorava Svilokos i navodi kako je on 'za slobodno tržište i tržište potpune konkurencije na kojemu se onda dobiju optimalne cijene'.

„Čim se dogodi dogovaranje na strani ponude onda imamo tzv. umjetne monopole. To onda treba dokazati i najstrože sankcionirati takve prešutne dogovore zbog ostvarivanja ekstra profita, a zbog čega je u konačnici onda potrošač u zakinutom položaju“, zaključuje ekonomski stručnjak Tonći Svilokos. 

Svilokos je ocijenio kako je upravo ovaj dio oko zabrane povećanja cijena trebao biti bolje komuniciran prema gospodarstvenicima. No isto tako ističe kako zabrana povećanja cijene u ovom razdoblju ne znači kako se cijena onda zbog nekih drugih utjecaja na tržištu neće povećati kasnije. 

INSPEKCIJE ČEŠLJAJU ŽUPANIJOM

Iz Državnog inspektorata za Dubrovački dnevnik navode kako tržišna, turistička i inspekcija rada Ispostave Dubrovnik obavljaju pojačane inspekcijske nadzore po službenoj dužnosti i to kao planirane inspekcijske nadzore te kao inspekcijske nadzore povodom zaprimljenih prijava građana. 

„Inspekcijski nadzori imaju za cilj utvrditi je li došlo do porasta cijena roba i usluga neposredno prije uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Naime, sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj proces konverzije kune u euro ne smije rezultirati povećanjem cijena“, podsjećaju iz DIRH-a, i navode kako je od 2. do 4. siječnja 2023. godine na području Ispostave Dubrovnik obavljeno 15 inspekcijskih nadzora. 

UTVRĐENA POVEĆANJA CIJENA U ČETIRI NADZORA

„Prema preliminarnim podacima, imajući u vidu kako su inspekcijski postupci u tijeku, u djelatnosti trgovine, ugostiteljstva kao i u uslužnim djelatnostima kroz poslovnu dokumentaciju utvrđeno je povećanje cijena, u razdoblju koje je neposredno prethodilo uvođenju eura kao službene valute, u četiri inspekcijska nadzora“, navode iz DIRH-a.

Dalje pojašnjavaju kako je utvrđivanje činjenica o razlozima povećanja cijena u postupku, a po okončanju inspekcijskih nadzora, ukoliko se utvrdi neopravdano povećanje cijena, sukladno Zakonu o zaštiti potrošača poduzet će se propisane mjere.

„Inspekcije Državnog inspektorata, i dalje će, svaka inspekcija u dijelu svoje nadležnosti nastaviti koordinirano i kontinuirano obavljati inspekcijske nadzore, a sve u cilju zaštite potrošača te zaštite prava radnika“, zaključuju iz Državnog inspektorata.

*Objavljeno u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnika*